Prema izvještajima njemačkog medija n-tv, 22-godišnji student iz južne Rusije neočekivano je bio pozvan u oružane snage, navodno pod pritiskom lokalnih vlasti. Mladić, čije ime nije objavljeno, nije imao prethodno vojno iskustvo i nije bio svjestan svoje predstojeće regrutacije sve dok nije pozvan na obaveznu službu. Kasnije je bio raspoređen na prvu liniju blizu ukrajinske granice, gdje se sada suočava s stvarnostima borbe.
Od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, ruska vlada se bori da zadrži dovoljan broj vojnika. Službeni podaci pokazuju da je više od 500.000 vojnika ubijeno ili ranjeno, a stopa žrtava nastavlja rasti. Kako rat ulazi u šestu godinu, ruska vojska se sve više okreće prisilnom regrutaciji, posebno ciljajući mlađe muškarce iz ruralnih područja i manjina.
Značajan dio ruskog saveznog proračuna, oko 40 posto, izdvaja se za vojne operacije, što doprinosi inflaciji i ekonomskoj nestabilnosti. Zapadne vlade procjenjuju da je gotovo pola milijuna ruskih vojnika poginulo u sukobu, a broj žrtava dostiže čak 30.000 mjesečno. Ove su brojke potaknule frustraciju javnosti, pogotovo jer rat nastavlja ometati svakodnevni život i narušavati povjerenje u vladu.
Ukrajinske snage pokrenule su trajnu kampanju usmjerenu na ključne sektore kao što su energetika, prijevoz i logistika, što je značajno utjecalo na sposobnost Rusije da održi svoje vojne napore. Na primjer, ukrajinske bespilotne letjelice oštetile su tri četvrtine 34 glavne ruske rafinerije nafte, smanjujući proizvodni kapacitet za 40 posto. Kao odmazdu, Rusija je bombardirala brojne ukrajinske benzinske stanice, dodatno komplicirajući lance opskrbe za obje nacije. Uticaj tih napada proteže se izvan vojne infrastrukture. Komercijalna poduzeća, uključujući e-trgovinski gigant Wildberries, koji djeluje slično kao Amazon i eBay, pretrpjela su znatnu štetu.
Više od 15 njenih objekata pogodila su ukrajinska bespilotna letjelica, što je poremetilo usluge za milijune potrošača. Tvrtka, koja igra ključnu ulogu u ruskom gospodarstvu, suočila se s ozbiljnim poremećajima, što je utjecalo i na poduzeća i na kućanstva koja se oslanjaju na svoje usluge brze dostave. U međuvremenu, humanitarna situacija pogoršala se s obje strane sukoba. Civilne žrtve naglo su porasle, a Ukrajina je izvijestila o više od 1.695 civilnih smrtnih slučajeva u prvih sedam mjeseci 2025. godine, što je povećanje od 25 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Nasuprot tome, ruske civilne žrtve udvostručile su se, s 327 zabilježenih smrtnih slučajeva tijekom istog razdoblja.
Razlika naglašava neujednačenu prirodu sukoba, s ukrajinskim gradovima koji doživljavaju veće razine uništenja zbog sve većeg korištenja balističkih projektila od strane ruskih snaga. Usred ovog previranja, političke su napetosti unutar Rusije eskalirale. Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija krenula je u konsolidaciju vlasti, ograničavajući glasove opozicije u parlamentu.
Dok se rat nastavlja, međunarodna zajednica ostaje podijeljena o tome kako odgovoriti. Neki zapadni čelnici pozvali su na veći diplomatski angažman, pozivajući Ukrajinu da razmotri kompromise koji bi mogli dovesti do pregovaračkog rješenja. Drugi nastavljaju podupirati pravo Ukrajine da se brani od onoga što opisuju kao egzistencijalnu prijetnju. U međuvremenu, Rusija održava svoj stav, inzistirajući na tome da su njezini postupci opravdani potrebom zaštite nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Glasine sugerišu da bi masovna mobilizacija mogla početi ubrzo nakon glasanja, što bi potencijalno dovelo još više mladih muškaraca u redove oružanih snaga.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
