Inflacija u kolovozu 4,1 posto - najviše porasle cijene energije

Net.hrNeovisanSredinaČinjenice 100Objektivnost 10001. 09. 2026.

Prema preliminarnim podacima, prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih dobara i usluga porasla je za 4,1% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok je porasla za 0,3% u usporedbi s srpnjom 2026. Glavne komponente pokazuju značajne varijacije, s povećanjem cijena energije za 17,4% godišnje, usluga za 7,2%, hrane, pića i duhana za 0,1%, a industrijski ne-prehrambeni proizvodi isključujući energiju smanjeni su za 1,3%. Na mjesečnoj osnovi, cijene energije porasle su za 3,7%, usluge za 0,1%, dok su industrijski ne-prehrambeni proizvodi isključujući energiju pali za 0,9% i hrana, pića i duhan smanjeni za 0,2%. Harmonizirani prosječni indeks potrošačkih cijena pokazuje porast cijena od 3,7% u usporedbi s prošlom godinom i mjesečni porast od 0,6% u usporedbi s srpnjom 2025.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuju činjenični gospodarski podaci Državnog instituta za statistiku (DZS) bez očiglednog ideološkog okvira.

Zašto činjenice (100): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% and provides precise statistical breakdowns of price changes across various sectors, directly mirroring the primary source document.

Zašto objektivnost (100): The article is entirely neutral in tone, presenting only factual information without any subjective interpretation or opinion.

Novi listNeovisanSredinaČinjenice 100Objektivnost 10001. 09. 2026.

U članku se izvještava o podacima o inflaciji za Hrvatsku u kolovozu 2026., prema preliminarnim procjenama Državnog instituta za statistiku (DZS). Godišnja inflacija je neznatno porasla na 4,1%, u usporedbi s 3,9% u srpnju, što je nastavak tromjesečnog usporavanja od 5,8% u travnju. Na mjesečnoj osnovi, cijene robe i usluga za osobnu potrošnju porasle su za 0,3%. Najveći porast zabilježile su cijene energije (17,4%), a zatim usluge (7,2%). Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 0,1% godišnje, ali su se smanjile za 0,2% mjesečno. Industrijski ne-prehrambeni proizvodi opali su za 1,3% godišnje. Prema početnim procjenama Eurostata, ukupna inflacija potrošačkih cijena bila je 3,7% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, pri čemu je nekoliko europskih zemalja doživjelo veće stope.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični gospodarski podaci bez očigledne ideološke okvire.

Zašto činjenice (100): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% and provides detailed statistical data on price changes across different sectors, aligning perfectly with the primary source document.

Zašto objektivnost (100): The article maintains an entirely neutral tone, presenting only factual information without any subjective interpretation or opinion.

Večernji listNeovisanSredinaČinjenice 100Objektivnost 10001. 09. 2026.

Članak izvješćuje o najnovijim podacima o inflaciji za Hrvatsku, koje je objavio Državni institut za statistiku (DZS). U kolovozu 2026. inflacija potrošačkih cijena iznosila je 4,1%, nešto više od 3,9% u srpnju. Cene energije su najviše porasle na 17,4%, a zatim usluge na 7,2%. Cene hrane, pića i duhana su se marginalno povećale za 0,1%, dok su industrijske nehrambene proizvode smanjile za 1,3%. Na mjesečnoj osnovi, cijene energije porasle su za 3,7%, usluge za 0,1%, a hrana, pića i duhan su pale za 0,2%. Prema Eurostatu, stopa inflacije u Hrvatskoj bila je niža od nekoliko zemalja EU-a, uključujući Litvu (5,8%), Cipar (5,2%), Bugarsku (5,1%), Španjolsku (4,5%), Belgiju (4,2%) i Luksemburg (4,0%). Članak također napominje da je Grčka imala istu stopu inflacije kao Hrvatska.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični gospodarski podaci bez očigledne ideološke strukture.

Zašto činjenice (100): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% and provides detailed statistical data on price changes across various sectors, aligning perfectly with the primary source document.

Zašto objektivnost (100): The article maintains an entirely neutral tone, presenting only factual information without any subjective interpretation or opinion.

Index.hrNeovisanSredinaČinjenice 100Objektivnost 10001. 09. 2026.

Članak izvješćuje o novim podacima o inflaciji u Hrvatskoj, koje je objavio Državni statistički ured (DZS). Prema preliminarnim procjenama, cijene robe i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, povećale su se za 4,1% u kolovozu 2026. u odnosu na kolovoz 2025. Na mjesečnoj osnovi, porast je iznosio 0,3% u odnosu na srpanj 2026. Izvješće razdvaja promjene po glavnim komponentama indeksa: cijene energije porasle su za 17,4%, usluga za 7,2%, hrane, pića i duhana za 0,1%, dok su industrijski ne-prehrambeni proizvodi, isključujući energiju, smanjeni za 1,3%. Mjesečne promjene pokazale su porast u energiji (+3,7%) i uslugama (+0,1%), dok su industrijski ne-prehrambeni proizvodi, isključujući energiju (-0,9%) i hranu, pića i duhan (-0,2%).

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične statističke podatke koje je pružio Državni zavod za statistiku (DZS) bez očitog ideološkog uokvirenja.

Zašto činjenice (100): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% and provides precise statistical data on price changes across different sectors, directly mirroring the primary source document.

Zašto objektivnost (100): The article is entirely neutral in tone, presenting only factual information without any subjective interpretation or opinion.

N1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 100Objektivnost 10001. 09. 2026.

U članku se izvješćuje o porastu inflacije u Hrvatskoj tijekom kolovoza 2026., prema preliminarnim procjenama Državnog instituta za statistiku (DZS). Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena porasla je na 4,1% u usporedbi s prethodnim kolovozom, nešto više od 3,9% u srpnju. Na mjesečnoj osnovi, cijene robe i usluga za osobnu potrošnju porasle su za 0,3%. Najveći porast zabilježile su cijene energije s 17,4%, a zatim su se povećale usluge za 7,2%. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 0,1% u odnosu na godinu ranije, dok su industrijske nehrambene proizvode smanjene za 1,3%. Prema početnoj procjeni Eurostata, potrošačke cijene robe i usluga porasle su za 3,7% u usporedbi s istim mjesecom 2025., s povećanjem od 0,3% u usporedbi s srpnja 2026.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični podaci o inflacijskim trendovima u Hrvatskoj, a da se ne favorizira bilo koji politički stav.

Zašto činjenice (100): The article precisely reports the inflation rate of 4.1% and provides detailed breakdowns of price changes across different sectors, matching the primary source document exactly. All statistics and expert statements are accurately represented.

Zašto objektivnost (100): The article maintains a completely neutral tone throughout, presenting facts and figures without any subjective commentary or bias.

Novi listNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 8501. 09. 2026.

Marijana Ivanov, profesorka ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, predviđa da će inflacija u Hrvatskoj nastaviti rasti zbog povećanja cijena energije i novih proizvoda koji će se pojaviti na tržištu. Prema podacima Hrvatske narodne banke, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u srpnju 2026. dostići će 3,7%, dok će nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC) dostići 4,1%. Ivanov objašnjava da će rast cijena energije, posebno zbog sukoba na Bliskom istoku, glavni uzrok inflacije, dodatno utjecati na potražnju za energijom. Iako cijene hrane i dalje ostaju stabilne, Ivanov je upozorio da se može nastaviti rast cijena energije.

Procjena pristranosti (Sredina): Ivanov analizira ekonomsku situaciju bez jasnih političkih strana. Ne izbegava kontroverzne teme, ali izbegava balansiranje između različitih perspektiva. Uključuje objektivne podatke iz Hrvatske narodne banke i opisuje potencijalne efekte bez očiglednog slanja poruke u jednu ili drugu

Zašto činjenice (95): The article accurately conveys the inflation rate of 4.1% and highlights the role of energy prices in driving inflation, consistent with the primary source. It includes direct quotes from Professor Marijana Ivanov, though some details are paraphrased.

Zašto objektivnost (85): The article is mostly objective but contains a slight emphasis on the potential for higher prices in autumn, which could be seen as a minor tilt towards concern.

tportalNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 8501. 09. 2026.

Članak izvješćuje o rastućoj inflaciji u Hrvatskoj, pozivajući se na podatke Državnog instituta za statistiku koji pokazuju porast potrošačkih cijena od 4,1% u usporedbi s kolovozom 2025. Ministar financija Tomislav Ćorić potvrdio je da troškovi energije i dalje povećavaju inflaciju, bez očekivanog pada ove godine.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene informacije iz službenih statističkih podataka i stručnih komentara, a da se ne favorizira bilo koji politički stav.

Zašto činjenice (95): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% and attributes the increase primarily to rising energy prices, aligning closely with the primary source document. It also includes direct quotes from Minister Tomislav Ćorić and Professor Marijana Ivanov, reflecting the original content.

Zašto objektivnost (85): The article presents information objectively, though it uses phrases like 'loše vijesti' (bad news) which slightly introduces a negative tone. However, it remains largely balanced by quoting experts and presenting statistical data.

HRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniSredinaČinjenice 95Objektivnost 8501. 09. 2026.

Prema preliminarnim procjenama Državnog instituta za statistiku (DZS), stopa inflacije u Hrvatskoj porasla je na 4,1% u kolovozu 2026. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. To označava blago povećanje u odnosu na 3,9% u srpnju, čime se završava tromjesečno usporavanje u kojem se godišnja inflacija smanjila s 5,8% u travnju na 3,9% u srpnju. Na mjesečnoj osnovi, cijene robe i usluga za osobnu potrošnju bile su 0,3% više u kolovozu nego u srpnju. Najveći porast cijena zabilježen je u energiji, koji je porastao za 17,4% godišnje, a zatim usluga, s porastom od 7,2%. Cjene hrane, pića i duhana porasle su na godišnjoj osnovi za 0,1%, dok su industrijske ne-prehrambene proizvode (isključujući energiju) pale za 1,3%. Na mjesečnoj osnovi, cijene energije porasle su za 3,7%, cijene usluga za 0,1%, cijene ne-prehrane proizvoda za 0,9%, a cijene hrane, pića i duhana su se smanjile za 0,2%. Prema prvim procjenama Eurostata, cijene robe i usluga za osobnu potrošnju porasle su porasle za 17,4%, slijedeći za 7,2%. Najve su se povećale cijene hrane, pića, pića, pića i duhana i duhana (iskovi) za 0,1% u kolovoza u kolovoza u kolovoza u kolovozu 2026.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni statistički podaci o stopama inflacije i njihovim komponentama bez očiglednog ideološkog okvira.

Zašto činjenice (95): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% and highlights the significant rise in energy prices, consistent with the primary source. Some details are paraphrased but remain accurate.

Zašto objektivnost (85): The article is mostly objective but uses the phrase 'Pazite što je najviše poskupjelo' (Watch out what has become most expensive), which slightly introduces a cautionary tone.

Telegram.hrNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 8001. 09. 2026.

Članak izvješćuje o nedavnim podacima o inflaciji za Hrvatsku, koji pokazuju blagi porast na 4,1% u kolovozu 2026. u odnosu na srpanj, što označava nastavak tromjesečnog trenda usporavanja inflacije.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični gospodarski podaci bez očigledne ideološke strukture.U članku se navode podaci o inflaciji iz službenih izvora (DZS i Eurostat) i uspoređuju rezultati Hrvatske s drugim zemljama EU-a.

Zašto činjenice (95): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% and provides statistical data on price changes, consistent with the primary source. However, it includes a headline that may introduce a biased perspective.

Zašto objektivnost (80): The article has a slightly biased tone due to the headline and the phrase 'kakav šok' (what a shock), which introduces an emotional reaction rather than a purely factual report.

Index.hrNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 8501. 09. 2026.

Profesor ekonomije Marijana Ivanov, u intervjuu za RTL Danas, analizira trendove inflacije u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske narodne banke, inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), porasla je na 3,7 posto u srpnju 2026. u usporedbi s 3,6 posto u srpnju, zbog poraste cijena energije korištene za proizvodnju na Bliskom istoku i nakon kupnje naftnih derivata. Nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC) pokazuje inflaciju od 4,1 posto. Ivanov objašnjava da, iako je zaustavljanje inflacije slično prethodnoj godini, energetska kriza povećava troškove proizvodnje, što može dovesti do porasta cijena u jesen. Osim toga, navodi se i mogućnost da će se povećati cijene plina u kućanstvima, što može dovesti do povećanja cijena energije.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja ekonomsku analizu temeljenu na podacima iz središnje banke i stručnim komentarima, bez da otvoreno favorizira bilo koji politički stav.

Zašto činjenice (90): This article closely aligns with the primary source document, providing detailed figures such as the 17.4% rise in energy prices and the 4.1% annual inflation rate. It includes quotes from Professor Ivanov and references to geopolitical factors affecting prices, maintaining fidelity to the original

Zašto objektivnost (85): The article maintains a balanced perspective, citing both official statistics and expert analysis. While it highlights concerns about future inflation, it does so without strong emotional language or clear ideological leaning.

Net.hrNeovisanSredinaČinjenice 89Objektivnost 8002. 09. 2026.

