Šumski požari divljali su po Europi u posljednjim danima trijaska.

Šumski požari zahvatili su ogromne dijelove Europe tijekom posljednjih faza trijaskog razdoblja, prije otprilike 200 milijuna godina, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature News. Infernos, koji se dogodio tijekom jednog od najdramatičnijih masovnih izumiranja na Zemlji, uništio je ekosustave u kojima su dominirale papratice i iglavci, doprinoseći kolapsu i kopnenog i morskog života.

Ove biljke, koje su cvjetele nakon izumiranja u permijskom-trijaskom razdoblju, bile su posebno osjetljive na dugotrajne suše koje su vjerojatno prethodile požarima. Istraživači vjeruju da je sušenje klime stvorilo idealne uvjete za široko izgaranje, što je dovelo do masivnih požara koji su oslobodili ogromne količine ugljika u atmosferu.

Kombinacija ovih čimbenika dovela je do smrti milijuna vrsta, uključujući mnoge rane dinosauruse i morske organizme. Požari, iako su razorni, možda su također očistili put za pojavu novih biljnih zajednica, postavljajući temelje za dominaciju cvjetnica u kasnijim razdobljima. Znanstvenici su koristili napredne tehnike datiranja kako bi točno utvrdili vremenski okvir požara, koji se dogodio prije oko 201 milijuna godina.

Istraživački tim, sastavljen od paleontologa i geohemičara, analizirao je slojeve pepela i ogoljenog organskog materijala koji se nalaze u sedimentnim jezgrama izvlačenim iz bivših riječnih sustava u središnjoj Europi. Njihovi nalazi pružaju izravne dokaze o razmjeru i intenzitetu požara, nudeći rijedak uvid u prapovijesne ekološke katastrofe.

Trijski šumski požari služe kao opomena, ilustrirajući kako brze promjene u okolišu mogu izazvati kaskadne efekte u cijeloj biosferi. Kako se planet nastavlja zagrijati, lekcije iz ove udaljene epohe mogu se pokazati neprocjenjivim u upravljanju suvremenim ekološkim izazovima. Daljnja istraga je u tijeku kako bi se utvrdilo jesu li se slični požarni događaji dogodili u drugim regijama svijeta tijekom istog razdoblja. Znanstvenici također istražuju kemijske potpise koje su ostavili požari, što bi moglo ponuditi uvid u sastav atmosfere tog vremena.

S obzirom na sve više podataka koji se pojavljuju iz tekućeg terenskog rada i laboratorijskih analiza, slika Zemljine drevne prošlosti postaje sve detaljnija i nijansirana.