ON
← Natrag na feed
Hrvatska postavila osam zahtjeva, Crna Gora povukla crvene linije
Croatia🏛️ PolitikaSredina

Hrvatska postavila osam zahtjeva, Crna Gora povukla crvene linije

Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, izjavio je da će Crna Gora odbiti osam zahtjeva iz Hrvatske ako oni nemaju pravnu osnovu ili narušavaju nacionalne interese, naglašavajući da ovaj stav ne ometaje put zemlje prema pridruživanju Europskoj uniji. Iako je istaknuo važnost dobrih odnosa s susjedima, Ibrahimović je opisao ova pitanja kao "nedopustive kompromise" koja zahtijevaju individualnu procjenu, a ne automatsko prihvaćanje. Član opozicije, Andrija Nikolić, tvrdi da su nedavne akcije Crne Gore, uključujući parlamentarnu rezoluciju o logoru Jasenovac i kontroverzne zakone o sigurnosnom sektoru, oštetile povjerenje s europskim partnerima i usporile napredak. Ministar je priznao da je rezolucija o Jasenovcu izazvala negativne reakcije u Zagrebu, ali je istaknuo da su neriješena bilateralna pitanja, kao što su razgraničenje granica i progon za ratne zločine, postojala i prije te odluke. U međuvremenu, crnogorska vlada je riješila dva konkretna spora preimenovanjem bazena u Kotoru i legalizacijom spomen-ploče u Morinju.

Rusija će uvesti vizne obveze za građane Crne Gore počevši od 30. prosinca 2026. godine, prema priopćenju koje je objavila ruska ambasada u Podgorici. Ovaj potez predstavlja izravni odgovor na odluku Crne Gore da okonča vizni režim s Rusijom. Vlada Crne Gore je ranije ove godine objavila da će od 1. studenog zahtijevati vize od građana pet zemalja, uključujući Rusiju, Bjelorusiju, Tursku, Kinu i Saudijsku Arabiju. Ruska ambasada je izjavila da će se strogo pridržavati sporazuma koji su vlade Rusije i Crne Gore potpisale 24. rujna 2008. godine, a koji je ranije regulirao vizno-slobodno putovanje između dvije države.

Budući da je Crna Gora službeno obavijestila Rusiju o svojoj odluci da se povuče iz tog ugovora, sporazum prestaje biti važeći 30. prosinca ove godine. Kao posljedica toga, građani Crne Gore će za ulazak u Rusku Federaciju, bez obzira na vrstu putovnice, trebati vizu, u skladu sa saveznim zakonom br. 114-FZ o postupcima ulaska i izlaska, od 15. kolovoza 1996. godine. Ambasada je građane koji žele dobiti dodatne informacije o postupku podnošenja zahtjeva za vizu uputila na svoju službenu web stranicu. Promjena u viznoj politici Crne Gore usvojena je od strane vlade u srpnju i stupa na snagu 1. studenog.

Službenici su ovu mjeru opisali kao dio napora za usklađivanje viznih propisa Crne Gore s pravilima Europske unije, što je zahtjev unutar procesa pridruživanja zemlje bloku. Iako se nova pravila primjenjuju općenito na pet navedenih država, postoje iznimke za one koji ispunjavaju određene kriterije za oslobođenje od viza. Ovaj diplomatski potez dolazi u kontekstu složenih pregovora između Crne Gore i Hrvatske o neriješenim povijesnim i teritorijalnim pitanjima. Hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak nedavno je posjetila Crnu Goru u sklopu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Crne Gore.

U priopćenju objavljenom u četvrtak, njezina je služba ponovno naglasila snažnu podršku Hrvatske europskom putu Crne Gore, istovremeno naglašavajući potrebu za rješavanjem otvorenih pitanja. Glavak je istaknula da europska integracija podrazumijeva odgovornost prema susjedima, poštovanje međunarodnog prava i iskren pristup povijesnim pitanjima. Naglasila je da je Hrvatska tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije besplatno pružila Crnoj Gori prijevode europskog pravnog nasljeđa vrijednog osam milijuna eura. Tijekom sastanaka s crnogorskim dužnosnicima i predstavnicima institucija EU, Glavak je istaknula nekoliko pitanja koja je Hrvatska smatrala ključnima.

Među tim pitanjima su sudbina nestalih osoba, odšteta za bivše zatvorenike logora Morinj, povrat školskog broda Jadran, razgraničenje pomorske granice, progon ratnih zločina i suzbijanje revizionizma povijesti. Naglasila je važnost jednoglasne osude glorifikacije osuđenih ratnih zločinca i negiranja zločina. "Pomirenje se ne može graditi na zaboravu," rekla je, dodajući da je suočavanje s prošlošću nužan preduvjet za europsku budućnost, a ne prepreka. Glavak je priznala pozitivne napretke ostvarene do sada, ali je pozvala na nastavak konkretnih akcija za ispunjavanje preostalih obveza.

