Hrvatska vlada poduzela je značajne korake ka poboljšanju zaštite potrošača i jačanju regulatornog nadzora u kreditnom sektoru uvođenjem novog zakona o potrošačkim kreditima.
Konačni nacrt predloženog zakona dostavljen je parlamentu kao dio vladinog postupkovnog procesa. Prijedlog zakona nastoji konsolidirati postojeće zakone koji uređuju potrošačke i stambene kredite u jedinstven pravni okvir. Ova konsolidacija ima za cilj pojednostaviti regulatorno okruženje i osigurati dosljedniju primjenu pravila u različitim vrstama kreditnih proizvoda. Ministar financija Tomislav Ćorić naglasio je da primarni ciljevi zakona uključuju jačanje zaštite potrošača, promicanje odgovornog kreditiranja i povećanje transparentnosti tržišta.
Ti ciljevi odražavaju šire napore za stabilizaciju financijskog sustava i sprečavanje prekomjernog nakupljanja duga među građanima.
Jedan od najznačajnijih aspekata novog zakona je njegov proširen opseg primjene. Sada obuhvaća kreditne proizvode koji bi potencijalno mogli naškoditi potrošačima, uključujući sporazume koji dopuštaju prekoračenja i beskamatne zajmove.
Ključna inovacija u zakonu je odredba o proporcionalnom smanjenju ukupnih troškova kredita kada dođe do prijevremenog otplate.
Zakon se također bavi pitanjem neovlaštenih prekoračenja uvođenjem mehanizma poznatog kao "tihi prekoračenje". Ova uredba osigurava da maksimalno dopušteno tiho prekoračenje ne prelazi prosječni mjesečni dohodak deponiran na račun potrošača. Značajan prekoračenje je definirano kao dostizanje polovice ovog maksimalnog praga, čime se sprečava prekomjerno uzimanje kredita bez izričitog pristanka.
Osim tih odredbi, zakonom se Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) dodjeljuju pojačana nadzorna ovlaštenja. Uspostavit će se centralizirani sustav licenciranja i nadzora, koji zahtijeva od svih pružatelja kredita - osim subjekata koje reguliraju druga tijela poput osiguravajućih društava i mirovinskih fondova - da dobiju odobrenje od HNB-a i ostanu pod njegovim stalnim nadzorom.
Te mjere predstavljaju sveobuhvatnu reorganizaciju kreditnog okruženja u Hrvatskoj, čiji je cilj zaštita potrošača od predatorskih kreditnih praksi i osiguravanje veće odgovornosti u financijskom sektoru.
2 izvještaja
HRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniSredinaprekjučerHrvatska vlada podnijela je konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima čiji je cilj jačanje zaštite potrošača, uvođenje strožih pravila oglašavanja i poboljšanje mehanizama nadzora. Zakon nastoji ujediniti postojeće propise o potrošačkim i stambenim kreditima u jedinstven pravni okvir. Ključne odredbe uključuju proširenje zaštite na štetne kreditne proizvode, zahtijevanje od licenciranih zajmodavca da procjenjuju kreditnu sposobnost potrošača i uklanjanje prethodne gornje granice od 132.722,81 eura za kreditne iznose. Uvođeni su stroži standardi oglašavanja i standardizirani predugovorni podaci kako bi se spriječilo neodrživo dugovanje i poboljšala svijest potrošača. U slučajevima prijevremenog otplate, potrošači imaju pravo na proporcionalno smanjenje ukupnih troškova, uključujući naknade nastale tijekom odobrenja kredita. Nacionalnoj banci Hrvatske (HNB) dodijeljene su snažnije regulatorne ovlasti putem centraliziranog sustava licenciranja i nadzora.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku je predstavljena inicijativa vlade kao uravnotežen napor za poboljšanje zaštite potrošača i transparentnosti tržišta bez otvorene favoriziranja bilo koje političke ideologije.
Večernji listNeovisanSredinaprekjučerHrvatska vlada usvojila je novi zakon čiji je cilj usklađivanje domaćih propisa o potrošačkim kreditima s standardima Europske unije. Zakon konsolidirati postojeće zakonodavstvo o potrošačkim i stambenim kreditima u jedinstven okvir, s ciljem jačanja zaštite potrošača i povećanja transparentnosti na tržištu kredita. Zakon uvodi stroža pravila o dozvoljenim prekoračenjima i njihovim jednostranim povećanjima, zabranjuje takve prakse i proširuje područje primjene uredbe kako bi obuhvatila širi spektar financijskih usluga. Ova zakonodavna promjena odražava stalnu integraciju Hrvatske u EU i njezinu predanost usklađivanju nacionalnih zakona s direktivama EU-a.
Procjena pristranosti (Sredina): Iako se u članku raspravlja o politički značajnoj zakonodavnoj promjeni u vezi s usklađivanjem s EU-om, okvir ostaje uravnotežen, usredotočen na pravne i gospodarske implikacije bez otvorene promocije određenog ideološkog stajališta.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Croatia
