Prema preliminarnim podacima Eurostata, opskrba obnovljivom energijom u Europskoj uniji (EU) zabilježila je porast od 1,4% u odnosu na prethodnu godinu u 2025. godini. Taj se rast dogodio unatoč značajnom padu proizvodnje hidroenergije, što je pridonijelo općem rastu. Istodobno je opskrba nuklearnom energijom umjereno porasla za 0,2%, dok je opskrba prirodnim plinom porasla za 2,3%, zadržavajući se na visokim razinama nakon značajnog pada u 2023. godini. S druge strane, proizvodnja ugljena nastavila se smanjivati, a proizvodnja čelika zabilježila je pad od 7,7% i 3,2%, dostižući najniže razine od 1990. godine - 656 milijuna tona.
Međutim, stvarnost pokazuje da je tranzicija još uvijek daleko od potpunosti.Na primjer, u Portugalu, iako oko 80% potrošene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora - položaj koji zemlju stavlja među europske lidere - većina energije koja se koristi u područjima prijevoza, industrije i stanovanja i dalje ovisi o nafti i prirodnom plinu.
Ova razlika ukazuje na potrebu za šire i integriranijim pristupom energetskoj tranziciji, koji uključuje ne samo proizvodnju čiste električne energije, već i njenu distribuciju i upotrebu u različitim sektorima.
Energetska tranzicija suočava se s tehničkim i društvenim izazovima. Kako bi se proces ubrzao, potrebno je povećati proizvodnju obnovljive električne energije kako bi se pratila rastuća potražnja. Osim toga, električna mobilnost, zamjena sustava klimatizacije zasnovanih na fosilnim gorivima i elektrifikacija industrije zahtijevaju značajna ulaganja u infrastrukturu, kao što su električne mreže, skladištenje energije i punjački centri.
Osim tehničkih aspekata, energetska tranzicija ima važne ekonomske i geopolitičke implikacije. Smanjenje uvoza fosilnih goriva može poboljšati trgovinsku bilancu i ojačati konkurentnost zemlje, kao i smanjiti ranjivost na međunarodne šokove. Međutim, ta tranzicija će biti uspješna samo ako je pravedna i inkluzivna.
Stoga, javne politike moraju osigurati da su koristi tranzicije ravnopravno raspoređene, izbjegavajući da se nejednakost povećava tijekom procesa.
Portugal, sa svojim prirodnim resursima, tehnološkim kapacitetom i jednom od najčistijih električnih matrica u Europi, u privilegiranom je položaju da vodi tu promjenu. Ključ je sada da se ta prednost pretvori u novi model održivog i samoodrživog razvoja. Druga faza energetske tranzicije neće se mjeriti samo brojem proizvedenih megavata, nego i sposobnošću korištenja te čiste i sigurne energije za potrebe gospodarstva, socijalne kohezije i strateške autonomije zemlje. Elektrifikacija gospodarstva stoga postaje središnji izazov za blisku budućnost.
2 izvještaja
RTP NotíciasDržavni / javniSredinaprije 4 danaPrema preliminarnim podacima koje je danas objavila statistička služba Europske unije, Eurostat, opskrba prirodnim plinom porasla je drugu godinu zaredom nakon naglog pada u 2023. i porasla je za 2,3% u usporedbi s 2024. na oko 13,1 milijuna terajoule (TJ). Opskrba obnovljivom energijom porasla je za 1,4% na godišnjem nivou, na ukupno 11,5 milijuna TJ, unatoč padu hidroelektrane u 2025. Opskrba nuklearnom energijom također je porasla, iako skromnije (0,2%), dostižući 650.648 gigawatt-sati. Nasuprot tome, opskrba ugljem nastavila se smanjiti: opskrba lignitom pala je za 7,7% na 184.741 tisuća tona, dok je tvrdi ugalj pao za 3,2% na 107.072 tisuće tona. Obje su cifre najniže zabilježene od početka serije 1990. Što se tiče naftnih proizvoda, opskrba je iznosila 448.656 tisuća tona, što predstavlja smanjenje od 2,8% u usporedbi s 2024.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične podatke o trendovima u proizvodnji energije unutar EU-a bez očitog ideološkog okvira, izbora riječi ili naglaska koji bi ukazivali na jasnu političku sklonost.
Diário de NotíciasNeovisanLijevoprije 5 danaU članku se raspravlja o napretku Portugala u proizvodnji obnovljive energije, napominjući da oko 80% potrošene električne energije dolazi iz čistih izvora, što zemlju stavlja među europske lidere. Međutim, ističe da električna energija čini samo oko 30% ukupne potrošnje energije, pri čemu se većina energije koja se koristi u prometu, industriji i zgradama i dalje oslanja na fosilna goriva.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se naglasak stavlja na elektrifikaciju i širenje obnovljivih izvora energije kao stratešku nužnost s značajnim ekonomskim i geopolitičkim koristima, u skladu s progresivnim ekološkim i socijalnim politikama.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
PT
