Zašto bivše sovjetske države sada izazivaju Rusiju zbog rata u Ukrajini

Na nedavnom regionalnom forumu za suradnju, kazahstanski predsjednik Kassym-Jomart Tokayev uputio je neskriptirani poziv ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pozivajući ga da zaustavi gotovo četvorogodišnji sukob. Tokayev je sugerirao da razlozi iza rata nisu jasni, čak ni njemu samom, i predložio da bi moglo biti vrijeme da se situacija zamrzne.

Tokayevove primjedbe su uslijedile usred rastuće nelagodnosti među post-sovjetskim državama o posljedicama ruskih vojnih akcija u Ukrajini. Ove nacije, koje su se nekada smatrale perifernim u globalnim poslovima, sada se snažnije tvrde kao odgovor na ekonomske i geopolitičke posljedice rata. Kazahstan, najveća zemlja na svijetu bez izlaza na more, izgleda posebno ohrabrena zbog svog strateškog položaja i gospodarskih veza s Rusijom i Zapadom.

Iako je Ukrajina navodno pristala prestati ciljati ne-ruske tankere, poremećaji su već koštati Kazahstan milijune dolara. Ekonomska međuzavisnost između Rusije i Srednje Azije je duboka, s zajedničkom infrastrukturom, uzajamnim ulaganjima i značajnim trgovinskim prometom. Unatoč tome, rat u Ukrajini je razotkrio ranjivosti u tim odnosima.

Za mnoge od tih država počelo je postavljati pitanja o tome je li preblizanje s Rusijom u njihovom dugoročnom interesu, pogotovo jer je rat doveo do povećanja sankcija i gospodarske izolacije Moskve. Iako se nijedna od država Srednje Azije otvoreno nije suprotstavila ruskoj invaziji, njihova nevoljnost u potpunosti podržati sukob ukazuje na rastuće razlike u perspektivi. Stručnjaci sugeriraju da oklijevanje među postsovjetskim državama nije samo simboličko.

To proizlazi iz praktičnih zabrinutosti zbog ekonomskih posljedica nastavka neprijateljstava. Na primjer, energetski sektor Kazahstana, koji je ključan za nacionalno gospodarstvo, suočen je s rizicima zbog nestabilnosti uzrokovane ratom. Osim toga, zemlja radi na diversifikaciji svoje vanjske politike, tražeći bliže veze s Kinom i drugim zapadnim zemljama kako bi smanjila ovisnost o Rusiji. Unatoč tim promjenama, odnos između Rusije i njezinih bivših saveznika ostaje duboko isprepletena. Kazahstan, na primjer, nastavlja igrati ključnu ulogu u pomaganju Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije olakšavajući financijske transakcije i ulaganja.

Međutim, nedavne izjave Tokayeva ukazuju na to da tradicionalna hijerarhija utjecaja u regiji počinje erodirati. Kako države srednje Azije postaju sigurnije u vlastite pozicije, manje su skloni slijediti vodstvo Moskve u pitanjima poput rata u Ukrajini. Implikacije ove evoluirajuće dinamike ostaju neizvjesne. Dok Rusija održava svoju dominaciju kroz ekonomsku i političku polugu, sve veća asertivnost njenih bivših saveznika mogla bi signalizirati postepeno preusmjeravanje moći u regiji.

Jasno je, međutim, da je rat u Ukrajini katalizirao transformaciju u odnosima između Rusije i njenih post-sovjetskih susjeda, preoblikujući geopolitički krajolik Evroazije.