Što je na kocki za nacrt tržišta ugljika EU-a

Europska komisija objavila je da će industriji EU biti dozvoljeno da emitira ugljični dioksid i do 2040. godine, što je značajan pomak u pristupu bloka klimatskim politikama. Ova odluka dio je šire reforme sustava trgovanja emisijama (ETS), koja ima za cilj uravnotežiti ekološke ciljeve s ekonomskim stvarnostima. Počevši od 2036. godine, tvrtke će imati mogućnost kupnje ugljičnih kredita izvan EU-a kako bi nadoknadile svoje emisije, potencijalno smanjujući troškove usklađenosti i nudeći veću fleksibilnost u ispunjavanju ciljeva emisije.

ETS, uspostavljen 2005. godine, temeljni je kamen strategije EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Međutim, kritičari tvrde da trenutni sustav nije uspio dovoljno brzo smanjiti emisije, posebice u sektorima kao što su čelik, cement i kemikalije, gdje je dekarbonizacija tehnički izazovna i skupa. Cilj novih pravila je riješiti ove zabrinutosti uvođenjem mehanizama koji sustav čine prilagodljivijim uz zadržavanje dugoročnih klimatskih ciljeva.

Ova promjena ima za cilj povećati financijski pritisak na tvrtke za inovacije i usvajanje čistijih tehnologija. Istodobno, gornja granica emisijskih jedinica bit će prilagođena godišnje na temelju napretka prema klimatskim ciljevima, osiguravajući da ukupna putanja smanjenja ostane usklađena s Pariškim sporazumom. Uvođenje međunarodnih ugljičnih kredita predstavlja kontroverzni kompromis, omogućujući tvrtkama da ispune neke od svojih obveza putem kompenzacija umjesto direktnog smanjenja emisija.

Prelazak na nulu emisije zahtijeva inovacije i ulaganja, rekao je jedan predstavnik kemijskog sektora. Zagovornici zaštite okoliša, međutim, i dalje su skeptični.

Članovi Zelenih/Evropske slobodne alijanse, uključujući Michaela Blossa, pozvali su na jači nadzor kako bi se osiguralo da su ugljični krediti istinski održivi i nisu povezani s krčenjem šuma ili drugim štetnim praksama. U međuvremenu, konzervativni članovi su naglasili važnost zaštite industrijske konkurentnosti, tvrdeći da su prekomjerno strogi propisi opasni za vođenje poduzeća u inozemstvo. Reforma također postavlja složena pitanja o tome kako će se ugljični krediti provjeravati i nadzirati. Predloženi sustav EU-a zahtijevat će da treće strane provjeravaju kvalitetu kompenzacija, ali postoje zabrinutosti zbog mogućih sukoba interesa i nedostatka transparentnosti.

Europska komisija planira objaviti detaljne smjernice o korištenju međunarodnih ugljičnih kredita kasnije ove godine, uz doprinos industrije i civilnog društva. U međuvremenu, organizacije za zaštitu okoliša pozivaju EU da zadrži svoje vodstvo u globalnim klimatskim akcijama, istovremeno osiguravajući da domaće politike ne oslabe učinkovitost ETS-a.

U narednim mjesecima vjerojatno će se provoditi pojačana provjera reformi, dok EU nastoji pronaći delikatnu ravnotežu između gospodarskog rasta i odgovornosti za okoliš.