U članku se raspravlja o nedavnom ubrzanju inflacije u Hrvatskoj, pri čemu Nacionalni institut za statistiku izvještava o povećanju potrošačkih cijena od 4,1% u kolovozu u odnosu na isti mjesec prošle godine. Godišnja stopa inflacije porasla je s 3,9% u srpnju. Ministar financija Tomislav Ćorić povezuje porast s energetskim krizama uzrokovanim ratom u Iranu i nedavnom blokadom Hormuškog moreuza. Profesor Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predviđa da će se inflacija nastaviti, s potencijalnim porastom do 4,5% do kraja godine. Napominje da se globalne stope inflacije rijetko mogu vratiti na 2%, navodeći čimbenike kao što su veći troškovi iz Kine i porast troškova rada. Ivanov naglašava da fluktuacije cijena energije ostaju kritičan faktor koji utječe na inflaciju.

Procjena pristranosti (Sredina): Iako članak obuhvaća politički osjetljivo ekonomsko pitanje, on predstavlja uravnotežene perspektive kako vladinih dužnosnika tako i akademskih stručnjaka.

Zašto činjenice (89): The article accurately reports the inflation figures and includes relevant details about the energy price surge. It also references the views of Professor Ivanov and the minister, aligning well with the primary source.

Zašto objektivnost (80): There is a slight tendency to highlight the disparity between public perception and official data, which could be interpreted as a minor editorial tilt towards public sentiment over pure factual reporting.

N1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 88Objektivnost 8501. 09. 2026.

U članku se govori o nedavnom ubrzanju inflacije u Hrvatskoj, koja je u kolovozu nakon tri mjeseca usporavanja porasla na 4,1% u odnosu na prethodnu godinu. Glavni čimbenici koji su doveli do ovog porasta su cijene energije, koje su porasle za 17,4%, i usluge osobne potrošnje, koje su porasle za 7,2%. Cijene hrane, alkohola i duhana zabilježile su samo neznatan porast od 0,1% godišnje, ali su se blago smanjile na mjesečnoj osnovi. Ekonomist Mladen Vedriš primjećuje da je stopa inflacije porasla, ali da ostaje relativno niska u usporedbi s prethodnim ljetnim mjesecima kada je potražnja po turizmu obično uzrokovala veću inflaciju.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja ekonomsku analizu stručnjaka bez da otvoreno favorizira bilo koji politički stav.

Zašto činjenice (88): The article provides accurate inflation numbers and mentions the significant rise in energy costs. It includes direct quotes from Professor Ivanov and contextualizes the data within broader economic trends, staying true to the primary source.

Zašto objektivnost (85): The tone is generally objective, though it slightly emphasizes the discrepancy between official stats and public perception, which might lean toward highlighting public concern rather than purely reporting facts.

Jutarnji listNeovisanSredinaČinjenice 87Objektivnost 8501. 09. 2026.

U članku se raspravlja o inflaciji u Hrvatskoj, napominjući da je nakon tri mjeseca usporavanja rasta, inflacija ponovno ubrzana. Prema preliminarnim procjenama Državnog instituta za statistiku, potrošačke cijene u kolovozu bile su 4,1% više u usporedbi s kolovozom prethodne godine, u usporedbi s 3,9% u srpnju. Cijene energije porasle su za 17,4%, dok su troškovi usluga porasli za 7,2%. Međutim, službene statistike ne odražavaju uvijek gdje građani osjećaju najznačajnije povećanje cijena u svom svakodnevnom životu. Članak poziva čitatelje da doprinesu dodatnim informacijama ili prijave pogreške.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode činjenični gospodarski podaci, a ne favorizira se nikakva politička perspektiva.

Zašto činjenice (87): The article accurately reflects the primary source’s data, including the 4.1% annual inflation rate and the role of energy prices. It incorporates quotes from Minister Ćorić and Professor Ivanov, maintaining consistency with the source material.

Zašto objektivnost (85): While the article presents the information objectively, it leans slightly towards emphasizing the potential for continued inflation, which could be seen as a subtle editorial stance.

tportalNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 9001. 09. 2026.

Stopa inflacije u Hrvatskoj porasla je u kolovozu na 4,1% u odnosu na prethodnu godinu, prema preliminarnim procjenama Državnog instituta za statistiku. Cene su porasle za 0,3% u odnosu na srpanj, a najviše su se povećale cijene energije na 17,4% godišnje. Cijene hrane, pića i duhana ostale su gotovo stabilne, dok su industrijske ne-prehrambene proizvode bez energije smanjene za 1,3%. Na mjesečnoj osnovi, cijene energije skočile su za 3,7%, dok su se usluge neznatno povećale za 0,1%. Hrana, pića i duhan postali su jeftiniji za 0,2% tijekom mjeseca, a industrijski ne-prehrambene proizvode bez energije pali za 0,9%. Prema europskoj metodologiji, godišnja stopa inflacije bila je 3,7%, s povećanjem od 0,3% na mjesečnoj osnovi. Konačni podaci bit će objavljeni 15. rujna.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični gospodarski podaci bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička perspektiva.

