Ekonomisti očekuju od vlade stabilnije poreze i manje birokracije.

Poslovni čelnici očekuju stabilnije poreze i manje birokratije od vlade, kažu dužnosnici na nedavnom samitu o budućnosti slovenačke ekonomije. Na događaju održanom na Brdu u blizini Kranja, predsjednik Privredne komore Slovenije Tibor Šimonka podržao je razvoj intervencijskog zakona čiji je cilj rješavanje gospodarskih izazova. Naglasio je da je uspjeh poduzeća od presudne važnosti za financiranje socijalne države. Premijer Janez Janša istaknuo je potrebu za kvalificiranim osobljem, predvidljivim oporezivanjem i bržim postupcima kao ključnim prioritetima.

Šimonka je tijekom samita istaknula da su slovenačka poduzeća, unatoč nedostatku energije, trgovinskim preprekama i problemima u lancu opskrbe, i dalje pokazala otpornost. Istaknuo je da, iako su znanje, inovacije i poduzetnička tradicija prisutni, od vlade se očekuje da se pozabavi uvjetima na koje ima utjecaja. Prisutnici su još jednom pozvali na stabilnije poslovno okruženje, konkurentno oporezivanje i uklanjanje administrativnih prepreka. Šimonka je upozorio da se ti izazovi povećavaju zbog europskih propisa, naglašavajući potrebu za bržim djelovanjem kako na domaćem tako i unutar Europske unije.

On je priznao da su mnogi prijedlozi poslovne zajednice pronašli put u koalicijski sporazum i da zakon o intervenciji sadrži korisna rješenja. Međutim, naglasio je važnost obveza za provedbu potrebnih mjera. Šimonka je povezao zahtjeve poslovnog sektora s pitanjem održavanja javnih usluga koje građani očekuju od države. On je tvrdio da bez novih ulaganja, tvrtke ne mogu povećati produktivnost i održati konkurentnost, što je od suštinskog značaja za dugoročno financiranje obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti.

Predsjednik vlade Janez Janša počeo je svoj govor fokusiranjem na izvoz, napominjući da se značajan dio onoga što se proizvodi u Sloveniji prodaje u inozemstvu. On je objasnio da malo domaće tržište ograničava mogućnosti poduzeća da izbjegnu međunarodnu konkurenciju, koja postoji čak i unutar Slovenije kao dio zajedničkog europskog tržišta. Komisija je utvrdila da je u skladu s člankom 2. stavkom 3. točkom (a) osnovne uredbe u pogledu uvoza u Uniju u Uniju u razdoblju ispitnog postupka utvrđeno da je uvoz u Uniju u razdoblju ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka. Među područjima koja vlada treba riješiti, naglasio je pitanje ljudskih resursa. Janša je demografiju opisao kao ključni strateški izazov za Sloveniju i Europu.

U tom kontekstu, on je podigao pitanje raspodjele radne snage, napominjući da je previše radnika u nekim sektorima, a nedovoljno u drugim. Dodao je da se takva neravnoteža ne može riješiti samo uvozom radne snage. Rasprava je dobila izravni politički značaj jer je Janša uveo referendum o zakonu o intervenciji za razvoj Slovenije, predstavljajući ga kao ključnu odluku koja utječe na buduće poslovne uvjete. Povezao je provedbu zakona s povećanjem konkurentnosti i osiguravanjem sredstava za dobrobit. On je ocenio da je od 2008. godine Slovenija praktički stagnirala u usporedbi s prosjekom Europske unije.

Šimonka i Janša izrazili su podršku za razvojni smjer zakona. Šimonka je govorio o očekivanjima tvrtki i rješenjima koja smatraju korisnim, dok je Janša naglasio političku težinu predstojeće odluke. Beatrice Javor, glavna ekonomistka Europske banke za obnovu i razvoj, ponudila je drugačiji pogled na izazove s kojima se suočavaju europska poduzeća. Na samitu su se sudionici obratili vladi s zahtjevima za stabilnijim i predvidljivijim poslovnim okruženjem. Janša je istaknuo demografske izazove i obvezao se na uvođenje poreznog praga i promjene izbornog sustava.

Ocijenio je da se Slovenija od 2008. praktički nije napredovala u usporedbi s prosjekom Europske unije. Prema Šimonki, Slovenija ima tradiciju poduzetništva, inovativnih tvrtki, znanja i sposobnosti. Upozorio je da trenutni teški uvjeti neće trajati zauvijek. Poduzetnici žele jamstva da će vlada provesti potrebne mjere za stvaranje stabilnijeg, predvidljivijeg poslovnog okruženja, konkurentnog poreznog režima i uklanjanje čestih birokratskih prepreka, koje nisu samo lokalnog podrijetla, već i potječu iz Europe, od koje oni također očekuju ubrzanu de-birokratizaciju.

Šimonka je istaknuo pitanje koliko dugo poduzeća mogu izdržati trenutne zahtjevne uvjete. Bez novih ulaganja i ulaganja neće biti produktivnosti, neće biti konkurentnosti gospodarstva i stoga neće biti dugoročnog održivog financiranja obrazovanja, zdravstvene zaštite, zajedničkih potreba i socijalne sigurnosti, a sve to svi visoko cijene. Janša je naglasio da je konkurentnost ključna za Sloveniju, posebno s obzirom na njezino izvozno orijentirano gospodarstvo. Veliki dio proizvodnje u Sloveniji prodaje se u inozemstvu. On je istaknuo da je unutarnji tržište relativno malo, ali da je Slovenija dio zajedničkog europskog tržišta, na kojem također djeluje vanjska konkurencija.

U skladu s člankom 107. stavkom 1. osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da je u skladu s člankom 107. stavkom 1. osnovne uredbe, ako je u skladu s člankom 107. stavkom 1. osnovne uredbe, država članica u kojoj se radi o državnoj potporedi, uložila financijsku potporu u skladu s člankom 107. stavkom 1. osnovne uredbe. To je cijela filozofija konkurentnosti, rekao je on. Janša smatra da se u prvom redu trebaju riješiti tri stvari. Prvo, ljudi. Demografija je, prema Janši, naš ključni strateški problem, ne samo za Sloveniju nego i za Europu. Međutim, u okviru ovog problema, prioritet je raspodjela ovog ljudskog resursa. To jest, ako ih je previše na jednom području, a premalo na drugom, nije moguće riješiti to uvozom radne snage.

Slovenija ima izborni sustav koji fragmentiše glasove koje zahtijevaju koalicije i zahtijeva kompromise koji su često preveliki. Oni trebaju većinski izborni sustav koji donosi ozbiljnu stabilnost ili barem kombinirani izborni sustav. To bi dovelo do stabilne vlade koja bi na kraju bila odgovorna za ono što učini na kraju svog mandata. U skladu s tim, Komisija je zaključila da je u skladu s načelima iz Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/1585, ako je u skladu s tim načelima utvrđena druga mjera, u skladu s načelima iz Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/1589. "Porezi moraju biti razumni i ne smiju se mijenjati svake godine ili s svakom vladom", naglasio je on.