Austrijska vlada je uvela zakon o klimi uz sporazume o olakšavanju suše, postavljajući cilj klimatske neutralnosti do 2040. Zakon ima za cilj uspostaviti pravno obvezujući okvir za postizanje ovog cilja, s posebnim akcijskim planom za klimu koji se očekuje do kraja 2027. Unatoč tim mjerama, opozicijske stranke i dalje izražavaju zabrinutost zbog brzine i opsega politike. Sigrid Maurer, zamjenik voditelja kluba Zelenih, izrazila je frustraciju zbog kašnjenja u finalizaciji cestovnog plana, tvrdeći da nedostatak neposredne jasnoće potkopava povjerenje javnosti.
U međuvremenu, socijaldemokrate (SPÖ) proslavile su pravnu obvezu klimatske neutralnosti do 2040. godine, dok je Narodna stranka (ÖVP) naglasila pravno izvršljivo smanjenje emisija za 90 posto.
Spalt i Hammerl nazvali su situaciju "zakletvom otkrivanja", sugerišući da nesposobnost vlade da ujedini svoj stav odražava nedostatak ozbiljnosti. Zeleni su se, međutim, više usredotočili na implikacije odgođenog plana klimatskih akcija, upozoravajući da bi odsustvo jasnih vremenskih okvira moglo dovesti do samozadovoljstva među javnošću. Totschnig i ministar financija Markus Marterbauer branili su odluku vlade da dopuste vrijeme za daljnju raspravu prije završetka plana klimatskih akcija. Totschnig je izjavio da će proces uključivati sve relevantne dionike, uključujući savezne države, kako bi se odredile specifične mjere i ciljevi.
Marterbauer je ponovio da je vlada i dalje posvećena cilju 2040., napominjući da će prvi nacrt plana djelovanja za klimu biti odobren do kraja 2027. Naglasio je da cilj smanjenja emisija od 90 posto koji je postavila Europska unija još uvijek nije pravno obvezujući u Austriji, iako služi kao vodilno načelo. NEOS, druga politička stranka, pohvalila je novi zakon o klimi zbog svoje znanstvene osnove i uključivanja mehanizma korekcije za rješavanje mogućih odstupanja od ciljeva.
Hattmannsdorfer, ministar gospodarstva, tvrdio je da uspostavljanje cilja EU-a za smanjenje emisija od 90 posto do 2040. u nacionalno zakonodavstvo pruža veću sigurnost poduzećima. Istaknuo je ulogu Europskog sustava trgovanja emisijama, koji obuhvaća ne samo energetske sektore, već i dijelove industrije, čime se pojačava potreba za dugoročnim planiranjem.
Stručnjak za klimu Karl Steininger s Sveučilišta u Grazu istaknuo je da je usmjeravanje na sektore poput prometa, građevina, male industrije i otpada usklađeno s nacionalnim odgovornostima EU-a. Predložio je da su nepovoljnosti povezane s konkurentnošću u okviru ovog okvira minimalne, jer mnoga od tih područja nisu u nadležnosti pojedinačnih država članica.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj