ON
← Natrag na feed
Hoće li obnovljeni sukob usporiti gospodarski rast Etiopije?
Germany🏛️ PolitikaSredina

Hoće li obnovljeni sukob usporiti gospodarski rast Etiopije?

Ekonomija Etiopije bilježi snažan rast, a Međunarodni monetarni fond predviđa porast realnog bruto domaćeg proizvoda od 9,2 posto za fiskalnu godinu 2025.-26. Ovaj rast slijedi period oporavka koji je započeo sporazumom o miru iz Pretorije iz 2022. godine, kojim je zaustavljen razorni rat u Tigraju, koji je prema procjenama Svjetske banke izazvao štete veće od 22,6 milijardi dolara. Unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, analitičari upozoravaju da bi obnovljeni sukobi u sjevernim regijama, viski troškovi obnove i problemi u poljoprivredi uzrokovani klimatskim promjenama mogli ugroziti održivost ovog rasta. Zemlja se suočava s brojnim strukturnim izazovima, uključujući stalnu inflaciju, nestašicu deviznih sredstava i teret servisiranja nacionalnog duga nakon nedavnog kašnjenja u isplati euroobveznica. Iako sektori poput poljoprivrede i rudarstva pokreću makroekonomske pokazatelje, regionalne razlike ostaju značajne zbog trajnih posljedica prethodnih nasilnih sukoba.

Ekonomija Etiopije se brzo razvija, a Međunarodni monetarni fond predviđa realni rast od 9,2 posto za fiskalnu godinu 2025. do 2026. Međutim, obnovljeni sukobi u sjevernim regijama, značajni troškovi obnove i problemi u poljoprivredi povezani s klimom prijete da oslabe ovaj oporavak. Abdulmenan Mohammed, financijski analitičar iz Londona, upozorio je da bi, u slučaju eskalacije velikog sukoba, trenutni trend ekonomskog rasta vjerojatno bio neodrživ. Napomenuo je da težina ekonomskih posljedica ovisi prvenstveno o opsegu i trajanju sukoba.

Nacija nosi težak teret posljedica rata koji je zahvatio Tigray i druge dijelove Etiopije između 2020. i 2022. godine. Taj sukob je rezultirao opsežnom razornošću infrastrukture, uzrokujući gubitak proizvodnih kapaciteta za poduzeća i čineći poljoprivredno zemljište neplodnim u određenim područjima. Procjena štete i potreba, podržana od strane Svjetske banke, procjenjuje da su brojni sukobi koji su se dogodili između studenog 2020. i prosinca 2021. uzrokovali materijalnu štetu veću od 22,6 milijardi dolara. Ekonomski gubici u tom razdoblju iznosili su otprilike 6 milijardi dolara. Ukupno financijsko sredstvo potrebno za rekonstrukciju i ekonomski oporavak procjenjuje se na otprilike 19,7 milijardi dolara.

Ova cifra predstavlja ukupne troškove, a ne godišnje izdatke ili štete nastale posljednjom eskalacijom. Plan rekonstrukcije je prvobitno predviđao završetak između 2023. i 2028. godine. Međutim, i dalje postoje neizvjesnosti u vezi s time hoće li biti osigurana potrebna sredstva i hoće li radovi biti završeni unutar tog vremenskog okvira. Abdulmenan Mohammed je istaknuo da su ekonomski posljediči rata u Tigrayu bili još teži od direktne štete koja je nastala. On je ukazao na izgubljeni ekonomski potencijal, stalno visoku inflaciju i nestašicu deviznih sredstava koja je bila prisutna u to vrijeme. Međunarodni trgovinski uvjeti su se također značajno pogoršali.

U 2022. godini, Etiopija je izgubila pravo na beneficije prema američkom Zakonu o afričkom rastu i mogućnostima, programu koji je ranije omogućavao određenim afričkim proizvodima ulazak u Sjedinjene Države bez plaćanja carine. Unatoč ovim izazovima, ekonomija je počela oporavljati nakon mirovnog sporazuma potpisanog u Pretoriiji u studenom 2022. godine. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), zemlja je zabilježila rast od 7,2 posto u fiskalnoj godini 2022.-2023. i 8,1 posto u 2023.-2024. godini. Fond predviđa rast od 9,2 posto za razdoblje 2024.-2025. i projektira daljnji rast od 9,2 posto za razdoblje 2025.-2026. Ključni pokretači ovog rasta uključuju poljoprivredu, rudarstvo i proizvodnju električne energije.

Ovaj ukupni rast ne proturječi lokalnim razaranjima uzrokovanim ratom. Bruto domaći proizvod mjeri ukupnu nacionalnu proizvodnju. Stoga, ukupna ekonomija može rasti ako se ključni sektori izvan zona sukoba nastave razvijati, čak i dok određene regije ostaju zahvaćene posljedicama nasilja. Visoke stope rasta ne znače da su svi ekonomski problemi riješeni. Rekonstrukcija ostaje ogroman zadatak, a inflacija nastavlja opterećivati kućna budžeta. Vlada također ima obvezu servisiranja svog duga. Krajem 2023. godine, Etiopija je ušla u zakašnjenje s plaćanjima nakon što nije izvršila isplatu kamata na euroobveznicu.

Strukturne reforme, podržane programom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokrenutim 2024. godine, imaju za cilj otkloniti temeljne slabosti u gospodarstvu. Nova eskalacija sukoba mogla bi dodatno opteretiti državne financije. Vlada bi bila prisiljena usmjeriti veći dio resursa prema vojnom osoblju, opremi i logistici. Istovremeno, gospodarska aktivnost i, posljedično, prihodi od poreza mogli bi opasti u zahvaćenim regijama. Abdulmenan Mohammed je upozorio da bi značajan dio državnih resursa bio vezan za vojne troškove, umjesto da budu usmjereni prema infrastrukturi, obrazovanju i socijalnim uslugama.

Intenzitet ovog odstupanja ovisit će o tome koliko dugo će trajati sukob i koliko će se proširiti. Produženi rat također može dovesti do toga da tvrtke odgode odluke o investicijama. Međunarodni zajmodavci i donatori mogu zauzeti oprezniji stav, što bi prisililo vladu da potraži dodatna sredstva za sigurnosne operacije. Interakcija između vojnih troškova i razvojnih ciljeva stvara složeno fiskalno okruženje. Iako su protekle godine pokazale otpornost, potencijal za ponovnu nestabilnost predstavlja izravnu prijetnju održivosti trenutnog modela rasta. Ravnoteža između osiguranja mira i upravljanja ekonomskom ostavštinom prošlih ratova ostaje krhka.

Analitičari sugeriraju da, bez stabilnog političkog okruženja, predviđeni rastovi u dvocifrenim brojkama možda neće doći do realizacije. Sada se pozornost usmjerava na to koliko učinkovito država može upravljati različitim prioritetima usred rastućih tenzija na sjeveru.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 2 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (1)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

2 izvještaja

Deutsche Welle (English) logoDeutsche Welle (English)Državni / javniSredina
Hoće li obnovljeni sukob usporiti gospodarski rast Etiopije?

Ekonomija Etiopije bilježi snažan rast, a Međunarodni monetarni fond predviđa porast realnog bruto domaćeg proizvoda od 9,2 posto za fiskalnu godinu 2025.-26. Ovaj rast slijedi period oporavka koji je započeo sporazumom o miru iz Pretorije iz 2022. godine, kojim je zaustavljen razorni rat u Tigraju, koji je prema procjenama Svjetske banke izazvao štete veće od 22,6 milijardi dolara. Unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, analitičari upozoravaju da bi obnovljeni sukobi u sjevernim regijama, viski troškovi obnove i problemi u poljoprivredi uzrokovani klimatskim promjenama mogli ugroziti održivost ovog rasta. Zemlja se suočava s brojnim strukturnim izazovima, uključujući stalnu inflaciju, nestašicu deviznih sredstava i teret servisiranja nacionalnog duga nakon nedavnog kašnjenja u isplati euroobveznica. Iako sektori poput poljoprivrede i rudarstva pokreću makroekonomske pokazatelje, regionalne razlike ostaju značajne zbog trajnih posljedica prethodnih nasilnih sukoba.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak zadržava neutralnost time što navodi službene podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, zajedno s upozorenjima nezavisnih analitičara, izbjegavajući upotrebu emotivnog jezika u vezi s postupanjem vlade u tom sukobu.

Deutsche Welle (Deutsch) logoDeutsche Welle (Deutsch)Državni / javniSredina
Hoće li novi sukob zaustaviti gospodarski rast Etiopije?

Ekonomija Etiopije bilježi snažan rast, a Međunarodni monetarni fond predviđa stvarni rast bruto domaćeg proizvoda od 9,2 posto za financijsku godinu 2025./26. Međutim, ovaj oporavak suočava se s značajnim prijetnjama zbog obnovljenih sukoba u sjevernim regijama, visokih troškova obnove i izazova u poljoprivredi povezanih s klimom. Procjena Svjetske banke pokazuje da su sukobi od kraja 2020. do kraja 2021. uzrokovali štete veće od 22,6 milijardi dolara, što je stvorilo ukupnu potrebu za financiranjem obnove od približno 19,7 milijardi dolara. Financijski analitičar Abdulmenan Mohammed upozorava da bi daljnja eskalacija sukoba vjerojatno učinila trenutne gospodarske dobitke neodrživima zbog izgubljenog proizvodnog kapaciteta i inflatornog pritiska. Iako se opća ekonomija oporavila od mirovnog sporazuma iz 2022. godine, potaknuta poljoprivredom i rudarstvom, određena područja zahvaćena sukobima i dalje pate od uništene infrastrukture i smanjene produktivnosti.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak zadržava neutralnost citirajući službene podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke, istovremeno prezentirajući uravnotežene perspektive o ekonomskoj otpornosti i rizicima sukoba.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče