Vlasništvo i klasifikacija
Vlasništvo
Izdavač je Council on Foreign Relations (CFR), neprofitna, neovisna organizacija koja okuplja članove.
Financiranje
Oglašavanje, pretplate i sponzorstvo, uz donaciju od 10 milijuna dolara od predsjednika CFR-a, Davida Rubensteina. CFR tvrdi da oglašivači i sponzori nemaju utjecaj na uređivačku politiku i da sama organizacija ne prihvaća financiranje od strane stranih vlada. Izvješće InfluenceWatch pokazuje da je taj časopis u jednoj nedavnoj godini osigurao oko 14% financiranja za CFR.
Pripadnost i usmjerenje
U vlasništvu je istraživačkog instituta kojem pripadaju mnogi sadašnji i bivši državni službenici te poslovni lideri; sadržaj predstavlja umjeren stav uspostave u vanjoj politici. Nije u vlasništvu nijedne političke stranke niti države, stoga je tip "NEZAVISAN" prikladan.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Sredina
- Izmjereno iz izvještavanja
- Sredinana temelju 22
–
Činjenice
–
Objektivnost
22
Članci
22
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje
Izrael gubi Ameriku
U članku se raspravlja o promjenama u dinamiki američko-izraelskih odnosa, i napominje da se američko javno mišljenje okrenulo protiv Izraela zbog njegove politike u Palestini i na Bliskom istoku. Predsjednik Donald Trump najavio je planove za smanjenje godišnje vojne pomoći Izraelu, vrijedne 4 milijarde dolara, neposredno prije američkih izbora 2024., tijekom kojih su demokrate preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa. Autor tvrdi da je "iznimna" američka podrška Izraelu, uključujući bezuslovnu podršku i jedinstven tretman u usporedbi s drugim saveznicima, dovela do negativnih ishoda kao što su povećano nasilje u Gazi, zaustavljeni mirovni napori i aneksija palestinskih teritorija. Članak predviđa rekalibraciju američko-izraelskih odnosa, gdje se očekuje da će se Izrael uskladiti s američkim i međunarodnim interesima. Međutim, napominje da Trump nastavlja podupirati izraelsku politiku, uključujući zajedničke vojne akcije s Izraelom protiv Irana.
Kina ne želi utrku u nuklearnom naoružanju
U članku se govori o zabrinutosti u Washingtonu zbog mogućnosti utrke u nuklearnom naoružanju s Kinom, vođenom kineskom vojnom ekspanzijom, asertivnim djelovanjem prema Tajvanu i nevoljnost da se uključi u kontrolu naoružanja. Iako mnogi američki političari to smatraju neizbježnim, autor tvrdi da trka u nuklearnom naoružanju nije sigurna i da SAD ima mogućnosti da je spriječi. U članku se sugeriše da tradicionalne strategije odvraćanja mogu pogoršati napetosti i predlaže prelazak na stratešku stabilnost putem međusobnog smanjenja eskalacije i kompromisa. Napominje da je Kina povijesno bila umjerena u nuklearnim pitanjima i ne traži rat oko Tajvana. Nedavni diplomatski pokreti, kao što je spomen predsjednika Trumpa o 'denuklearizaciji' tijekom mogućeg trilateralnog samita, sugeriraju otvorenost za angažman, iako su potrebni stalni napori kako bi se izbjegla utrka u naoružanju.

Hegseth izbjegao opoziv nakon što je koristio vojnike i veterane kao političku zaštitu
Zastupnici Republikanske stranke blokirali su pokušaj zastupnika Thomasa Massieja da osam točaka optužnice protiv ministra obrane Petea Hegsetha uputi u odbor za pravosudje. Predlog je bio odbijen s 211 glasova "za" i 204 "protiv", uglavnom zbog odsutnosti demokrata. Optužnica kritizira Hegsetha zbog iznošenja neutemeljenih tvrdnji tijekom konferencije za novinare u vezi s vojnim operacijama u Jemenu, Karibima, Venezueli i Iranu, navodeći da je opisao te ratove kao "pobjedničke" i tvrdio da kontrolira Hormuzski tjesnac. U tekstu se ističe Hegsethovo spominjanje Dana veterana i njegovo opisivanje pokušaja oporbke da ga smjeni kao napada na aktivne pripadnike vojske, tvrdeći da je koristio vojnike kao političke rekvizite kako bi izbjegao kritike. Bivši senator Jim Webb citiran je kako opisuje rezoluciju kao vrhunac političke manipulacije, napominjući da se optužnica usmjerava osobno protiv Hegsetha, a ne da ugrožava pravni status vojnika. Autor Hegsethovu obranu predstavlja kao niz izmišljotina koje su osmišljene kako bi se preživjela politička pritiska, a istovremeno se izbjegla odgovornost za navodne kršenja pravnog poretka.

Analiza - Nova "Jalta"? Trump i Putin se zalažu za sastanak kojeg Xi ne želi organizirati
Tri svjetska lidera, američki predsjednik Donald Trump, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin, navodno će se sastati u Shenzhenu tijekom Foruma azijsko-pacifičke gospodarske suradnje. Potencijalni sastanak ima za cilj rješavanje globalnih pitanja kao što su sukobi u Ukrajini i Iranu, nuklearno oružje i umjetna inteligencija. Međutim, šanse za postizanje značajnog sporazuma smatraju se niskim zbog različitih prioriteta među čelnicima. Trump traži povijesno priznanje i potencijalne sporazume o kontroli naoružanja, dok se Putin nada da će okončati rat u Ukrajini pod njegovim uvjetima. Xi Jinping se čini opreznim, jer bi sastanak mogao dovesti u pitanje kineski stav o nuklearnoj paritetu i potencijalno isključiti manje zemlje poput Ukrajine i Tajvana iz procesa donošenja odluka.

Posljednja prilika za mir
U članku se govori o sve većoj normalizaciji rata u posljednjim desetljećima, navodeći sukobe poput onih u Ukrajini, Libanonu i Iranu kao primjere sve veće agresije i globalne napetosti. U izvještaju se ističe porast vojne potrošnje, utrka u tehnološkom naoružanju i razmatranje nuklearnog arsenala od strane većeg broja zemalja kao sredstva odvraćanja. Autor tvrdi da je ovaj povratak normama prije Drugog svjetskog rata opasan, jer su razaranja dva svjetska rata dovela do međunarodnog konsenzusa protiv rata kao legitimne državne politike. Međutim, autor napominje da je posvećenost miru s vremenom oslabila, što je primjer invazije na Irak 2003. godine, koja se temeljila na lažnim pretpostavkama i kršila međunarodno pravo. Ovaj sukob pogoršao je regionalnu nestabilnost i potaknuo antizapadno raspoloženje. U članku se upozorava da postojeći trendovi mogu dovesti do još jednog svjetskog rata te se poziva na nove napore da se spriječi rat kroz prošireni multilateralizam, koji autor naziva 'maxilateralizmom', naglašavajući suradnju što većeg broja država.
Amerika može činiti dobro i dobro.
U članku se raspravlja o negativnom utjecaju napora američkog Ministarstva za vladinu učinkovitost (DOGE) da se smanji birokracija, posebno usredotočen na raspuštanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Naglašava istraživanja koja pokazuju da su programi vanjske pomoći USAID-a u povijesti spasili milijune života i podržali globalnu stabilnost. Međutim, nakon značajnog smanjenja operacija USAID-a, uključujući prestanak 90% njegovih programa i otpuštanja, isplate stranih pomoći naglo su se smanjile, što je dovelo do povećanog sukoba, ekonomskog pada i gubitka života. U članku se kritizira Ured za upravljanje i proračun (OMB) zbog zadržavanja sredstava i prebacivanja odgovornosti na State Department, koji nema kapacitet za učinkovito upravljanje pomoći. Osim toga, primjećuje da je bivši direktor OMB-a Russell Vought ograničio pomoć na određene kršćanske nevladine organizacije, dok je državni tajnik Marco Rubio predložio prestanak financiranja ugovarača za razvoj bez razmatranja alternativa.
Paradoks dominacije dolara
U članku se govori o tome kako američki dolar i dalje dominira globalnim financijama unatoč sve većim naporima drugih zemalja da smanje njegov utjecaj. Podvlači kako su SAD koristile svoju financijsku moć kroz sankcije i pozajmljivanje da bi zadržale ovaj položaj, dok tehnološki napredak poput digitalnih valuta nudi potencijalne alternative. Međutim, u članku se tvrdi da će dominacija dolara možda nastaviti ako druge zemlje ne poboljšaju svoju financijsku stabilnost i institucije. Izražavaju se zabrinutosti zbog rizika od nastavka hegemonije dolara, uključujući ekonomsku nestabilnost i mogućnost gubitka povjerenja stranih investitora.

Nova vrsta stranih agenata
U članku se govori o rastućoj zabrinutosti zbog kineskih tvrtki za umjetnu inteligenciju koje djeluju kao strani agenti koji bi mogli utjecati na američke tvrtke i donošenje odluka. Ona se odnosi na povijesne napore u borbi protiv stranih utjecaja, uključujući Zakon o registraciji stranih agenata (FARA), koji zahtijeva od stranih agenata da otkriju svoje pripadnosti. U članku se ističu određene kineske tvrtke za umjetnu inteligenciju kao što su DeepSeek, Alibaba i Moonshot AI, sugerišući da ih treba tretirati kao strane agente prema postojećim zakonima. Autor tvrdi da bi se provedbom FARA, a ne provedbom novog zakonodavstva, učinkovito riješilo pitanje. Osim toga, članak poziva na međunarodnu suradnju kako bi se osiguralo da postupci donošenja odluka u demokratskim nacijama ostanu neovisni o stranim silama.

Trump se suočava s vrlo drukčijom Sjevernom Korejom
U članku se raspravlja o trenutnim diplomatskim naporima Donalda Trumpa s Sjevernom Korejom, naglašavajući njegove tvrdnje o komunikaciji s Kim Jong Unom i njegovu namjeru da ponovno pokrene pregovore. Trump je ranije održao dva samita sa Sjevernom Korejom, ali nije uspio postići značajan napredak zbog različitih očekivanja. Sada, s novom administracijom i geopolitičkim promjenama, uključujući utjecaj pandemije, napetosti između SAD-a i Kine i ruske invazije na Ukrajinu, Trump se suočava s složenijom situacijom. Sjeverna Koreja je postala jača u vojnom smislu i dobija povećanu podršku iz Rusije, što pregovore čini izazovnijim. U članku se sugerira da bi se svi budući razgovori trebali usredotočiti na praktične korake poput kontrole nuklearnog naoružanja, a ne na potpunu denuklearizaciju.

Kineska AI diplomacija djeluje
U članku se raspravlja o evoluciji dinamike AI diplomatije između Sjedinjenih Država i Kine, naglašavajući kako obje nacije upravljaju suradnjom i natjecanjem u području umjetne inteligencije. Dok su Sjedinjene Države provele stroge tehnološke ograničenja uz ograničene dijaloge o rizicima veštačke inteligencije, Kina je slijedila dosljednu strategiju usmjerenu na osiguravanje svoje konkurentne prednosti. Peking sudjeluje u međunarodnim raspravama o sigurnosti umjetne inteligencije, ali koristi te platforme kako bi kritizirao američke kontrole izvoza i promovirao alternativni, manje restriktivan ekosustav umjetne inteligencije pod vodstvom Kine. Čini se da ova poruka ima odjek kod nekih zemalja u razvoju, koje sve više usvajaju kineske modele otvorene umjetne inteligencije. U članku se tvrdi da bi SAD ostao na čelu u inovacijama u području umjetne inteligencije i osigurao sigurnosne standarde, mora usvojiti strateški pristup, kombinirajući pritisak na Kinu s uvjerljivom vizijom upravljanja umjetnom inteligencijom.

Luksuz djece
U članku se govori o globalnoj krizi plodnosti, te se navodi da je ukupna stopa plodnosti na svijetu prvi put u povijesti pala ispod razine zamjene, gdje žene imaju dovoljno djece da održe rast populacije. Dok je u prošlosti pad populacije bio posljedica ratova i kugi, današnji pad populacije potaknut je odlukama pojedinaca. Suprotno prethodnim pretpostavkama, bogatije zemlje i pojedinci imaju veće stope plodnosti u usporedbi s siromašnijim. Autor tvrdi da je odgajanje djece postalo ekonomski nedostupno u modernim društvima, što dovodi do povećane nejednakosti i potencijalnih društvenih napetosti. Članak kritizira populacijske projekcije Ujedinjenih naroda, sugerirajući da podcjenjuju ozbiljnost pada plodnosti.

Novi epicentar globalnog terora
Dvadeset pet godina nakon napada 11. rujna, globalni fokus se pomaknuo od borbe protiv terorizma, sa zapadnim zemljama koje daju prioritet pitanjima poput sukoba s Kinom, rata u Ukrajini i regionalnih sukoba na Bliskom istoku. Međutim, terorizam i dalje predstavlja značajnu prijetnju, osobito u Africi, koja sada čini više od polovice smrtnih slučajeva povezanih s terorizmom u posljednjih nekoliko godina. Regija Sahel, posebno, je vidjela porast terorističke aktivnosti, s grupama poput ISIS-a, JNIM-a i al-Shabab-a koje djeluju u više afričkih zemalja. Unatoč tome, globalna pažnja i resursi ostaju ograničeni, a sve veća uključenost vanjskih sila poput Kine i Rusije u Africi mogla bi dodatno komplicirati napore u borbi protiv terorizma.

Recept za katastrofu na Tajvanu
U članku se raspravlja o razvoju stajališta SAD-a o Tajvanu, naglašavajući nedavne promjene u političkoj retoriki u vezi s američkom posvećenosti obrani otoka od potencijalne kineske agresije. To je u suprotnosti s komentarima bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji sugeriraju da Tajvan može biti korišten kao cjenka za pregovore s izričitom potporom predsjednika Joea Bidena za obranu Tajvana. Unatoč tim fluktuacijama, članak tvrdi da američki interesi u Tajvanu ostaju snažni i da bi bilo koje oslabljenje američke odlučnosti moglo dovesti do povećanog kineskog pritiska na Tajvan. Autor upozorava da bi takvi događaji mogli eskalirati u veliku geopolitičku krizu i potiče SAD da modernizira svoju tajvansku strategiju.


