Kako zaustaviti nasilje koje potresa europske ulice?

Nasilni prosvjedi i sve strože mjere sigurnosti zahvatili su nekoliko europskih zemalja u posljednjih nekoliko dana. Vlasti u Francuskoj, Italiji i Albaniji pokušavaju ugušiti nemire, postavljajući pitanja o tome hoće li takva tvrdoglava taktika smiriti situaciju ili produbiti nezadovoljstvo javnosti. U panel diskusiji hrvatske nacionalne televizije HRT ispitani su uzroci tih demonstracija, potencijal za eskalaciju i odgovori europskih vlada.

Stručnjaci koji su sudjelovali u programu bili su Davor Ivo Stier, član Europskog parlamenta koji predstavlja stranku HDZ, Goran Bandov, profesor na Sveučilištu u Zagrebu koji je na čelu Centralnog ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj, i politički analitičar Denis Avdagic. Stier je primijetio da su se uvjeti u Francuskoj postepeno stabilizirali nakon dana napetosti i nasilnih demonstracija. Napomenuo je da je atmosfera bila mnogo mirnija nego prethodnih dana, te da je ta promjena djelomično povezana s uvođenjem policijskog sata. Prema Stieru, svakodnevni život u Strasbourgu se vratio u normalu.

On je tvrdio da su nasilje i radikalizacija tijekom prosvjeda natjerali na ponovno razmatranje granice između legitimnog izražavanja nezadovoljstva i prijetnji demokratskom poretku. Iako priznaje da demokracija jamči pravo na prosvjed, Stier je inzistirao da takvi prosvjedi moraju ostati mirni. Kada protesti postanu nasilni, imovina je uništena, a pojedinci su ugroženi, rekao je, država mora odgovoriti mjerenom silom. Međutim, upozorio je da osnovne zahtjeve građana ne treba zanemariti. Pravedne žalbe trebaju biti saslušane, ali moraju biti izražene mirnim sredstvima, a ne nasiljem.

Stier je također upozorio da unutarnja nestabilnost povećava pritisak na Europu, koja se već suočava s vanjskim sigurnosnim izazovima, uključujući rusku agresiju protiv Ukrajine i nestabilnost na Bliskom istoku. Naglasio je da, iako demokratski sustavi omogućuju ljudima da traže promjenu, prava na život, vlasništvo i mirno okupljanje moraju biti zaštićena, sprečavajući nasilne aktere da dominiraju prizorom. Bandov je naglasio da pravo građana na prosvjed ne smije biti jednako nasilju koje ga ponekad prati. On je izrazio veći strah u odnosu na društvo koje nema protesta nego u odnosu na društvo koje ih doživljava, napominjući da su građani nezadovoljni, iako se razlozi razlikuju od zemlje do zemlje.

U Španjolskoj i Portugalu, glavni je uzrok kriza stanovanja, dok se u Francuskoj i Italiji problemi usredotočuju na obrazovanje i porast troškova života. Bandov je sugerirao da je pobuna među mladima razumljiva s obzirom na naglo povećanje troškova života, koje mnogi više ne mogu priuštiti financijski. Upozorio je da je nasilje zasjenilo izvorne uzroke prosvjeda, preusmjeravajući javni diskurs prema neredima i zločinu umjesto stvarnim problemima i njihovim rješenjima. Navodeći Francusku kao primjer, Bandov je istaknuo da su vlasti brzo reagirale na izbijanje prosvjeda primjenom obrazovnih mjera i otvaranjem više prostora za dijalog sa studentima.

On je tvrdio da Francuska prepoznaje potrebu da se raspravlja o obrazovnim pitanjima s demonstrantima, ali taj proces mora biti strogo odvojen od djela vandalizma. Nasilni elementi često preuzimaju proteste, odvraćajući ih od početnih ciljeva. Osim toga, Bandov se osvrnuo na poruke Donalda Trumpa koji je pozvao Francusku da zatvori svoje granice, interpretirajući te izjave kao apele američkim glasačima, a ne kao pravi savjet u vanjskoj politici. Vjerovao je da je Trump upozoravao da bi se slične scene kaosa mogle dogoditi u Sjedinjenim Državama ako se slijede demokratske politike.

Bandov je objasnio da trenutni događaji u Francuskoj nisu povezani s migracijskim tokovima iz 2015. godine, već su nastali zbog unutarnjih problema Francuske. Avdagić je ocenio da se val protesta ne može pripisati jednom faktoru. On je kao zajednički nazivnik identificirao pad životnog standarda, sugerišući da građani osjećaju da njihova stvarnost ne odgovara njihovim očekivanjima za doba u kojem žive. To se osjećanje dodatno pojačava zbog velikog stupnja neizvjesnosti u vezi s budućnošću. Avdagic je istaknuo rastuću tjeskobu, posebno među mladima koji ulaze u obrazovni sustav i njihovim roditeljima, koji se pitaju što ih čeka sutra.

Budući da je umjetna inteligencija već prisutna, postoji zabrinutost da li će postojati mogućnosti za zapošljavanje sljedeće generacije. Analitičar je također upozorio na političku eksploataciju nemira. Određeni politički tokovi nastoje maksimalno iskoristiti poremećaje. Nadalje, istaknuo je da se spoljašnji utjecaj putem društvenih mreža ne može isključiti. Iako se pažnja često usmjerava prema Kremlju kao potencijalnom pokretaču, podaci sugeriraju da su u igri i drugi čimbenici.

Sudionici su se složili da su sigurnosne mjere nužne za zaštitu javne sigurnosti, ali da je rješavanje osnovnih ekonomskih i društvenih problema ključno za rješavanje napetosti širom kontinenta.