Hektar u jednom selu u Srbiji gotovo 16.000 eura: Evo gdje su cijene najviše porasle

Oranice u Srbiji dosadnje nisu imale takvu visinu cene kao u nekim dijelovima zemlje, posebno u određenim okruzima gdje je prosječna cijena zemljišta premašila 15 tisuća evra po hektaru. Ovo je bilo potvrđeno najnovijim podacima Republičkog geodetskog zavoda, koji su objavljeni više medija, uključujući Blic i Novosadski Dnevnik. Objavljivanje ovih brojeva može biti izuzetno zanimljivo za one koji žele razumjeti kako se tržište zemljišta u Srbiji razvija tijekom vremena, kao i kako se razlikuju vrijednosti u različitim regijama.

Po podacima, najveći međugodišnji rast cijene zemljišta započeo je u južnoj i istočnoj Srbiji, gdje je prosječni rast bio iznad 12 posto. U toj regiji, prosječna cijena zemljišta dostigla je 4.510 eura po hektaru, dok je prosječna cijena iznosila 3.690 eura. Međutim, u nekim okruzima, kao što je Pčinjski, zabilježena je manja cijena, što je izazvalo interesovanje i pitanja o razlozima za takve promjene. U toj okrugu, cijena je porasla za 23.41 posto, ali je i dalje zadržala prosječnu vrijednost od 7.530 eura po hektaru. To pokazuje da, iako postoji regionalna dinamika, dijelovi zemlje ostvaruju znatne promjene u vrijednosti zemljišta.

U Vojvodini i Beogradu, prosječna vrijednost zemljišta ostaje vrlo visoka, što je u skladu s tradicijom regije kao jedne od najskupljih zemljišta u Srbiji. 820 eura po hektaru, što je iznimno visoko u usporedbi s drugim dijelovima zemlje. 700 eura, ali prosječna cijena izazvala je ogroman interes. 910 eura po hektaru, što je znatno manje nego u Raškom okrugu, ali još uvijek vrlo visoko. 050 eura po hektaru, što je znatno niže nego u nekim drugim dijelovima zemlje.

U Banatu, posebno u Južnobanatskom okrugu, zabilježen je najveći rast cijene zemljišta, koji iznosi 15,16 odsto. Prosječna cijena u tom okrugu dostiže 11.190 evra po hektaru, dok je medijana iznosila 10.620 evra. U Srednjobanatskom okrugu, rast je bio 2,66 odsto, a prosječna cijena je ostala na razini od 9.710 evra po hektaru. U Severnobanatskom okrugu, rast je bio 1,93 odsto, a prosječna cijena je ostala na razini od 9.050 evra po hektaru. Podaci pokazuju da u Banatu, iako postoje razlike, cijene zemljišta rastu, što može biti rezultat različitih faktora, kao što je njihova infrastruktura, industrijska aktivnost ili demografske promene.

U regiji Šumadije i Zapadne Srbije, cijene zemljišta pokazuju veliku dinamiku, ali u prosjeku iznose 7,97 odsto. Prosječna cijena u toj regiji iznosi 4,730 evra, a prosječna cijena 5,810 evra po hektaru. U Raškom okrugu, prosječna cijena dostiže 15,820 evra po hektaru, što je izuzetno visoko u usporedbi s drugim dijelovima zemlje. U Zlatiborskom okrugu, zabeležena je velika rast cijena od 22,07 odsto, što je vrijedilo interesovanje u prosjeku. U Mačvanskom okrugu, rast je bio 7,91 odsto, a prosječna cijena iznosi 7,950 evra po hektaru. Međutim, u Moravskom okrugu, za polje iznosi 13,43 odsto, što je razlog takvih promjena.

U Beogradu, najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta je Zemun, gdje cijena iznosi 13 eura po kvadratnom metru. Najveća ugovorena vrijednost zemljišta iznosi 1,3 milijuna eura, a nalazi se na teritoriji Surčina. Ove podatke pokazuju da u gradskim područjima, cijena zemljišta može biti iznimno visoka, što može biti rezultat različitih faktora, kao što su njihova lokacija, infrastruktura i potrebne funkcionalnosti. Ovo može biti značajno za investitore i ljude koji traže prostor za razvoj.