Sve više radnika vraća se na posao umornijim nego što su bili prije odmora.

Sve više radnika vraća se na posao iscrpljeniji nego prije odmora, prema posljednjim izvještajima. Fenomen je izazvao rasprave među stručnjacima koji objašnjavaju zašto se mnogi osjećaju još iscrpljeniji nakon odmora.

Psiholozi i stručnjaci za dobrobit na radnom mjestu primijetili su ovaj obrazac, a neke studije ukazuju na to da povratak na posao često donosi povećani stres umjesto olakšanja.

Iako vrijeme odsustva od svakodnevnih odgovornosti može ponuditi privremeno olakšanje, to ne rješava dublje probleme poput prekomjernog rada, prekomjernih sastanaka, osobnih izazova ili visokih očekivanja od nadređenih.

Međutim, mnogi zaposlenici nastavljaju pratiti radne e-mailove, odgovarati na poruke ili obavljati zadatke tijekom odmora, što sprečava njihov um da se u potpunosti opusti. Istraživanja pokazuju da oni koji izbjegavaju provjeru radnih komunikacija tijekom odmora doživljavaju veće koristi, kako fizički tako i emocionalno. Za druge, međutim, stalna svijest o tekućim odgovornostima dovodi do stalnih razina stresa koji ostaju nepromijenjeni.

Prema istraživanjima koje je objavio Harvard Business Review, mnogi ljudi nakon dugih putovanja osjećaju se fizički iscrpljenim jer su u slobodno vrijeme radili na praktičnim stvarima, a ne samo na odmoru.

Ova iznenadna promjena može dovesti do osjećaja umora i dezorijentacije, zbog čega se prvih nekoliko dana povratka osjećaju posebno izazovnim.

Mnogi ljudi ulaze u odmor očekujući dramatične promjene, osjećajući se potpuno opuštenima, sretnijima i bolje pripremljenima za nove izazove. Kada se to očekivanje ne ispuni, može uslijediti frustracija. Stručnjaci upozoravaju da odmor ne gledaju kao sveobuhvatni lijek za izgorevanje, kronični stres ili nezadovoljstvo s poslom.