Glad se smanjuje, ali je i dalje veća od razine prije COVID-a: izvješće UN-a
Najnoviji izvještaj Ujedinjenih naroda ukazuje na postepeno smanjenje globalne gladi, a procjenjuje se da će se 645 milijuna ljudi suočiti s gladom 2025. godine, što je pad od 645 milijuna u 2024. godini i 688 milijuna u 2022. godini. Međutim, razina gladi i dalje je veća od razine prije pandemije, s 7,8% svjetske populacije koja pati od gladi 2025. godine. Afrika je i dalje regija s najvećim brojem podhranjenih osoba, što čini gotovo polovicu svih gladnih ljudi u svijetu. Dok su Azija i Latinska Amerika zabilježile stalni napredak u smanjenju gladi, situacija u Africi je stagnirala zbog čimbenika kao što su sukobi, gospodarski šokovi i klimatske promjene. Izvještaj upozorava da bi tekuće krize, poput američko-izraelskoga rata protiv Irana 2026. godine, mogle ometati budući napredak. Osim toga, dok se broj ljudi koji ne mogu priuštiti zdravu prehranu smanjio, trošak hranjive prehrane u svijetu porastao je na 4,28 dolara dnevno.
Prema najnovijem izvješću Ujedinjenih naroda o sigurnosti hrane i prehrani, glad se smanjuje u svijetu, ali je i dalje veća od razine prije pandemije. Procenjuje se da se 2025. godine 645 milijuna ljudi suočilo s gladom, što je smanjenje od 14 milijuna u odnosu na prethodnu godinu i 43 milijuna u odnosu na 2022. godinu.
Nasuprot tome, u Aziji je bilo 292 milijuna podhranjenih ljudi, a u Latinskoj Americi i Karibima 32 milijuna. 3 posto u 2024. na 20 posto u 2025. Međutim, rast stanovništva je zadržao apsolutni broj gladnih ljudi u Africi u porastu. UN upozorava da se predviđa da će se globalni broj podhranjenih ljudi smanjiti za otprilike 20 posto do 2030. godine, čime će ukupan broj biti između 510 i 520 milijuna.
Ovi događaji mogli bi pogoršati postojeće izazove, uključujući rastuće troškove goriva i gnojiva, koji opterećuju prehrambene sustave i povećavaju cijene.
Izvješće naglašava trajne razlike u pristupu hranjivoj hrani, pri čemu Afrika i Azija nose najveći teret problema pristupačnosti. Rast troškova goriva doprinosi većim troškovima proizvodnje i naknadno uvećava cijene hrane. Mala poljoprivredna poduzeća, koja se u velikoj mjeri oslanjaju na dizel za navodnjavanje, žetvu i prijevoz, nesrazmjerno su pogođena. Klimatske promjene dodatno otežavaju, poplave, suše i ekstremne temperature ometaju poljoprivrednu proizvodnju i ugrožavaju ruralne izvore života. Stručnjaci naglašavaju važnost ulaganja u otpornost i prilagodljive strategije za ublažavanje učinaka klimatskih šokova.
Izvješće također naglašava promjenu dinamike globalne gladi, napominjući da je Afrika nadmašila Aziju kao regiju s najvećim brojem ljudi koji se suočavaju s glađu. Ova promjena pripisuje se brzom rastu stanovništva i sporijem gospodarskom razvoju u usporedbi s dijelovima Azije. Afričke zemlje trenutno godišnje troše gotovo 100 milijardi dolara na uvoz hrane, naglašavajući hitnu potrebu za poboljšanom lokalnom proizvodnjom, poboljšanim mrežama skladištenja i distribucije i snažnijim regionalnim trgovinskim partnerstvima.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i svoj personalizirani feed Za tebe.
Novi izvještaj UN-a pokazuje da je Afrika nadmašila Aziju kao regiju s najvećim brojem ljudi koji pate od kronične gladi, predviđajući da bi do 2030. godine gotovo 60% svjetske pothranjene populacije moglo boraviti u Africi. U izvješću se ovaj trend pripisuje faktorima kao što su sukobi, povećanje troškova energije i hrane, utjecaj klimatskih promjena poput suša i poplava i spor ekonomski razvoj u usporedbi s dijelovima Azije. Predsjednik IFAD-a Alvaro Lario upozorava da geopolitičke napetosti, poremećaji u brodarskoj i energetskoj opskrbi i povećane cijene goriva pogoršavaju nesigurnost u hrani, osobito za male poljoprivrednike koji ovise o pristupačnim resursima za navodnjavanje i prijevoz. On naglašava potrebu za ulaganjima u otporne poljoprivredne sustave, infrastrukturu i strategije sigurnosti hrane kako bi se suočili s ovim rastućim izazovima.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode podaci iz izvješća UN-a i citira predsjednik IFAD-a Alvaro Lario, pružajući uravnotežen pregled pitanja bez da otvoreno favorizira bilo koji određeni politički stav.
Zašto činjenice (95): The article accurately reflects the 645 million figure and the decrease in hunger rates from previous years. It also correctly identifies Africa as the region with the highest number of hungry people. However, it doesn't delve into the reasons behind the high cost of healthy diets or the structural
Zašto objektivnost (95): The article is highly objective, presenting the facts without editorializing or showing preference for any particular region or solution. It focuses on reporting the findings without adding personal interpretation.
