Marija Gruškovnjak, Prekmurka iz Hrvatske, u intervjuu za Demokratiju: Najveći izazov za budućnost Slovenaca iz Hrvatske je slovenski kao govorni jezik u obiteljima

Marija Gruškovnjak, prekmurka koja je desetljećima živjela na austrijskoj strani Karintije, rekla je Demokraciji da je najveći izazov s kojim se suočavaju karintski Slovenci upotreba slovenskog jezika unutar obitelji.

Opisala je kako je ovo područje, smješteno uz lijevu obalu rijeke Mur, imalo ključnu ulogu u očuvanju slovenske kulture. Citirala je poeziju oca i folkloriste Jože Klekla, čiji stihovi slave ljepotu Slovenske Krajine i njenu duboku vezu s slovenskim identitetom. Pričala je o svojim ranim iskustvima s višejezičnošću u Slovenskoj Krajini, napominjući da je prekmurščina nekada bila službeni jezik, dok se u školama koristio standardni slovenski. U područjima u blizini mađarske granice, gdje živi mađarska manjina, dvosječanost je bila uobičajena.

Na pitanje da li se ikada pitala što bi se moglo dogoditi da je ostala u Sloveniji, Gruškovnjak je odgovorila da nikada nije razmišljala o tom pitanju.

Ona je predložila da glavna razlika leži u potrebi ponovnog potvrđivanja svoje posvećenosti slovenskom identitetu u Karintiji, što nije izbor koji je potreban u samoj Sloveniji.

Gruškovnjakova razmišljanja naglašavaju tekuću borbu za očuvanje kulturne kontinuiteta među Karintskim Slovenima. Dok mnogi u Sloveniji uzimaju svoj nacionalni identitet zdravo za gotovo, oni koji žive izvan zemlje suočavaju se s stalnim odlukama o očuvanju svojih jezičnih i kulturnih korijena. Za nju su ovi izbori duboko osobni, ukorijenjeni u tradicijama njene domovine i zajedničkim vrijednostima koje se prenose generacijama.