Ona je naglasila važnost sudskih reformi, jačanja institucija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te osiguranja političke stabilnosti i demokratskih standarda. Crnogorski ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, odgovorio je na ove pritiske tijekom parlamentarnih sjednica. On je izjavio da Crna Gora ne namjerava prihvatiti zahtjeve iz Hrvatske koji nemaju pravnu osnovu ili narušavaju nacionalne interese. Međutim, pojasnio je da ovaj stav ne znači odstupanje od europskog puta niti sukob sa Zagrebom.

"Ako kažemo 'ne' iracionalnim zahtjevima koji nisu utemeljeni na zakonu, to znači da kažemo 'da' poštivanju međunarodnog prava i dobrosusjedskim odnosima," objasnio je Ibrahimović. On je napomenuo da su neka od otvorenih pitanja prisutna već više od tri desetljeća i ne mogu se riješiti u kratkom roku. Prema ministru, "crvene linije" u pregovorima sa Zagrebom definirane su zaštitom nacionalnih interesa Crne Gore. Hrvatska je podnijela dokument državama članicama i institucijama EU-a u kojem su navedena osam konkretnih zahtjeva koje Crna Gora treba riješiti prije završetka pregovora o pridruživanju.

Ova pitanja obuhvaćaju vlasništvo nad školskim brodom "Jadran", razgraničenje granice na području Prevlake, nestale osobe, progon za ratne zločine, odštetu za bivše zatvorenike u logorima i restituciju imovine. U međuvremenu, crnogorska vlada je dva od ovih problema riješila posebnim zakonodavstvom, promijenivši naziv bazena u Kotoru i legaliziravši spomen-ploču u Morinju. Opozicijski zastupnik Andrija Nikolić upozorio je da su nedavne akcije crnogorske vlade, kao što su usvajanje rezolucije o Jasenovcu, kontroverzne zakone o unutarnjoj sigurnosti i glorifikacija Ratka Mladića, oštetile povjerenje s europskim partnerima.

Ibrahimović je priznao da je rezolucija o Jasenovcu izazvala negativne reakcije u Zagrebu, ali je istaknuo da je to parlamentarna, a ne vladina odluka, napominjući da su bilateralni sporovi postojali i prije njenog usvajanja. U okviru odvojenog diplomatskog susreta, hrvatski predsjednik Zoran Milanović sastao se s predsjednikom Crne Gore, Jakovom Milatovićem, na 27. Lucindanskim susretima u Zagrebu, tradicionalnom okupljanju crnogorske zajednice. Milanović je izjavio da je Crna Gora dobrodošla u Europsku uniju, unatoč njegovim osobnim kritikama razvoja EU-a u supranacionalnu tvornicu.

On je argumentirao da bi EU trebao više pažnje posvetiti slobodnoj trgovini, slobodi kretanja i usklađivanju pravila među članicama, umjesto stvaranja superdržave. Milanović je publici rekao da je njihovo najveće bogatstvo sama država, citirajući crnogorskog vladara i pjesnika Petra II Petrovića Njegoša, sugerirajući da dok god glava ostaje na ramenima, nacija može prevladati izazove. Milatović je uzvratio opisujući Hrvatsku kao dobrog susjeda koji je podržao put Crne Gore.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 3 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

6 izvještaja

Index.hr logoIndex.hrNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90
Rusija uvodi vize Crnogorcima. To je odgovor na odluku Podgorice

Rusija je objavila da će uvesti zahtjeve za vizama za crnogorske građane od 30. prosinca 2026., prema izjavi ruske ambasade u Podgorici. Ova odluka je opisana kao izravni odgovor na nedavni potez Crne Gore da okonča postojeći režim bezviza za ruske državljane, koji stupa na snagu 1. studenoga. Rusko veleposlanstvo je izjavilo da će se strogo pridržavati bilateralnog sporazuma potpisanog 2008. godine o uvjetima putovanja, napominjući da je Crna Gora službeno obavijestila Rusiju o svom povlačenju iz ovog ugovora. Stoga će sporazum prestati važiti nakon završetka razdoblja obavijesti. Novi se vizni propisi Crne Gore primjenjuju na državljane pet zemalja, uključujući Rusiju, Bjelorusiju, Tursku, Kinu i Saudijsku Arabiju, osim ako nisu ispunjeni posebni kriteriji za izuzeće. Crnogorska vlada opravdala je promjenu kao dio usklađivanja svoje vizne politike s propisima Europske unije, što je zahtjev u tekućem postupku pristupanja.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se izravno izvještava o diplomatskom i pravnom razvoju događaja između dvije države. Ona se u velikoj mjeri oslanja na službene izjave ruske ambasade i upućuje na odluke koje je donijela crnogorska vlada. Ton je neutralan, koristeći objektivni jezik kao što je "najavljen", "st

Zašto činjenice (95): Članak točno odražava vjerojatni konsenzus među izvorima o uzajamnim vizama između Rusije i Crne Gore. Ona navodi određene datume (30 Dec 2026, i Nov 1) i pravne reference (Savezni zakon br. 114-FZ, 2008 Sporazum) koji su u skladu s standardnim diplomatskim postupcima za s

Zašto objektivnost (90): Ton je uglavnom neutralan i novinarski. Dok naslov koristi malo dramatično izražavanje ("To je odgovor"), tekst se drži izvještavanja o činjenicama, citirajući službene izjave ruskog veleposlanstva i objašnjavajući kontekst usklađivanja s EU-om bez ubrizgavanja osobnog mišljenja ili emo

HRT (Hrvatska radiotelevizija) logoHRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniProgresivnoČinjenice 85Objektivnost 60
Glavak: Hrvatska je uz Crnu Goru na putu prema EU, ali očekuje rezultate

Član Europskog parlamenta Sunčana Glavak potvrdio je podršku Hrvatske pristupanju Crne Gore Europskoj uniji tijekom službenog posjeta Podgorici. Dok je priznavala napredak koji je Crna Gora postigla, istaknula je da integracija u EU zahtijeva odgovornost prema susjedima, poštovanje međunarodnog prava i iskreno sudjelovanje u povijesnim pitanjima. Glavak je istaknuo konkretne neriješene probleme, uključujući sudbinu nestalih osoba, naknadu štete bivšim logorskim zatvorenicima, povratak školskog broda Jadran, pomorske granične sporove i krivično gonjenje ratnih zločina. Ona je naglasila važnost osude glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca i povijesnog revizionizma, navodeći da se pomirenje mora temeljiti na istini i pravdi, a ne na zaboravu. U izvješću se napominje da je Hrvatska pružila Crnoj Gori prijevod pravnih tekstova EU-a u vrijednosti od osam milijuna eura i očekuje konkretne rezultate u rješavanju ovih otvorenih pitanja uz pravosudne reforme i napore protiv korupcije.

Procjena pristranosti (Progresivno): Članak se oslanja isključivo na izjave hrvatskog zastupnika Europskog parlamenta povezanog s SDP strankom lijevog centra. U njemu se pitanje postavlja kroz prizmu "istorijskog revizionizma" i zahtijeva odgovornost u vezi s prošlim sukobima, što je u skladu s progresivnim/levim spoljnopolitičkim stavovima u

Zašto činjenice (85): The article accurately reflects standard diplomatic statements from Croatian officials regarding Montenegro's EU accession, specifically citing known facts like the transfer of legal translations and specific unresolved issues (Jadran ship, Morinj camp). It aligns with the general consensus of such

Zašto objektivnost (60): The text presents the perspective of a single political actor (MP Glavak) as the primary narrative. While it uses direct quotes, the selection of topics (emphasis on war crimes, historical revisionism) frames the issue through a specific national lens rather than providing a balanced overview of the

HRT (Hrvatska radiotelevizija) logoHRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniSredina
Ibrahimović: Crna Gora ne pristaje na neracionalne zahtjeve Hrvatske

Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, izjavio je u parlamentu da će Crna Gora odbiti osam zahtjeva Hrvatske u vezi s bilateralnim pitanjima, ako oni nisu utemeljeni na međunarodnom pravu ili ako narušavaju nacionalne interese. Naglasio je da odbijanje određenih, neprihvatljivih zahtjeva ne znači odustajanje od puta prema pridruživanju Europskoj uniji niti traženje sukoba sa Zagrebom. Ministar je istaknuo da je zaštita nacionalnih interesa crvena linija u pregovorima, napominjući da su otvoreni sporovi, kao što su školski brod "Jadranka", razgraničenje na području Prevace i odšteta za bivše zatvorenike u logorima, postojali desetljećima. Odbornik u oporbi, Andrija Nikolić, tvrdi da su nedavne akcije Crne Gore, uključujući usvajanje rezolucije o koncentracijskom logoru Jasenovac, oštetile povjerenje sa Hrvatskom i drugim partnerima iz EU-a, time usporavajući napredak u procesu pridruživanja. Ibrahimović je priznao negativne reakcije iz Zagreba, ali je naglasio da su ta bilateralna pitanja postojala i prije kontroverzne parlamentarne odluke.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak sadrži izravne citate kako od ministra iz vlade, tako i od zastupnika oporbenih stranaka, pokušavajući uskladiti obranu nacionalnih interesa koju zastupa izvršna vlast s kritikama diplomatskih neuspjeha koje iznose oporbeni zastupnici.

N1 Hrvatska logoN1 HrvatskaNeovisanSredina
Hrvatska postavila osam zahtjeva, Crna Gora povukla crvene linije

Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, izjavio je da će Crna Gora odbiti osam zahtjeva iz Hrvatske ako oni nemaju pravnu osnovu ili narušavaju nacionalne interese, naglašavajući da ovaj stav ne ometaje put zemlje prema pridruživanju Europskoj uniji. Iako je istaknuo važnost dobrih odnosa s susjedima, Ibrahimović je opisao ova pitanja kao "nedopustive kompromise" koja zahtijevaju individualnu procjenu, a ne automatsko prihvaćanje. Član opozicije, Andrija Nikolić, tvrdi da su nedavne akcije Crne Gore, uključujući parlamentarnu rezoluciju o logoru Jasenovac i kontroverzne zakone o sigurnosnom sektoru, oštetile povjerenje s europskim partnerima i usporile napredak. Ministar je priznao da je rezolucija o Jasenovcu izazvala negativne reakcije u Zagrebu, ali je istaknuo da su neriješena bilateralna pitanja, kao što su razgraničenje granica i progon za ratne zločine, postojala i prije te odluke. U međuvremenu, crnogorska vlada je riješila dva konkretna spora preimenovanjem bazena u Kotoru i legalizacijom spomen-ploče u Morinju.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak sadrži izravne citate kako od ministra iz vlade, tako i od članova opozicije, uravnotežujući tvrdnje o nacionalnoj suverenosti s kritikama diplomatskih neuspjeha, a pritom izbjegavajući korištenje uvredljivog jezika.

N1 Hrvatska logoN1 HrvatskaNeovisanSredina
Milanović: Što se mene tiče, Crna Gora je dobrodošla u Europsku uniju

Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, izjavio je tijekom 27. susreta "Lucindanski susreti" u Zagrebu da je Crna Gora dobrodošla u Europsku uniju, unatoč njegovim osobnim kritikama razvoja EU-a u supranacionalnu tvornicu. Naglasio je da je najveća vrijednost za Crnogorce njihova državnost i pozvao ih da nastave vlastitim putem, fokusirajući se na uspješno upravljanje i prosperitet. Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, prisustvovao je događaju i opisao dvije države kao prijateljske, tvrdeći da članstvo Crne Gore u EU služi interesima obje zemlje. Milatović je naglasio potrebu za nastavkom političkog dijaloga, prevladavanjem trenutnih izazova i jačanjem međusobnog povjerenja kako bi se poboljšali bilateralni odnosi. Događaj, posvećen očuvanju crnogorske kulturne identiteta i tradicije, zabilježio je da prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi približno 3.127 pripadnika crnogorske nacionalne manjine.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak sadrži izravne citate od oba državna čelnika o integraciji u EU i bilateralnim odnosima, bez dodavanja vlastitih komentara ili favoriziranja jedne perspektive nad drugom.

HRT (Hrvatska radiotelevizija) logoHRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniSredina
Milatović: Hrvatska je dobar susjed; Milanović: Crna Gora se ostvarila

Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, prisustvovao je 27. susretu "Lucindan" u Zagrebu zajedno s predsjednikom Crne Gore, Jakovom Milatovićem, kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima i europskoj budućnosti Crne Gore. Milanović je izjavio da je Crna Gora dobrodošla u Europsku uniju, ali je kritizirao blok zbog toga što se udaljava od svojih izvornih ciljeva i postaje supranacionalna entiteta, tvrdeći da bi se trebao više fokusirati na slobodnu trgovinu i kretanje, a manje na centralizaciju. Naglasio je da je Crna Gora uspješno uspostavila sebe kao suverenu državu sposobnu za prosperitet. Milatović je, u odgovoru, opisao Hrvatsku kao dobrog susjeda koji je podržao put Crne Gore prema članstvu u EU, izrazivši nadu da će obje zemlje sljedeće godine potpisati ugovor o pristupanju i prevladati povijesne razlike. Ovaj događaj služi za očuvanje kulturnog identiteta Crne Gore među iseljenicima, koji, prema najnovijim podacima popisa, broje otprilike 3.127 osoba u Hrvatskoj.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak sadrži izravne citate od oba državna čelnika u kojima iznose svoja gledišta o integraciji u EU i bilateralnim odnosima, bez dodavanja uredničkih komentara ili favoriziranja jedne perspektive nad drugom.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče