Kad AI dizajnira lijek, tko dobiva zasluge? To pitanje visi nad radom Insilico Medicine, biotehnološke tvrtke koja je nedavno predložila potencijalni tretman za plućnu fibrozu koristeći svoju generativnu AI platformu.
Ova razlika naglašava kritično pitanje u pravu intelektualnog vlasništva: dok su sustavi umjetne inteligencije sve više sastavni dio znanstvenih otkrića, trenutni pravni okviri priznaju samo ljude kao kvalificirane za status izumitelja.
Presuda naglašava širu filozofsku i pravnu raspravu o prirodi kreativnosti i izuma. Dok neki tvrde da AI sustavi mogu samostalno generirati nova rješenja, drugi tvrde da trenutak eureke, iskra uvida koja dovodi do proboja, mora potjecati iz ljudskog uma. Pravni stručnjaci sugerišu da je ova razlika ključna za održavanje integriteta zaštite intelektualnog vlasništva. "Treba biti ljudski izumitelj ili nema izuma i nema patenta", kaže Sarah Korman, odvjetnica za patente i bivši pravni dužnosnik Isomorphic Labs.
Ona napominje da se trenutni zakoni možda bore da se prilagode svijetu u kojem umjetna inteligencija igra sve veću ulogu u otkriću. Unatoč ovim pravnim ograničenjima, umjetna inteligencija nastavlja preoblikovati krajolik razvoja lijekova. Tvrtke poput Insilico Medicine koriste algoritme strojnog učenja kako bi identificirale molekularne strukture koje bi mogle poslužiti kao potencijalni tretmani za bolesti. Ovi modeli mogu analizirati ogromne skupove podataka i simulirati složene biološke interakcije mnogo brže nego što to dopuštaju tradicionalne metode. Kao rezultat, pristupi vođeni umjetnom inteligencijom pomažu istraživačima da istraže putove koji bi inače mogli ostati skriveni. Ipak, pravni okvir koji uređuje patente ostaje nepromijenjen.
Međutim, prema podacima Ureda za patente i žigove, sustav umjetne inteligencije može obavljati zadatke koji bi, ako bi ih obavio čovjek, kvalificirali se kao izumiteljstvo. Međutim, konačna odluka i dalje ovisi o tome je li čovjek značajno pridonio procesu. To stvara sivo područje, pogotovo jer umjetna inteligencija postaje autonomnija u stvaranju rezultata. Pravni znanstvenici upozoravaju da bi ova dvosmislenost mogla dovesti do sporova o valjanosti izuma proizvedenih umjetnom inteligencijom, osobito ako je doprinos ljudskih suradnika nejasan.
Pod Bidenovom administracijom, patentni ured je poticao transparentnost o ulozi umjetne inteligencije u procesu otkrića. Međutim, tijekom Trumpove administracije, politike su se prebacile na tretiranje umjetne inteligencije kao samo još jednog alata, sličnog kalkulatoru, bez potrebe za posebnim priznanjem.
Do tada, pioniri u tom području moraju se proći kroz složeno pravno područje, osiguravajući da njihove inovacije ispunjavaju kriterije za patentiranje, istodobno priznajući ključnu ulogu umjetne inteligencije u tom procesu.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj