Mentalni magla uzrokovana platformama utječe na političku percepciju, kaže Leticia Cesarino

Fenomen "mentalne magle", koji je opisala antropologinja Letícia Cesarino, predstavlja duboku transformaciju u načinu na koji brazilska populacija doživljava i komunicira s političkim poljem. Prema Cesarinu, digitalne platforme, koje su u početku bile samo prostor za širenje informacija, sada su središte suvremene političke rasprave.

Rezultat je sve veća poteškoća u izgradnji zajedničke stvarnosti, posebno u svjetlu dezinformacija, proliferacije sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom i utjecaja velikih tehnoloških tvrtki na javnu raspravu.

Ova evolucija političke dinamike na internetu povezana je s promjenom u logici komunikacije. Prije je politička debata bila oblikovana strukturom "bolhas", gdje su se grupe s sličnim mišljenjima izolirale i reprodukirale specifične narative. Danas, prema Cesarinu, scenarij se pretvorio u "permanentnu mentalnu maglu", u kojoj je pristup javnim činjenicama udaljen od stvarne složenosti političkih odluka. To znači da razumijevanje političkih uzoraka, kao i izborni izbori, pa čak i formiranje mišljenja sve više utječu na algoritme, emocije i zdrav razum, na štetu racionalne analize i provjerenih informacija.

Cesarino upozorava da nova konfiguracija javne rasprave može ugroziti kvalitetu demokratskih rasprava, otežavajući izgradnju konsenzusa i povećavajući rizik polarizacije.

Ovaj scenarij pojačavaju i drugi javni glasovi, kao što je ministar Alexandre de Moraes, iz Vrhovnog saveznog suda (STF). Tijekom presude o žalbi protiv odluke kojom se određuje odgovornost velikih tehnologija, Moraes je citirao encikliku *Magnifica Humanitas*, proglašenu od strane pape Leona XIV., kako bi tvrdio da digitalne platforme nisu neutralne. Istaknuo je da je utjecaj tih tvrtki na kolektivnu maštu i društvenu stvarnost značajan i da stoga mora postojati regulacija kako bi se spriječilo zlouporabe.

Moraes je spomenuo da su Brazil i STF "na avangardi" međunarodne rasprave o toj temi, ukazujući na to da se potreba za regulacijom osjeća u mnogim zemljama.

U međuvremenu, civilno društvo i pokreti za obranu ljudskih prava nastavljaju upozoriti na rizike od privatizacije javnog prostora. Organizacije poput Amnesty Internationala i Agência Pública naglašavaju ulogu platformi u širenju dezinformacija i manipulaciji javnim mišljenjem. Za stručnjake, rješenje nije samo u regulaciji, već u temeljnom preispitivanju logike digitalne komunikacije, koja daje prioritet brzini i emocionalnom utjecaju na štetu dubine i istinitosti.

S dolaskom izbora 2026. godine, napetost između tradicionalne demokracije i novog modela digitalne komunikacije intenzivira se. Dok neke strane traže uspostavljanje novih normi za regulaciju platformi, druge se opiru, tvrdeći da vladina intervencija može ograničiti slobodu izražavanja. Budućnost te rasprave ovisit će o tome kako brazilsko društvo odluči uravnotežiti zaštitu demokracije s potrebom borbe protiv štetnih učinaka "mentalne potrebe".