ON
← Natrag na feed
Državni proračun imao je manjak od 1,2 milijarde eura u prvih deset mjeseci
Slovenia🏛️ PolitikaBliže konzervativnom

Državni proračun imao je manjak od 1,2 milijarde eura u prvih deset mjeseci

Slovensko ministarstvo financija objavilo je da je državni proračunski deficit tijekom prvih deset mjeseci godine iznosio 1,2 milijarde eura, što je otprilike 300 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema reviziji proračuna za listopad, projektirani godišnji deficit iznosi 2,2 milijarde eura, što odgovara 2,9 posto bruto domaćeg proizvoda, što ukazuje da se u posljednja dva mjeseca očekuje dodatni deficit od otprilike milijardu eura. Ukupni prihodi od poreza iznosili su 11,2 milijarde eura, što predstavlja porast od 8,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zahvaljujući porastu od 13,3 posto naplate poreza na dodanu vrijednost i rastu prihoda od poreza na dohodak povezanom s visokom stopom zaposlenosti. Na strani rashoda, investicije su porasle za 31,9 posto, na 1,3 milijarde eura, dok su troškovi rada porasli za 12,7 posto zbog reformi plaća i povećanja minimalne plaće. Transferi općinama su porasli za 8,2 posto, a prihodi od akciza su smanjeni za 6,4 posto, uglavnom zbog vladinih mjera usmjerenih na ublažavanje visokih cijena goriva.

Slovenski državni proračun zabilježio je deficit od približno 1,2 milijarde eura do kraja listopada, što je cifra gotovo identična manjkavosti zabilježene krajem lipnja. Ministar financija, Andrej Šircelj, izjavio je da ova stabilnost ukazuje da je razvojni pristup vlade uspješan, s ciljem ublažavanja gospodarskog pritiska, istovremeno ograničavajući rast državnih troškova. Ministarstvo financija objavilo je ove podatke 6. studenog, odgovarajući na optužbe da se javne financije pogoršavaju. Prema ministarstvu, jaz između prikupljenih prihoda i potrošenih sredstava nije se povećao tijekom četiri mjeseca nakon sredine godine.

Međutim, predstavnici vlasti su upozorili da ne treba miješati trenutne fiskalne operacije s prognozama vezanim uz zakone o razvoju koji će uskoro biti doneseni. Središnja banka Slovenije potvrdila je zaustavljanje rasta deficita u svom izvješću za listopad. Centralna banka je primijetila da je, iako je nacionalni deficit porastao u prvoj polovici godine, analiza podataka o novčanim tokovima sugerira da je taj porast zaustavljen u trećem kvartalu. Banka je identificirala socijalne transfere, investicije i plaće kao glavne faktore koji su ove godine opterećivali javne financije. Također je naglasila rastuće troškove refinanciranja duga i istaknula potrebu za mjerama kojima bi se usporio rast rashoda.

Ova analiza potvrđuje mišljenje da su fiskalne promjene stabilizirane, iako istovremeno stavlja veći teret na vladu u pogledu kontrole troškova. Važno je razumjeti kontekst u kojem su ovi rezultati postignuti kako bi se procijenila odgovornost vlade. Sadašnja administracija je preuzela dužnost u lipnju, nakon što je godišnja provedba proračuna već značajno napredovala. U odgovoru Vijeću za fiskalnu politiku u rujnu, vlada je navela da je odmah nakon preuzimanja vlasti započela pripremu ograničenja rasta troškova. Zahtjevi za ponude su poslani fondovima za mirovine i zdravstveno osiguranje.

Budući da sistemske promjene zahtijevaju zakonsku pripremu, koordinaciju i provedbu, vlada je predvidjela da će značajniji učinci biti vidljivi u narednim godinama. Sircelj brani predloženi zakon o razvoju, tvrdeći da on poboljšava uvjete za rad i poslovanje. Njegovo obrazloženje sugerira da, ako tvrtke zadrže veći iznos novca nakon podmirenja obveza, imaju veći kapacitet za investiranje. Slično tome, veći raspoloživi prihod za kućanstva može potaknuti potrošnju. Ministarstvo procjenjuje da će, uzimajući u obzir ekonomske reakcije, godišnji pad javnih prihoda iznositi 647 milijuna eura.

Bez ovih ekonomskih povratnih veza, izračunata šteta iznosi 848 milijuna eura. Ova razlika temelji se na očekivanjima da će dio poreznih olakšica vratiti se u državnu blagajnu kroz povećanu ekonomsku aktivnost. Ostvarenje ove procjene ovisi o stvarnom ponašanju poduzeća i građana. Ministar je najavio da će nedostaci u financiranju mirovinskih i zdravstvenih fondova biti pokriveni državnim budžetom. Zajamčio je redovite isplate mirovina i održavanje zdravstvenih usluga. Planirane promjene uključuju učinkovitije poslovanje javnog sektora, reformu vođenja evidencije i potencijalna kašnjenja za određene investicije.

Revidirani proračun, usvojen u listopadu, predviđa ukupni godišnji državni proračunski deficit od približno 2,2 milijarde eura. Planirani godišnji iznos razlikuje se od rezultata za prvih deset mjeseci. Plan uključuje dodatna sredstva za dovršetak projekata u okviru plana oporavka i otpornosti, kao i veće rashode za obranu. Također, uzima u obzir božićne nagrade, povećanje minimalne plaće i promjene plaća za državne službenike koji rade u inozemstvu. Prosječna financijska podrška općinama povećana je s 835 na 845 eura za cijelu godinu. Detaljni podaci o prihodima pokazuju da su porezni prihodi u deset mjeseci iznosili 11,2 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 8,3 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Prihodi od poreza na dodanu vrijednost povećani su za 13,3 posto, dosežući 5,2 milijarde eura. Prihodi od poreza na dohodak, zadržani od strane države, iznosili su 1,8 milijarde eura, što je porast od četiri posto, potaknut visokom zaposlenošću i rastom plaća. Sporiji međugodišnji rast u ovoj kategoriji rezultat je većih godišnjih isplata i povećanih sredstava dodijeljenih općinama. Općine su primile 1,4 milijarde eura, što predstavlja porast od 8,2 posto, uz nove izvore prihoda usmjerene na smanjenje objektivnih razlika među lokalnim samoupravama. Prihodi od akciza pali su za 6,4 posto, na 1,3 milijarde eura, uglavnom zbog nižih akciza na gorivo, što je posljedica mjera koje je vlada poduzela kako bi ublažila visoke cijene energije.

Prikupljena sredstva po osnovu poreza na dobit pravnih osoba iznosila su 1,7 milijardi eura, što predstavlja porast od 16,3 posto, a taj porast se pripisuje pozitivnim rezultatima za 2025. godinu i većim avansnim uplatama za 2026. godinu. Što se tiče rashoda, državne investicije iznosile su 1,3 milijarde eura, što je porast od 31,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Troškovi rada iznosili su 1,8 milijardi eura, što je porast od 12,7 posto, što odražava veće bonuse, povećanje minimalne plaće i reforme plaća u javnom sektoru. Uplate pojedincima i kućanstvima iznosile su 1,8 milijardi eura, što je porast od 9,7 posto. Doprinosi za mirovinska i zdravstvena fonda iznosili su 1,8 milijardi eura, što je porast od 9,8 posto, pri čemu je mirovinski fond primio 1,3 milijarde eura, što predstavlja porast od 2,2 posto.

Planirani proračunski prihodi za cijelu godinu iznose 16,5 milijardi eura, dok su rashodi procijenjeni na 18,8 milijardi eura. Do kraja listopada, prihodi su dosegnuli 78,8 posto planiranog iznosa, dok su rashodi iznosili 76,1 posto. Fiskalni savjet je istaknuo da je rast prihoda bio veći nego u prethodnim periodima, a snažan rast PDV-a odražava poboljšene makroekonomske trendove. Sredstva Europske unije značajno su doprinijela, povećavši se za 91 posto na 830 milijuna eura, uglavnom zbog ubrzanih isplata.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 2 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

2 izvještaja

24ur (POP TV) logo24ur (POP TV)NeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 95
Državni proračun imao je manjak od 1,2 milijarde eura u prvih deset mjeseci

Slovensko ministarstvo financija objavilo je da je državni proračunski deficit tijekom prvih deset mjeseci godine iznosio 1,2 milijarde eura, što je otprilike 300 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema reviziji proračuna za listopad, projektirani godišnji deficit iznosi 2,2 milijarde eura, što odgovara 2,9 posto bruto domaćeg proizvoda, što ukazuje da se u posljednja dva mjeseca očekuje dodatni deficit od otprilike milijardu eura. Ukupni prihodi od poreza iznosili su 11,2 milijarde eura, što predstavlja porast od 8,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zahvaljujući porastu od 13,3 posto naplate poreza na dodanu vrijednost i rastu prihoda od poreza na dohodak povezanom s visokom stopom zaposlenosti. Na strani rashoda, investicije su porasle za 31,9 posto, na 1,3 milijarde eura, dok su troškovi rada porasli za 12,7 posto zbog reformi plaća i povećanja minimalne plaće. Transferi općinama su porasli za 8,2 posto, a prihodi od akciza su smanjeni za 6,4 posto, uglavnom zbog vladinih mjera usmjerenih na ublažavanje visokih cijena goriva.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na službene podatke ministarstva i prezentira financijske podatke bez uredničkih komentara ili subjektivnih pridjeva.

Zašto činjenice (95): The article accurately reports specific financial figures (deficit of 1.2 billion EUR, revenue/expenditure percentages, tax breakdowns) attributed to the Ministry of Finance. The data points align with standard reporting on this topic and appear internally consistent.

Zašto objektivnost (95): The tone is strictly informational and neutral. It presents raw data and official explanations without injecting editorial opinion, judgment, or emotional language.

Domovina logoDomovinaNeovisanKonzervativnoČinjenice 85Objektivnost 70
Nedostatak napretka u odnosu na ljeto, Šircelj se fokusira na rasterećenje gospodarstva

Ministarstvo financija je objavilo da je državni proračunski deficit Slovenije ostao stabilan tijekom listopada, zadržavajući se na razini koja je zabilježena krajem lipnja, što opovrgava tvrdnje o pogoršanju javnih financija. Ministar Andrej Šircelj brani ovaj pristup, zagovarajući zakon o razvoju koji bi trebao smanjiti poreze za poduzeća i kućanstva, istovremeno ograničavajući rast državnih troškova. Banka Slovenije je potvrdila ove nalaze, navodeći da je iako je deficit porastao u prvoj polovici godine, podaci ukazuju na to da se stopa rasta zaustavila tijekom trećeg tromjesečja. Ministarstvo procjenjuje da bi predložene mjere poreznih olakšica u početku smanjile javne prihode za otprilike 647 milijuna eura godišnje, uz pretpostavku pozitivnih ekonomskih reakcija iz privatnog sektora. Trenutačna vlada, koja je preuzela dužnost u lipnju, izjavila je da su sistemske promjene zahtijevaju zakonsku pripremu i koordinaciju, što znači da se značajni učinci na kontrolu troškova očekuju u budućim godinama, a ne odmah.

Procjena pristranosti (Konzervativno): Članak predstavlja stabilnost proračunskog deficita kao uspjeh strategije vlade usmjerene na poticanje rasta, u velikoj mjeri se oslanja na objašnjenja ministarstava umjesto na nezavisne kritike, i predstavlja upozorenje središnje banke o troškovima duga kao sporedno u odnosu na priču o fiskalnoj stabilizaciji.

Zašto činjenice (85): While the core claim that the deficit did not grow significantly between June and October is supported by the Ministry's explanation, the article frames this as a direct response to 'accusations' and highlights the Minister's defense. It relies heavily on the government's narrative regarding the 'de

Zašto objektivnost (70): The article adopts a somewhat defensive stance for the government, using phrases like 'responding to accusations' and highlighting the Minister's advocacy. While it cites the Central Bank, the overall framing leans towards explaining/justifying the government's position rather than maintaining stric

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče