Mađarska i Poljska brane oštre migracijske politike dok se Francuska trese od nasilnih nemira

Mađarski premijer Peter Magyar i poljski premijer Donald Tusk branili su svoje restriktivne migracijske politike u ponedjeljak, navodeći nedavne nasilne nemire u Francuskoj kao opravdanje za održavanje stroge granične kontrole. Oba lidera su izdala izjave u kojima su tvrdila da njihove zemlje neće ponoviti uočene neuspjehe drugih europskih država u pogledu imigracije. Ove su se izjave poklopile s oštrim diplomatskim trenjima između Pariza i Washingtona, jer je francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa i drugih stranih dužnosnika koji su pripisali francuske pobune migrantima.

Magyar je na društvenoj mreži X objavio da se Europa može osloniti na Mađarsku usred kaosa. On je tvrdio da besmisleno uništavanje i neopravdano nasilje u susjednim zemljama objašnjavaju zašto se Mađarska zalaže za najstrožiji mogući pristup migraciji. Magyar je izjavio da Mađarska neće oslabiti svoju graničnu zaštitu ili imigracijsku politiku pod bilo kakvim vanjskim pritiskom. Njegova se vlada ranije suočila s novčanim kaznama i sankcijama sudova Europske unije zbog odbijanja prihvaćanja nekontrolirane imigracije, stav koji je održan još od mandata bivšeg premijera Viktora Orbana.

Tusk je ponovio te osjećaje, navodeći da Poljska neće ponoviti pogreške drugih europskih zemalja niti nositi financijski teret od njih. Poljski vođa je naglasio da zemlja čvrsto brani svoje granice od nezakonite migracije i održava neovisnu politiku azila koja ne prihvaća zahtjeve izvan određenih okvira. Tusk je dodao da će vlasti deportirati pojedince koji krše poljski zakon i ostaju neumoljivi u sigurnosnim pitanjima. Poljska se također suočila s sankcijama 2025. godine zbog odbijanja ispunjavanja određenih zahtjeva EU-a za preraspodjelu migracije.

Statistički podaci Eurostata naglašavaju demografske razlike između tih zemalja i pogođenih zapadnoeuropskih zemalja. Francuska je 2025. zabilježila gotovo 10 milijuna stanovnika rođenih u inozemstvu, dok je Italija imala otprilike 7 milijuna. Nasuprot tome, Poljska je imala otprilike 1 milijun stanovnika rođenih u inozemstvu, od kojih je oko polovice poteklo iz Ukrajine. Mađarska je imala manje od 700.000 stanovnika rođenih u inozemstvu, od kojih je većina rođena u drugim državama članicama EU-a. Statistike kriminaliteta dodatno razlikuju regije. Francuska je 2024. izvijestila o 304.900 prekršaja koje je policija zabilježila, što je najveći broj u EU-u. Italija je izvijestila o 142.600 prekršaja.

U Poljskoj je zabilježeno 57.300, a u Mađarskoj 28.600 slučajeva, što obe srednjeeuropske zemlje stavlja među najniže u Europi. Prema statističkim podacima Eurostata iz 2023., oko 20% ljudi u Francuskoj prijavilo je kriminal ili vandalizam u svojim područjima, u usporedbi s 14% do 17% u Italiji, 7% do 8% u Poljskoj i 6% do 7% u Mađarskoj. Diplomatski spor se pojačao nakon što je Trump tvrdio da su migranti, džihadisti i komunisti osvojili, opljačkali i spalili Francusku do temelja. Trump je tvrdio da su nemiri uzrokovani ilegalnom imigracijom, a ne obrazovnim ili ekonomskim faktorima.

Upozorio je američke glasače na posljedice protivljenja imigracijskim politikama uoči predstojećih izbora. Potpredsjednik JD Vance također je pripisao nasilje zapadnim liberalcima koji uvoze ljude iz Trećeg svijeta bez razmišljanja o integraciji. Macron je odbacio ove karakteristike tijekom posjete Kataru u srijedu. Opisao je komentare stranih čelnika, uključujući one s druge strane Atlantika, kao glupe i neprihvatljive. Francuski predsjednik je izjavio da nema vidljivih dokaza o stranom miješanju u same događaje, iako je priznao širenje dezinformacija.

Macron je posebno citirao slike generirane umjetnom inteligencijom koje prikazuju scene koje se nisu dogodile, kao što su tvrdnje o invazijama horda migranata i islamista. Upozorio je na iskorištavanje nemira za unutarnju političku korist i obećao da će spriječiti ponavljanje nasilja tijekom planiranih demonstracija u četvrtak i subotu. Nemiri u Francuskoj počeli su kao studentski štrajkovi u pariškom predgrađu Creteil zbog javnog obrazovanja i pogoršanja usluga. Brzo je eskalirao u široko rasprostranjene pljačke, paljenje i sukobe s policijom u gradovima kao što su Pariz, Marseille i Lyon. Više od 2.500 ljudi je uhapšeno, prema ministru pravde Geraldu Darmaninu.

Luksuzni trgovci kao što su Apple, Louis Vuitton i Hermes pretrpjeli su opsežnu pljačku. Dior je zapošljavao privatno osiguranje za svoju glavnu trgovinu, ali su druge lokacije bile na meti. Manja preduzeća, uključujući restoran La Barrique, pretrpjela je štetu, a vlasnica Aline Li je napadnuta od strane napadača koji su snimili incident. Kulturne znamenitosti su pretrpjele značajnu štetu. Gradska vijećnica u Limogesu, izgrađena 1883. godine, uglavnom je uništena u požaru. Krov te 143 godine stare zgrade se srušio, rušeći njenu 43 metra visoku toranj s satom. Struktura je prethodno preživjela nacističku okupaciju i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu.

Muzej Louvre je privremeno zatvoren nakon što su prosvjednici opkolili zgradu, što je potaknulo osoblje da osigura unutrašnjost iznutra. Opera Palais Garnier bila je uništena grafitijem, iako je prisutnost policije spriječila trajna strukturna oštećenja. Politički analitičar Daniel Schatz primijetio je da slike zapaljenih zgrada i opljačkanih trgovina služe kao politička municija diljem Europe. On je primijetio da vođe koje promovišu strože imigracijske politike koriste te slike kako bi glasačima prenijeli jasnu poruku o opasnostima koje žele spriječiti. Schatz je sugerirao da takve slike nose veću političku težinu od tradicionalnih političkih govora. -Dr.

Qanta Ahmed, član Nezavisnog Ženskog Foruma, upozorio je na porast nasilja u Europi dok se skupine sukobljavaju s policijom, opisujući akcije kao anarhističke napore vođene kulturnim i političkim promjenama. Macron je otišao na predodređenu turneju u Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate prije vrhunca nasilja. Prije odlaska, okrivio je krajnje ljevičarske agitatore za manipulaciju u početku mirnim prosvjedima i pozvao na sigurnosni pregled kako bi utvrdio kako su vlasti istovremeno izgubile kontrolu nad velikim gradovima.