Stručnjaci upozoravaju na veliku opasnost: Podatke ukradene danas hakeri bi mogli čitati za deset godina

DORA štiti financijske sustave od kibernetičkih napada Europska unija je uvela novi regulatorni okvir pod nazivom DORA, Digital Operational Resilience Act, kako bi zaštitila svoju financijsku infrastrukturu od sve sofisticiranijih kibernetičkih prijetnji. Ovaj zakon ima za cilj spriječiti potencijalni kolaps sustava tijekom velikih kibernetičkih napada i osigurati stalni pristup osnovnim uslugama kao što su plaćanja i povlačenje gotovine. Kako se umjetna inteligencija razvija i hakerske tehnike postaju sve naprednije, potreba za snažnom digitalnom obranom značajno je porasla. Martina Verić, članica Upravnog odbora Hanfea, naglasila je važnost budnosti među pojedincima.

Ona je upozorila da su poruke i ponude koje izgledaju predobro da bi bile istinite vjerojatno lažne i pozvala građane da pažljivo provjere tko prima njihove osobne podatke i novac. Istaknula je potrebu upravljanja lozinkama, pristupnim pravima, linkovima i web stranicama kako bi se zaštitili članovi financijskog sustava. Leila Taghizadeh, članica Upravnog odbora Foruma kvantno sigurnog financijskog sektora u Europolu, istakla je da nijedna banka ili institucija ne može uspjeti sama u borbi protiv hakera. Ona je naglasila važnost suradnje svih sudionika na tržištu, od korporativnog menadžmenta do pružatelja usluga, jer bi se to moglo pokazati vrlo izazovnim u budućnosti.

Međutim, upozorila je da bi posljedice napada mogle biti ogromne i utjecati na sve unutar sustava, uključujući građane koji možda nisu ni svjesni rizika. Sabine Balogh-Preininger, koordinatorka centra DORA u austrijskom nadzornom tijelu za financijska tržišta, istaknula je da se razlike između zemalja smanjuju, dok se kibernetičke prijetnje povećavaju. Ona je spomenula sektorske i pojedinačne izazove u svakoj zemlji, ali je dodala da se svi suočavaju s sličnim problemima povezanima s umjetnom inteligencijom, post-kvantnom enkripcijom i ovisnošću o pružateljima usluga. Financijski sektor, posebno banke, i dalje je glavna meta zbog ogromne količine podataka i novca koji su uključeni.

Istraživanje koje je provela američka tvrtka F5 otkrilo je da 62 posto korporativnih web stranica u Sjedinjenim Državama ima nove sigurnosne mjere, u usporedbi s samo 36 posto u Njemačkoj. Studija je analizirala milijun najposjećenijih internetskih stranica na svijetu i otkrila da 54 posto podržava takozvanu post-kvantnu cybersigurnost. Međutim, veliki dio ovog uspjeha pripisuje se Cloudflareu, pružatelju mrežnih usluga, koji je automatski omogućio ovu zaštitu za sve svoje korisnike. Bez web stranica koje prolaze kroz Cloudflare mrežu, globalni postotak zaštićenih web stranica drastično pada na samo 22 posto.

Europski zaostatak za Amerikom je očigledan u ovim brojevima, s Francuskom koja osigurava 39 posto svojih korporativnih web stranica. Stručnjaci pripisuju ovu jaz preferenciji Europe za lokalne poslužitelje nad globalnim cloud platformama, ostavljajući kritične sektore kao što su vladine agencije i telekomunikacije ranjivim, a samo 35 posto njih je adekvatno zaštićeno. Prema europskom planu objavljenom prošlog lipnja, države članice moraju do 31. prosinca pripremiti nacionalne planove, navodeći što i gdje šifriraju i pokreću pilot projekte. Odluka Vijeća (EU) 2015/757 o osnivanju Europske unije, Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije, Vijeća Europske unije, Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije, Vijeća Europske unije, Vijeća Vijeća Europske unije, Vijeća Vijeća Europske unije, Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Europske unije, Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća, Vijeća Vijeća Vijeća

Trenutno, plan služi kao preporuka, a ne kao zakonski zahtjev, što znači da ne postoje kazne za kašnjenje. Pregovori se nastavljaju u Europskom parlamentu i Vijeću, a nakon usvajanja države članice imat će godinu dana da ga unesu u svoje zakone. Problem utječe na svakoga tko koristi mobilne telefone, online bankarstvo ili elektroničke usluge, jer je zaštita koja štiti lozinke, novac, zdravstvene zapise i privatne poruke u velikoj mjeri ista koja bi kvantni računari mogli razbiti. Politički pritisak raste, a potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen izjavila je da je nova zaštita ključna za održavanje visoke razine kibernetičke sigurnosti.

U Francuskoj je šef agencije Vincent Strubel najavio da će se od 2027. ocjenjivati samo sigurni proizvodi s novom zaštitom, a do 2030. proizvodi bez njih neće biti preporučeni za kupnju. Procjene Europske agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA) pokazuju da više od 1.350 organizacija u 27 zemalja nije spremno, a neki operatori u ključnim sektorima uopće ne planiraju ulagati. Njemačka agencija BSI smanjila je procjenu rizika s 20 na 10 godina. Stefan-Lukas Gazdag, sigurnosni stručnjak njemačke tvrtke Genua, izjavio je prošlog ljeta da bi se prvi napadi pomoću kvantnih računala mogli dogoditi do kraja desetljeća.

Gotovo cijela infrastruktura internetske sigurnosti, od ikona preglednika do digitalnih potpisa, temelji se na složenim matematičkim problemima koje suvremeni računari ne mogu riješiti u razumnom vremenskom okviru. Međutim, dovoljno snažni kvantni računari mogli bi bez napora nadvladati te prepreke. Stoga, post-kvantna kriptografija uvodi nove, napredne mehanizme koji rade besprekorno na redovnim računalima i ostaju nepropusni čak i kvantnim računalima. Takvi strojevi još ne postoje, ali prijetnja je stvarna.