ON
← Natrag na feed
Po posljednjoj procjeni, rast BDP-a je prošle godine bio 1,5 posto, a inflacija je u kolovozu ubrzala na 3 posto.
Slovenia📈 GospodarstvoSredinajučer

Po posljednjoj procjeni, rast BDP-a je prošle godine bio 1,5 posto, a inflacija je u kolovozu ubrzala na 3 posto.

BDP Slovenije porastao je za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs), koji je revidirao svoju procjenu prema gore za 0,4 postotnih bodova u odnosu na početnu procjenu u veljači. Ovaj rast bio je sporiji od 2,6% zabilježenog u 2023. i 2% u 2024. Porast BDP-a prvenstveno je potaknut informacijskim i komunikacijskim aktivnostima, financijskim i osiguravajućim uslugama i građevinarstvom, od kojih su svaka pridonijela 0,3 postotnih bodova. Ostali sektori kao što su zdravstvena zaštita, socijalni rad, nekretnine i profesionalne, znanstvene i tehničke aktivnosti također su pridonijeli pozitivno. Međutim, prerađivačke industrije negativno su utjecale na rast za 0,3 postotnih bodova, a zatim su slijedile električna energija, plin, para i vodovod, kao i popravak motornih vozila i trgovina, a svaka je smanjila rast za 0,1 postotnih bodova. Konačna potrošnja kućanstava porasla je za 2,4%, dok je konačna potrošnja vlade porasla za 3,2%.

The coming week will see three key developments shaping Slovenia’s autumn, according to reports. While the National Assembly will not hold a regular session, parliamentary committees will meet, signaling which topics will dominate the country's agenda during the fall. Particular attention will be given to finance and economic policy. Meanwhile, significant activity will take place beyond Slovenia’s borders, with informal ministerial meetings within the European Union focusing on defense, foreign policy, and European coordination, issues of particular relevance to Slovenia due to concerns over defense spending. In the economy, a paradox emerges: while Slovenia’s GDP grew by five percent in the second quarter of the year, recent data suggest a more cautious outlook among businesses. One of the central stories of the upcoming weeks will be whether this growth continues throughout the year, compounded by inflation remaining near three percent. The implications for households, companies, and the government in the months ahead remain under scrutiny. According to the Statistical Office of the Republic of Slovenia (SURS), the country’s real GDP increased by 1.5 percent in 2025, marking an improvement from earlier estimates. This figure represents a rise of 0.4 percentage points compared to the initial assessment released in February. The nominal GDP, measured in current prices, rose by 5.5 percent compared to the previous year. The increase was driven primarily by information and communication activities, financial and insurance services, and construction, each contributing 0.3 percentage points to the overall growth. Additional contributions came from healthcare and social work (with social work making the largest contribution despite having a third lower added value than healthcare), real estate operations, and professional, scientific, and technical activities, each adding 0.2 percentage points. However, certain sectors had a negative impact on economic growth. Processing industries contributed a decline of 0.3 percentage points. Other areas affected included electricity, gas, steam, and air conditioning supply, water supply, waste management, and trade, maintenance, and repair of motor vehicles, each contributing a decrease of 0.1 percentage points. Household final consumption expenditure grew by 2.4 percent in real terms, fueled by spending on all categories of goods, particularly durable goods (rising 5.8 percent), semi-durable goods (3.1 percent), non-durable goods (2.7 percent), and services (2.1 percent). Government final consumption expenditure increased by 3.2 percent, with individual services rising 3.4 percent and collective services 2.7 percent. Gross capital formation in fixed assets rose by 5.3 percent, with construction growing by 6.2 percent, equipment and machinery by 5.2 percent, and intellectual property products by 3.8 percent. Inventory changes accounted for 0.9 percent of GDP, representing an increase of 0.4 percentage points compared to 2024, largely due to higher levels of unfinished production and trade goods stock. The balance of trade remained positive, amounting to 3.874 billion euros in current prices. However, imports of goods and services rose more sharply than exports. Export values increased by 0.2 percent in real terms, while import values climbed by 2.8 percent. Trade conditions improved slightly, with export prices rising by 1.4 percent compared to 0.1 percent for imports. The share of wages in GDP increased by 0.6 percentage points to 52 percent. The share of production taxes decreased by 0.2 percentage points to 12.8 percent of GDP, while subsidies increased by 0.1 percentage points to 1.5 percent of GDP. The share of gross capital consumption fell by 0.2 percentage points to 18 percent of GDP, and the share of net operating surplus and other income declined by 0.1 percentage points to 18.7 percent of GDP. Employment figures showed a slight decline, with total employment decreasing by approximately one thousand persons, or 0.1 percent. Average annual employment was estimated at 1.102 million people, with 79.5 percent being employees and 20.5 percent self-employed. The biggest reductions in employment were recorded in processing industries, which saw around 4,000 fewer jobs, or a 0.4 percentage point reduction. The largest positive contribution came from healthcare and social work, which added around 2,000 more jobs, or 0.2 percentage points. The economic landscape reflects both progress and challenges, with continued efforts needed to sustain growth amid inflationary pressures and shifting global dynamics.

Idi na primarne izvore (1)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

4 izvještaja

Maribor24 logoMaribor24NeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 80jučer
Sljedeći tjedan donose tri događaja koji će obilježiti slovensku jesen.

Sljedeći tjedan u Sloveniji bit će usredotočen na tri ključna događaja koji će oblikovati jesen. Narodna skupština nastavit će svoj rad kroz sjednice odbora, naglašavajući teme poput financija i gospodarske politike. U međuvremenu, na razini Europske unije, neformalni ministarski sastanci će se baviti obranom, vanjskom politikom i europskom koordinacijom, pitanjima koja su posebno relevantna za Sloveniju zbog zabrinutosti zbog potrošnje na obranu. U gospodarstvu postoji zanimljiv paradoks: dok je BDP Slovenije porastao za pet posto u drugoj polovici godine, novi podaci ukazuju na oprezniji izgled među poduzećima.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža uravnotežen pregled nadolazećih političkih i gospodarskih kretanja u Sloveniji bez otvorene favoriziranja bilo koje strane.

Zašto činjenice (85): The article accurately reflects the primary source document by mentioning the lack of a regular session of the National Council, the focus on parliamentary committees, and the European Union meetings. It also covers the economic aspects like GDP growth and inflation, aligning with the original text.

Zašto objektivnost (80): The tone remains neutral and informative, presenting both political and economic developments without clear bias. The article uses standard reporting language but does have a slight promotional undertone at the end encouraging readers to visit the website.

RTV Slovenija (MMC) logoRTV Slovenija (MMC)Državni / javniSredinajučer
Po posljednjoj procjeni, rast BDP-a je prošle godine bio 1,5 posto, a inflacija je u kolovozu ubrzala na 3 posto.

BDP Slovenije porastao je za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs), koji je revidirao svoju procjenu prema gore za 0,4 postotnih bodova u odnosu na početnu procjenu u veljači. Ovaj rast bio je sporiji od 2,6% zabilježenog u 2023. i 2% u 2024. Porast BDP-a prvenstveno je potaknut informacijskim i komunikacijskim aktivnostima, financijskim i osiguravajućim uslugama i građevinarstvom, od kojih su svaka pridonijela 0,3 postotnih bodova. Ostali sektori kao što su zdravstvena zaštita, socijalni rad, nekretnine i profesionalne, znanstvene i tehničke aktivnosti također su pridonijeli pozitivno. Međutim, prerađivačke industrije negativno su utjecale na rast za 0,3 postotnih bodova, a zatim su slijedile električna energija, plin, para i vodovod, kao i popravak motornih vozila i trgovina, a svaka je smanjila rast za 0,1 postotnih bodova. Konačna potrošnja kućanstava porasla je za 2,4%, dok je konačna potrošnja vlade porasla za 3,2%.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni gospodarski podaci i statistike, a da se ne favorizira nikakva politička perspektiva; u njemu se usredotočuje na rast BDP-a, sektorske doprinose, stope inflacije i trgovinsku bilancu, koristeći neutralni jezik i navodeći službene izvore kao što je Statistički ured Republike Slovenije (Surs).

Siol.net logoSiol.netDržavni / javniSredinajučer
Slovenija prošle godine s rastom BDP-a od 1,5%

U 2025. godini bruto domaći proizvod (BDP) Slovenije porastao je za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, prema procjenama državnog statističkog ureda na temelju godišnjih izvora podataka. To predstavlja povećanje od 0,4 postotnih bodova u odnosu na početnu procjenu objavljenu u veljači. BDP je dostigao 71,171 milijardi €, što je bilo 5,5% više u nominalnom iznosu, ali 1,5% više u realnom iznosu nakon prilagođavanja za promjene cijena. Gospodarski rast je nastavio usporavati, nakon 2,6% u 2023. i 2% u 2024. Informacijske i komunikacijske aktivnosti, financijske i osiguravajuće usluge i građevina najviše su doprinijele rastu BDP-a, a svaka je dodala 0,3 postotnih bodova. Negativni utjecaji su prvenstveno došli iz proizvodnih aktivnosti (-0,3 postotnih bodova), a zatim su slijedili električna energija, plin, para i snabdijevanje vodom, kao i trgovina, održavanje i popravak motornih vozila. Konačna potrošnja je porasla za 2,4%, potaknuta troškom na stalne, polu-trajne, netražne i konačne proizvode. Javna potrošnja je porasla za 3,2%, uz značajan rast od 5,3%.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni gospodarski podaci i statistike, bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička perspektiva, s naglaskom na stope rasta BDP-a, sektorima koji doprinose i ekonomskim pokazateljima, koristeći neutralni jezik i objektivno predstavljajući brojke.

Mladina logoMladinaNeovisanSredinajučer
Slovenija prošle godine s rastom BDP-a od 1,5%

Slovenski statistički ured izvijestio je da je rast stvarnog BDP-a u Sloveniji iznosio 1,5% u 2025. godini, na temelju godišnjih izvora podataka. To predstavlja porast od 0,4 postotnih bodova u usporedbi s početnom procjenom iz veljače. Nominalni BDP dostigao je 71,171 milijarde eura, što je 5,5% više u odnosu na prethodnu godinu u tekućim cijenama, dok je stvarni rast prilagođen za promjene cijena iznosio 1,5%.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni ekonomski podaci bez očigledne ideološke strukture.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče