U članku se raspravlja o rasprostranjenosti rada na daljinu u cijeloj Europskoj uniji i naglašava niska stopa Hrvatske u usporedbi s drugim zemljama. Prema podacima Eurostata, samo 8,8% radnika u EU redovito radi na daljinu, a Finska i Irska vode na 20,5% i 19,2%. Hrvatska i Slovenija su među najnižim, s manje od 5% radnika koji rade na daljinu. Poslodavci u Hrvatskoj izvješćuju o izazovima kao što su manja motivacija, poteškoće u timskoj suradnji i slabije veze između zaposlenika i organizacija, što posebno utječe na mlađe radnike i sektore istraživanja i razvoja. Nasuprot tome, SAD je zadržao visoku razinu rada na daljinu, s 26% plaćenih radnih dana provedenih na daljinu u svibnju 2024. Razlike u generacijama utječu na stavove prema radu na daljinu, a mlađi radnici to smatraju motivacijskim čimbenikom, a stariji radnici to smatraju povoljnošću.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se daje uravnotežen pregled trendova rada na daljinu u različitim zemljama i demografskim skupinama, bez da se otvoreno favorizira neka određena politička ideologija, navodeći statističke podatke, mišljenja stručnjaka i zabrinutosti poslodavaca, bez da se zauzme jasan ideološki stav.





