Pet godina nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Afganistanom, zemlja se i dalje suočava s ozbiljnim humanitarnim krizama, sustavnom represijom prava žena i produbljivanjem društvenih podjela.
Povratak raseljenih Afganistanaca dodatno je zategnuo resurse. Više od pet milijuna ljudi vratilo se u svoju domovinu od rujna 2023. godine, a mnogi od njih žive u krajnjem siromaštvu s prihodima manjim od 5 dolara dnevno. Većina ovih pojedinaca pobjegla je iz susjednih zemalja, osobito Pakistana i Irana, strahujući od deportacije. Ekonomski utjecaj je bio dubok, a Svjetska banka je zabilježila oštar pad dohotka po glavi stanovnika zbog priliva povratnih izbjeglica. Unatoč nekim znakovima ekonomskog rasta, cjelokupna slika ostaje sumorna, obilježena inflacijom, nezaposlenosti i smanjenjem srednje klase. Žene i djevojke najviše su patile pod politikama talibana.
Od preuzimanja vlasti, režim je nametnuo sveobuhvatna ograničenja učešća žena u javnom životu. Djevojkama je zabranjeno pohađati školu nakon šestog razreda, a ženama je zabranjeno raditi izvan kuće osim ako ih prate muški rođaci.
Ona je napomenula da je više od 250 dekreta koje su izdali talibani oduzelo ženama njihova prava, zabranjujući im da studiraju, rade, putuju bez muškog nadzora, pa čak i da slobodno govore u javnim prostorima. Žene koje prkose ovim pravilima riskiraju kazne, uključujući javna premlaćivanja, amputacije ili smrt.
Religijske škole, često povezane s radikalnim ideologijama, koriste se za indoktrinaciju mladih ljudi u ekstremistička uvjerenja. To je izazvalo strahove među stručnjacima da bi se mogla pojaviti nova generacija radikala, što predstavlja prijetnju regionalnoj i globalnoj sigurnosti.
Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, skupine civilnog društva i diplomate pozvali su na opreznost u vezi s prebližnim odnosima s talibanima. Lukas Gahleitner-Gertz, glasnogovornik Ureda za koordinaciju pomoći izbjeglicama, izrazio je zabrinutost zbog nedavnih razgovora između austrijskih dužnosnika i predstavnika de facto talibanske vlade. Iako je priznao da su takvi razgovori zakonski dopušten, upitao je mogu li nenamjerno podići status režima. Naglasio je da dok Austrija djeluje unutar zakonskih granica, razlika između potrebne suradnje i političke podrške ostaje nejasna.
Od kraja 2025. godine Austrija je izvršila sedam izravnih deportacija u Kabul, što je izazvalo uzbunu među zagovornicima ljudskih prava. Neki tvrde da bi te akcije mogle potaknuti više prisilnih povrataka, pogotovo jer talibani nastavljaju suzbijati neslaganje. U međuvremenu, broj afganistanskih izbjeglica u Europi ostaje visok, s oko 600.000 koji žive samo u Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj i Austriji. U Austriji, brojka iznosi oko 55.000, što naglašava stalni izazov upravljanja migracijskim tokovima usred krize u Afganistanu. Unatoč nastojanjima talibana da konsolidiraju vlast, otpor se nastavlja.
Aktivisti i lokalni vođe nastavljaju organizirati podzemne škole i mreže za podršku ženama i djevojčicama koje žele zaobići ograničenja režima. Međutim, dugoročna održivost takvih napora ostaje neizvjesna. Masomah Regl, službenica za integraciju u Grazu, upozorila je da bi bez hitne intervencije erozija ženskih prava mogla dovesti do nepovratne štete.
Kako se talibanski stisak na vlasti jača, međunarodna zajednica se suočava s teškim izborima. Dok neke zemlje održavaju formalne veze ili se bave ograničenom suradnjom, druge su oprezne u legitimiranju režima. Pitanje kako uravnotežiti humanitarne obveze s geopolitičkim stvarnostima vjerojatno će oblikovati buduće rasprave o putanji Afganistana. Za sada, situacija ostaje nestabilna, a sudbina milijuna ljudi visi u ravnoteži.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Austria
