Novi zakon o energiji mogao bi povećati cijenu goriva za 95 centi.
Istraživanje istraživačkog instituta Economica sugerira da bi zakon o obnovljivim izvorima energije za promet (EEG-V) koji je u planu u Austriji mogao povećati cijene goriva do 95 centi po litru do 2035. godine. Austrijska privredna komora upozorava na ovaj prijedlog zakona, nazivajući ga "nacionalnim posebnim putem" koji bi doveo do značajnog povećanja cijena na benzinskim stanicama i gospodarskih gubitaka. U studiji se navodi da nacrt zakonodavstva premašuje zahtjeve Europske unije ("zlatno obloženje") postavljanjem cilja od 65% energije iz obnovljivih izvora u prometu do 2035. u usporedbi s minimalnim zahtjevima EU-a od 29% do 2030. Ovaj ambiciozni cilj ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2040. umjesto cilja EU-a od 2050. godine. Prema riječima ravnatelja časopisa Economica Christiana Helmensteina, to bi dovelo do porasta cijena goriva za 40-50% i godišnjeg dodatnog opterećenja za gospodarstvo Austrije od oko 2,2 milijarde EUR do 2035. godine. Studija također predviđa sporije od očekivanog usvajanje električnih vozila, pri čemu se očekuje da će samo četvrtina automobila biti potpuno električna do 2035. godine.
"Prema studiji istraživačkog instituta Economica, zakon bi povećao cijene dizela do 95 centi po litru do 2035. Grupe za zaštitu okoliša optužile su WKO za lobiranje fosilnih goriva. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1290/2013 utvrdila da je u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1290/2013 i člankom 4. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1290/2013 u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1290/2013 utvrđena posebna ograničenja za električnu energiju iz obnovljivih izvora. Dok RED III postavlja minimalni cilj od 29 posto obnovljive energije u prometu do 2030. godine, predloženi plan Austrije, koji se trenutno razmatra, ima za cilj 65 posto do 2035. godine. Ovaj ambiciozni cilj usklađen je s ciljem Austrije za klimatsku neutralnost do 2040. u usporedbi s ciljem EU-a do 2050.
Tvrdio je da bi pokušaj postizanja klimatskih ciljeva 10 godina ranije od EU-a ubrzao troškove transformacije i rezultirao znatno višim cijenama energije nego u susjednim zemljama. On je istaknuo da će se, ako Austrija bude vodila, neiskorištene emisije učinkovito prenijeti na druge države članice EU-a. U skladu s tim, Komisija smatra da je u skladu s tim načelima i načelima utvrđen cilj da se smanje emisije CO2 i da se smanje emisije CO2 i da se smanje emisije CO2 i da se smanje emisije CO2. To bi značilo povećanje cijena goriva za 40 do 50 posto.
2 milijardi do 2035. godine, što je otprilike četiri puta više od troškova strogog pridržavanja zahtjeva EU-a. Helmenstein je predvidio sporiji od očekivanog prelazak na električna vozila, procjenjujući da će do 2035. samo četvrtina vozila na austrskim cestama biti čisto električna. Vozila na vodik igrala su tako zanemarivu ulogu statistički da je njihov utjecaj bio premalen da bi se pojavio na grafikonima. Povećanje cijena goriva negativno bi utjecalo na ukupni ekonomski razvoj. 30 posto do 2035. u usporedbi s referentnim scenarijem. 56 posto.
Danninger je istaknuo tri ključna zahtjeva za kreatore politika: odustajanje od prekomjerne nacionalne usklađenosti s prometnim ciljevima EU-a, osiguravanje tehnološke otvorenosti i zaštita sigurnosti opskrbe i konkurentnosti. Naglasio je da se rasprave o ograničenju cijena goriva ne bi trebale odvijati istovremeno s novim pokretačima troškova. Organizacije za zaštitu okoliša kao što je WWF upozorile su da se ne treba popuštati zahtjevima WKO-a, tvrdeći da bi to produžilo ovisnost o nafti. Glasnogovornica WWF-a za klimu Viktoria Auer izjavila je da ozbiljna procjena troškova mora uključivati uštede od uvoza fosilnih goriva i izbjegavanje klimatskih šteta.
Austrijski transportni klub (VCÖ) podsjetio je da trenutna kriza goriva naglašava koliko je skupa postala ovisnost zemlje o nafti u prometu. Upozorenja WKO-a pojačala su pritisak na vladu, osobito u pogledu rane težnje za klimatskom neutralnošću. U skladu s tim, Komisija smatra da bi se u slučaju da bi se EEG-V u potpunosti upotrijebio za proizvodnju električne energije, trebalo smatrati da bi se EEG-V mogao upotrijebiti za proizvodnju električne energije.
Austrijska gospodarska komora (WKO) upozorila je da bi predloženi Zakon o obnovljivim izvorima energije za promet (EEG-V) mogao dovesti do značajnog povećanja cijena goriva i gospodarskih gubitaka zbog "zlatnog premaza", koji premašuje zahtjeve Europske unije. Prema istraživanju Instituta Economica, ovaj zakon bi mogao povećati cijene dizela za do 95 centi po litru do 2035. WKO tvrdi da bi ambiciozniji klimatski ciljevi Austrije u usporedbi s susjednim zemljama EU-a ubrzali troškove transformacije i povećali cijene energije. Ekološke grupe poput WWF-a i VCÖ-a upozoravaju da se ne treba popustiti na zahtjeve WKO-a, naglašavajući visoku cijenu ovisnosti o nafti i potrebu da se razmotre uštede od uvoza fosilnih goriva i izbjegne šteta za klimu. Austrijska stranka slobode (FPÖ) je iskoristila izvješće za kritiziranje savezne vlade, nazivajući politiku još jednim napadom na novčanike austrijskih građana.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se iznose različite perspektive: WKO upozorava na ekonomske posljedice strožih ciljeva obnovljive energije, dok organizacije za zaštitu okoliša govore za smanjenje ovisnosti o nafti. FPÖ kritizira vladu, ali članak ne favorizira nijednu stranu, pružajući uravnotežene citate iz svih strana.
Istraživanje istraživačkog instituta Economica sugerira da bi zakon o obnovljivim izvorima energije za promet (EEG-V) koji je u planu u Austriji mogao povećati cijene goriva do 95 centi po litru do 2035. godine. Austrijska privredna komora upozorava na ovaj prijedlog zakona, nazivajući ga "nacionalnim posebnim putem" koji bi doveo do značajnog povećanja cijena na benzinskim stanicama i gospodarskih gubitaka. U studiji se navodi da nacrt zakonodavstva premašuje zahtjeve Europske unije ("zlatno obloženje") postavljanjem cilja od 65% energije iz obnovljivih izvora u prometu do 2035. u usporedbi s minimalnim zahtjevima EU-a od 29% do 2030. Ovaj ambiciozni cilj ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2040. umjesto cilja EU-a od 2050. godine. Prema riječima ravnatelja časopisa Economica Christiana Helmensteina, to bi dovelo do porasta cijena goriva za 40-50% i godišnjeg dodatnog opterećenja za gospodarstvo Austrije od oko 2,2 milijarde EUR do 2035. godine. Studija također predviđa sporije od očekivanog usvajanje električnih vozila, pri čemu se očekuje da će samo četvrtina automobila biti potpuno električna do 2035. godine.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se prikazuju zabrinutosti koje je izrazila Austrijska trgovačka komora u vezi s potencijalnim gospodarskim učincima i ciljevima zaštite okoliša koji su navedeni u predloženom zakonodavstvu. To uključuje perspektive i kritičara i pristalica politike, pružajući uravnotežen pogled bez otvorenih predrasuda.
Austrijska trgovačka komora (Wirtschaftskammer) upozorila je na potencijalno povećanje cijena goriva zbog ciljeva klimatske neutralnosti u zemlji postavljenih za 2040. Prema glavnom tajniku Jochenu Danningeru (iz stranke ÖVP), ti bi ciljevi mogli dovesti do povećanja cijena goriva za do jednog eura po litru, što bi značajno utjecalo na potrošače i poduzeća. Organizacija kritizira vladu zbog pogoršanja inflacije umjesto pružanja pomoći. Prema novoj studiji koju je naručila Wirtschaftskammer, do 2035. godine cijene dizela mogle bi porasti za oko 95 centi, a benzina za 86 centi. To bi za tvrtke rezultiralo dodatnim troškovima goriva u iznosu do dvije milijarde eura. U skladu s tim, Komisija smatra da je u skladu s člankom 107. stavkom 3. osnovne uredbe u pogledu državne potpore u pogledu promjena klimatske neutralitete u Rumunjskoj utvrđeno da je u skladu s člankom 107. stavkom 3. osnovne uredbe u pogledu promjena klimatske neutralitete u Rumunjskoj utvrđeno da je u skladu s člankom 107. stavkom 3. osnovne uredbe u pogledu promjena klimatske neutralitete u Rumunjskoj utvrđeno da je u skladu s člankom 108. stavkom 3. osnovne uredbe u Rumunjskoj utvrđeno da je u skladu s člankom 107. stavkom 3. osnovne uredbe u Rumunjskoj utvrđeno da je u skladu s člankom 108. stavkom 3. osnovne uredbe u Rumunjskoj utvrđeno da je u skladu s člankom 107. stavkom 3. osnovne uredbe u Rumunjskoj utvrđeno da je u skladu s člankom 108. stavkom 3.
Procjena pristranosti (Konzervativno): U članku se iznose zabrinutosti Wirtschaftskammere u vezi s ekonomskim učincima klimatskih politika, naglašavajući potencijalne negativne učinke na poduzeća i potrošače. Naglašava kritike prema vladi i stavlja pitanje kroz prizmu ekonomskog opterećenja, a ne ekološke koristi.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.