Al Jazeera EnglishDržavni / javniSredinaČinjenice 95Objektivnost 95prekjučer
Najnoviji izvještaj Ujedinjenih naroda ukazuje na postepeno smanjenje globalne gladi, a procjenjuje se da će se 645 milijuna ljudi suočiti s gladom 2025. godine, što je pad od 645 milijuna u 2024. godini i 688 milijuna u 2022. godini. Međutim, razina gladi i dalje je veća od razine prije pandemije, s 7,8% svjetske populacije koja pati od gladi 2025. godine. Afrika je i dalje regija s najvećim brojem podhranjenih osoba, što čini gotovo polovicu svih gladnih ljudi u svijetu. Dok su Azija i Latinska Amerika zabilježile stalni napredak u smanjenju gladi, situacija u Africi je stagnirala zbog čimbenika kao što su sukobi, gospodarski šokovi i klimatske promjene. Izvještaj upozorava da bi tekuće krize, poput američko-izraelskoga rata protiv Irana 2026. godine, mogle ometati budući napredak. Osim toga, dok se broj ljudi koji ne mogu priuštiti zdravu prehranu smanjio, trošak hranjive prehrane u svijetu porastao je na 4,28 dolara dnevno.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja podatke iz izvješća UN-a, bez da otvoreno favorizira bilo koju političku ideologiju.
Zašto činjenice (95): The article accurately conveys the 645 million figure and the trend of decreasing hunger rates. It also correctly identifies Africa as having the highest number of hungry people. However, it lacks depth on the cost of healthy diets and the factors contributing to the persistence of hunger.
Zašto objektivnost (95): The article is very balanced in its presentation, providing clear statistics without bias. It avoids taking a stance on the causes of hunger or proposed solutions, focusing solely on the reported findings.
U članku se navodi da je oko 645 milijuna ljudi širom svijeta pogođeno glađu, unatoč smanjenju uočenom 2025. godine.
Procjena pristranosti (Sredina): Iako je tema politički napunjena zbog svojih implikacija na međunarodnu pomoć, politiku i upravljanje, okvir se čini uravnoteženim, usredotočenim na stvarnost globalne gladi.
Zašto činjenice (95): The article accurately reports the 645 million figure from the primary source document and mentions the reduction in hunger rates over the years. However, it does not mention the specific focus on the high cost of healthy diets or the regional breakdown of hunger distribution detailed in the report.
Zašto objektivnost (90): The article presents the facts neutrally, using straightforward language. It avoids taking sides or injecting opinion, though it could have mentioned the broader context of why hunger persists despite reductions.
Deutsche Welle (Deutsch)Državni / javniSredinaČinjenice 90Objektivnost 85prekjučer
Globalna glad se neznatno smanjila prema procjenama Ujedinjenih naroda, s 7,8% svjetske populacije kojoj nedostaje dovoljno hrane u 2025., što je pad od 8,1% u 2024 i 8,6% u 2022. Svjetski izvještaj o hrani, objavljen u Rimu, ističe da, iako se globalni broj smanjuje, Afrika ostaje glavna briga, s između 309 milijuna i 329 milijuna ljudi suočenih s gladom u 2024. - više nego bilo koja druga regija. Dok su Azija i Latinska Amerika zabilježile poboljšanja, napredak u Africi je stagnirao. Izvještaj upozorava da bi nedavni sukobi, uključujući sukob na Bliskom istoku 2026. godine, mogli potkopati napore za okončanje globalne gladi do 2030.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja statističke podatke iz Ujedinjenih naroda i uključuje citate iz više međunarodnih organizacija kao što su FAO, UNICEF i WHO.
Zašto činjenice (90): The article correctly cites the 7.8% global hunger rate in 2025 and highlights Africa as the region with the highest number of hungry people. However, it omits some details about the cost of healthy diets and the role of geopolitical conflicts like the Iran war in exacerbating hunger.
Zašto objektivnost (85): The article maintains a generally neutral tone but shows concern for Africa, which may introduce a slight bias. It uses cautious language when discussing the potential future impacts of geopolitical events.
Izvješće UN-a otkriva da je Afrika premašila Aziju kao kontinent s najvećim brojem ljudi koji se suočavaju s gladom, prema podacima iz 2025. Izvješće napominje da, iako su globalne stope gladi neznatno smanjene od 2022. godine, Afrika i dalje doživljava sve veće razine pothranjenosti, a prošle godine pogođeno je 309 milijuna ljudi. Promjena u žarištima gladi naglašava tekuće izazove u subsaharskoj Africi, pogoršane klimatskim promjenama, sukobima i ekonomskim čimbenicima. Izvješće naglašava potrebu za ulaganjem u prehrambene sektore, osobito u hranu životinjskog podrijetla, koja je skupa za mnoge Afrikance. Također upozorava na kontinuirane rizike od regionalnih sukoba i rastućih troškova života.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične podatke iz izvješća UN-a bez očitog ideološkog nagibanja. Iako naglašava zabrinutost zbog gladi u Africi, ne zauzima strankarski stav o određenim politikama ili političkim akterima.
Zašto činjenice (90): The article correctly states that Africa now has the highest number of hungry people and provides the relevant figures. However, it omits some of the deeper analysis on the cost of healthy diets and the structural drivers identified in the primary source document.
Zašto objektivnost (85): The article is mostly neutral but includes quotes from officials that might subtly highlight concerns about Africa's situation. It presents the facts objectively but could have maintained more neutrality in quoting sources.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
