SloveniaVlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 1943
Vlasništvo
Mladina izdaje Mladina casopisno podjetje d.d., privatno udruženje za izdavaštvo. Korenovi seže do publikacije za mlade prvi put izdane 1920. godine i ponovno uspostavljene u siječnju 1943. godine, a u nezavisnoj Sloveniji postala je privatni tjednik bez stranke ili državnog vlasnika; njezino uredničko vodstvo (dugo povezano s urednikom Gregom Repovzom) kontrolira naslov.
Financiranje
Financira se prodajom i pretplatom na kioske novina plus oglašavanjem; kao mali neovisni tjednik periodično je isključen iz ili se oslanjao na poziv za sufinanciranje medija u Sloveniji, ali nije u vlasništvu stranke ili države.
Pripadnost i usmjerenje
Mladina je lijevo orijentirani, liberalni tjednik s snažno kritičkom, anti-autoritarnom uredničkom linijom (istaknuti kritičar Janez Jansaove SDS-a), ali bez formalnog vlasništva ili kontrole stranke.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Progresivno
- Izmjereno iz izvještavanja
- Bliže progresivnomna temelju 176
78/100
Činjenice
67/100
Objektivnost
189
Članci
187
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje
Austrijska agencija i dnevnik otkrivaju putovanja Pirca Musara u Rusiju
U članku se raspravlja o nedavnoj pažnji oko Viktorije Krivolucke, dugogodišnje prijateljice i partnerke za kuglanje slovenačkog predsjednika Nataše Pirc Musara, nakon prometne nesreće u kojoj je sudjelovala 31. srpnja.
Vladimir Putin je rekao kako će izgledati rat protiv Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je govorio na kongresu stranke Ujedinjena Rusija mjesec dana prije parlamentarnih izbora, obećao je da će Moskva pobijediti u ratu protiv Ukrajine, naglašavajući važnost jedinstva među ruskim građanima. Istaknuo je ulogu hrabrosti vojnika i onih koji rade na pobjedi. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, također vođa stranke, izrazio je povjerenje u sposobnost Rusije da okupira više teritorija, pozivajući se na tekuće vojne uspjehe. Medvedev je Ukrajinu opisao kao "fantomsku državu" koja je izgubila 20% svog teritorija i većinu svog stanovništva, označavajući one koji su pobjegli iz Rusije kao izdajice i sugerišući da im ne bi trebalo dopustiti da se vrate u svoju domovinu. Parlamentarni izbori zakazani su između 18. i 20. rujna, s jačanjem podrške vlasti kako bi se spriječilo opozicijska stranka Yabloko. Kao rezultat, na glasačkom listiću ostaje deset stranaka koje sve podržavaju rat Rusije u Ukrajini.
TikTok će platiti 400 milijuna dolara
TikTok je pristao platiti 400 milijuna dolara u nagodbi u vezi s optužbama da je prekršio američke savezne zakone koji štite privatnost djece. Tužba, koju su podnijeli Ministarstvo pravosuđa i Savezna trgovinska komisija (FTC), tvrdi da je TikTok prikupljao osobne podatke od maloljetnika mlađih od 13 godina bez pristanka roditelja. Aplikaciju je koristilo više od 170 milijuna aktivnih korisnika, od kojih su mnogi maloljetnici, i nisu uspjeli primjereno provjeriti godine korisnika ili dobiti potrebne dozvole. Iako je iznos nagodbe značajan, svrha sredstava ostaje nejasna, a izvještaji sugeriraju potencijalnu uporabu za nepovezane projekte poput obnove dvorane za ples u Bijeloj kući.
Zbog suše, poljoprivrednici očekuju pomoć i ove godine, država priprema mjere
Državni tajnik Mojca Erjavec posjetio je pogođena područja i potvrdio da vlada priprema mjere za ublažavanje učinaka visokih troškova gnojiva i goriva. Slovenija je za tu svrhu dobila 2,7 milijuna eura od EU-a, uz očekivana dodatna nacionalna sredstva. Više od 15 milijuna eura već je dodijeljeno za prethodno olakšanje od suše, iako detalji o razlikama između najavljenih iznosa i stvarnih isplate ostaju nejasni. KGZS priprema prijedloge za novu financijsku potporu, uključujući mjere slične onima koje se koriste u ratu u Ukrajini 2022.
Jan Zobec: Referendumska inicijativa za opoziv Stevanovića je subverzija demokratskog postupka izbora predsjednika Državne skupštine
U članku se raspravlja o političkim manevrima prelazne ljevičarske frakcije koja je ciljala na Zorana Stevanovića, predsjednika Nacionalnog vijeća. Tražili su njegovu ostavku zbog nezadovoljstva vladom premijera Janeza Janšaša. Poduzete su razne akcije, uključujući podnošenje ustavne pritužbe i pokušaj da ga se ukloni s dužnosti. Peticija koju je vodio bivši političar Brejć, vjerojatno u suradnji s tri opozicijske stranke, pokrenula je konzultacijski referendum kako bi se raspravilo o tome treba li Nacionalno vijeće otpustiti Stevanovića. Pravni stručnjaci, uključujući bivšeg suca Vrhovnog suda Jana Zobec, tvrde da tim naporima nedostaju smjer i legitimnost.
Milena Zupančić: Smrt joj nije bila apstraktna tema
Članak govori o životu i ostavštini slovenačke glumice Milene Zupančič, koja je preminula u 80-im godinama nakon duge bolesti. Poznata je po svojoj dubini, autentičnosti i emocionalnoj ranjivosti, opisana je kao više od samo izvođača, postala je gotovo književna figura. Njena smrt istaknula je njen dubok otisak u kolektivnom sjećanju kroz uloge koje se kreću od 'Mete' u 'Cvetja v jeseni' do brojnih kazališnih i filmskih nastupa. Knjiga 'Kot bi Luna padla na Zemljo' Tadej Golob nudi uvid u njezin osobni život, naglašavajući njezin odnos s smrću, koji je gledala kao dio života, a ne apstraktni koncept.
Smijeh borbi protiv korupcije
U članku se raspravlja o predloženom zakonu poznatom kao "Zakon Škok" (Zakon o specijaliziranim tijelima za rješavanje korupcijskih zločina i organiziranog kriminala), čiji je cilj uspostaviti specijalizirane organe za rješavanje slučajeva korupcije. Zakon je kritiziran od strane akademika u kaznenom pravu kao politički motivirani pokušaj potkopavanja sudske neovisnosti, posebice uloge tužitelja koji odlučuju koga će progoniti i hoće li poslati pojedince u zatvor. Profesori i istraživači na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i Instituta za kriminologiju tvrde da je zakon neustavan, opasan i štetan. Pozivaju zakonodavce da odbace zakon u sadašnjem obliku. Zakon se smatra dijelom šireg trenda političkog miješanja u pravosudne procese, a neki kritičari ga uspoređuju s sličnim mjerama u drugim zemljama.
Korake prema miru
U članku se izvještava o predstojećem međunarodnom mirovnom maršu "Peacewalk" koji počinje u Ljubljani 25. kolovoza 2026. godine, kao dio većeg putovanja koje počinje u španjolskom Finisterru i planira se završiti u Jeruzalemu do ljeta 2027.
Patriotizam i Marija
U članku se raspravlja o povijesnim vjerskim korijenima Slovenije, s naglaskom na evoluciju vjerovanja tijekom vremena, uključujući politeizam, utjecaje rimskog panteona i kasniju kršćanstvo.
Zapamćenje
U članku se raspravlja o izazovima s kojima se suočava slovenska poljoprivreda zbog klimatskih promjena, posebno suša, te se dovodi u pitanje održivost korištenja velikih količina vode za navodnjavanje.
Što je s slučajem Black Cube?
U članku se raspravlja o policijskoj istrazi o slučaju "Crna kocka", koja uključuje navode o izraelskom miješanju u izbore u Sloveniji. Izraelska veleposlanica Ruth Koen-Dar je ranije odbacila ove tvrdnje kao teoriju zavjere ukorijenjenu u slovenačkom antisemitizmu, navodeći da je nakon pet mjeseci istrage, čini se da je to miraž. Policija potvrđuje da se istraga intenzivno odvija bez ikakvog političkog utjecaja, uz sudjelovanje radne skupine sastavljene od raznih agencija za provedbu zakona, uključujući Nacionalno tužilaštvo (NPU) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).
Marija, pomozi mi!
U članku se raspravlja o opadanju stope nataliteta u Sloveniji i zabrinutosti koje su izrazile osobe Katoličke crkve poput nadbiskupa Stanislava Zorea tijekom praznika Marije Pomoćnice.
Asbest u središtu Ljubljane
Članak izvješćuje o zgradi prekrivenoj azbestom koja se pogoršava i nalazi se u središtu Ljubljane, u blizini poznatih zgrada Plečnik. Struktura, izgrađena 1958. godine i u vlasništvu Ekonomskog izložbenog centra (Gospodarsko razstavišče), iznajmljena je Proevent, tvrtki koja organizira događaje. Zgrada predstavlja zdravstvene rizike zbog opasne prirode azbesta. Centar, koji je većinski u vlasništvu grada Ljubljane, tvrdi da obnova nije ni moguća ni razumna jer je planirano novo skladište prema novom općinskom detaljnom prostornom planu (OPPN).