Zašto suše i poplave uzrokovane klimatskim promjenama rijetko postaju međunarodne vijesti?
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour otkriva da se medijska pokrivenost prirodnim katastrofama obično fokusira na događaje s dramatičnim vizualnim prikazima, visokim brojem smrtnih slučajeva i snažnim osobnim ili kulturnim vezama između pogođene zemlje i publike koja izvješćuje. Suše i poplave, značajni utjecaji klimatskih promjena, dobivaju manje pažnje unatoč svojoj ozbiljnosti. Istraživači su analizirali više od 2.600 katastrofa zabilježenih od 2016. godine koristeći podatke iz Europe Media Monitora.
Nova studija sugerira da katastrofe povezane s klimatskim promjenama kao što su suše i poplave često ne uspijevaju privući međunarodnu pozornost zbog kombinacije vizualne privlačnosti, broja žrtava i osobnih veza između nacija.
Istraživački tim koristio je podatke iz Europe Media Monitora, sveobuhvatne baze podataka koja prati vijesti iz 20.000 izvora u 190 zemalja. Istražili su obrasce u međunarodnim medijskim izvještajima i identificirali tri glavna čimbenika koji utječu na to da li katastrofa dobiva prekograničnu pozornost. Prvo, iznenadni, vizualno upečatljivi događaji poput potresa, vulkanskih erupcija, lavina i šumskih požara češće se izvješćuju na međunarodnom nivou. Ove vrste katastrofa stvaraju uvjerljive slike koje lako privlače interes javnosti i pažnju medija. Drugo, broj smrtnih slučajeva povezanih s katastrofom značajno utječe na vjerojatnost da će biti pokrivene u inozemstvu.
Događaji s većim brojem smrtnih slučajeva imaju tendenciju privlačiti više međunarodnih medijskih pregleda, čak i ako se događaju u regijama daleko od zemlje koja izvješćuje.
Osim toga, genetske sličnosti između populacija, pod utjecajem povijesnih migracijskih uzoraka, također su doprinele povećanom uključenosti medija. Profesor Thiemo Fetzer, koji je vodio dio istraživanja sa Sveučilišta u Bonnu i Sveučilišta u Warwicku, objasnio je da su te veze potaknule veću empatiju i interes među publikom.
To ukazuje na to da emocionalne i društvene veze, a ne fizička blizina, pokreću međunarodne medijske narative. Rezultati naglašavaju kritičan izazov u rješavanju klimatskih promjena. Mnogi od dugoročnih učinaka, kao što su dugotrajne suše i poplave s sporim početkom, nemaju neposredni vizualni utjecaj ili visoke stope žrtava potrebne za privlačenje široke medijske pokrivenosti. Kao rezultat, ova pitanja često ostaju nedovoljno prijavljena, što potencijalno dovodi do pogrešne percepcije njihove ozbiljnosti među globalnom javnošću. Suše, na primjer, obično privlače pozornost samo unutar pogođenih regija, ograničavajući njihovu vidljivost izvan nacionalnih granica.
Istraživanje također naglašava važnost poticanja globalne solidarnosti u borbi protiv klimatskih promjena. Osobne veze, bilo kroz zajedničku povijest, kulturu ili genetiku, mogu poslužiti kao mostovi za kolektivno djelovanje.
Ako se katastrofe povezane s klimatskim promjenama koje nemaju dramatične slike ili visoke brojke smrtnosti i dalje ne prijavljuju, vlade i organizacije mogu se boriti da mobiliziraju dovoljne resurse i političku volju da ih učinkovito rješavaju. Studija poziva na preispitivanje načina širenja informacija i određivanja prioriteta u globalnom medijskom krajoliku kako bi se osiguralo da svi aspekti klimatskih promjena dobiju odgovarajuću pozornost.
Priznavanjem čimbenika koji utječu na medijsku pokrivenost, dionici mogu raditi na tome da se osigura da se svi izazovi povezani s klimatskim promjenama adekvatno istaknu, bez obzira na njihov neposredni vizualni ili ljudski utjecaj.
Idi na primarne izvore (2)
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour otkriva da se medijska pokrivenost prirodnim katastrofama obično fokusira na događaje s dramatičnim vizualnim prikazima, visokim brojem smrtnih slučajeva i snažnim osobnim ili kulturnim vezama između pogođene zemlje i publike koja izvješćuje. Suše i poplave, značajni utjecaji klimatskih promjena, dobivaju manje pažnje unatoč svojoj ozbiljnosti. Istraživači su analizirali više od 2.600 katastrofa zabilježenih od 2016. godine koristeći podatke iz Europe Media Monitora.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene nalaze iz znanstvene studije koja analizira ponašanje medija u vezi s klimatskim katastrofama.
Zašto činjenice (85): The article accurately reflects the primary source document's findings regarding media bias toward visually dramatic disasters and underreporting of droughts and floods. It cites the study from Nature Human Behaviour and references the Europe Media Monitor data, aligning with the original research's
Zašto objektivnost (80): The article presents the findings in a neutral manner, focusing on the study's results without overtly expressing judgment. However, phrases like 'considered particularly unnewsworthy' may subtly imply criticism of media priorities, though overall the tone remains objective.
U članku se navodi da poljoprivrednici u Velikoj Britaniji upozoravaju na potencijalni nedostatak hrane zbog "vrlo loših" prinosa usjeva uzrokovanih tekućom sušom.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se utjecaj suše na poljoprivredu prikazuje kao značajan nacionalni problem s potencijalnim sistemskim posljedicama, naglašavajući ulogu klimatskih promjena i odgovora politike.
Zašto činjenice (65): The article reports on UK farmers warning about potential food shortages due to droughts and poor crop yields. While not directly referencing the primary source document, it aligns with the government's acknowledgment of climate risks impacting food production. However, it lacks specific data or cit
Zašto objektivnost (55): The tone leans towards alarmism, using phrases like 'food crisis' and 'ticking timebomb,' which may exaggerate the situation. The article also includes unrelated topics like student loans and football federations, which dilute the focus on the main issue.
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.