Zašto činjenice (85): The article accurately reports the inflation rate of 4.1% year-on-year and the 0.3% increase from July, aligning closely with the primary source. It also correctly highlights energy prices rising by 17.4% annually, matching the source. However, it adds some minor details not explicitly stated in the

Zašto objektivnost (90): The article presents facts in a neutral manner, avoiding overt bias or emotional language. It provides context about different categories of price changes and includes relevant statistics without apparent spin or subjective interpretation.

Net.hrNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 8001. 09. 2026.

Nacionalni statistički ured (DZS) u Hrvatskoj izvijestio je da je inflacija porasla u kolovozu 2026. godine, pri čemu je prosječno povećanje cijena robe i usluga za osobnu potrošnju doseglo 4,1% u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine. Godišnja stopa inflacije bila je najviša za energetiku s 17,4%, a zatim za usluge s 7,2%, dok su hrana, pića i duhan zabilježili minimalno povećanje od 0,1%. Industrijski ne-prehrambeni proizvodi, isključujući energiju, doživjeli su blago smanjenje od 1,3%. Na mjesečnoj osnovi, cijene su porasle za 0,3% u usporedbi s srpnja 2026. godine, a energija je pokazala mjesečni porast od 3,7%.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljeni činjenični statistički podaci o stopama inflacije u Hrvatskoj bez otvorene ideološke strukture, izvještava se o ekonomskim pokazateljima bez donošenja jasnog stava o političkim rješenjima ili političkoj odgovornosti, održavajući uravnoteženu prezentaciju podataka.

Zašto činjenice (85): The article accurately reports the inflation data from the primary source, including the 4.1% annual increase and 0.3% monthly increase. It also mentions specific components like energy prices rising by 17.4%. However, it does not include the expert commentary from Professor Ivanov or Minister Ćorić

Zašto objektivnost (80): The tone is neutral and informative, presenting the facts without overt bias. However, there is a slight emphasis on the impact of energy prices, which may subtly frame the issue more around energy than other factors.

Večernji listNeovisanSredinaČinjenice 82Objektivnost 7502. 09. 2026.

Glavni pokretači inflacije uključuju troškove energije, posebno zbog poremećaja u opskrbi u prijevozu nafte nakon američke intervencije u Iranu i napora vlade Plenković. Unatoč tim čimbenicima, nije bilo značajnog prijenosa energetskog šoka na cijene hrane, jer domaći podaci pokazuju minimalni porast od 0,1% u košarici hrane u usporedbi s prethodnom godinom. Međutim, analitičari upozoravaju na buduće potencijalne utjecaje od vremenskih problema poput suša koje utječu i na uvoz i na lokalno proizvedenu hranu, što bi moglo dodatno utjecati na inflaciju. U međuvremenu, turističke usluge ostaju skupe, a maloprodajne namirnice nisu zabilježile blago smanjenje cijena.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen pogled na inflacijske pritiske u Hrvatskoj, raspravljajući kako o ekonomskim izazovima (troškovi energije, deregulacija) tako i o ograničenom utjecaju na cijene hrane.

Zašto činjenice (82): The article provides accurate inflation data but introduces additional context about the European situation and the role of China, which is not directly mentioned in the primary source. This adds some speculative elements beyond the core facts.

Zašto objektivnost (75): The tone becomes more opinionated, particularly when discussing the influence of China and the potential outcomes of political decisions. This suggests a less neutral approach compared to other articles.

Jutarnji listNeovisanSredinaČinjenice 60Objektivnost 5501. 09. 2026.

Članak sadrži ekonomski brifing umirovljenog profesora i bivšeg ministra Ljuba Jurčića, koji raspravlja o trenutnim ekonomskim izazovima u Europi i Hrvatskoj. On primjećuje da, iako proizvodnja hrane ostaje dovoljna, suša utječe na transport preko rijeka, što dovodi do povećane ovisnosti o kamionima i željeznicama.

Procjena pristranosti (Sredina): Iako članak raspravlja o ekonomskim pitanjima s potencijalnim političkim implikacijama, u njemu je predstavljena stručna analiza, a ne otvoreno partijski komentar.

Zašto činjenice (60): This article contains several inaccuracies and speculative statements not supported by the primary source. It introduces new figures like '1 percent higher inflation' and references an economist named Ljubo Jurčić who was not mentioned in the original document. The content appears more like commenta

Zašto objektivnost (55): The article exhibits clear bias through its framing of economic issues and uses emotionally charged language ('Hitler', 'suša pogoditi prijevoz'). It presents opinionated statements as if they were factual and lacks balance in its presentation of information.