Snimak ekrana svakih 10 minuta, kamera stalno upaljena.

Žena iz Indije odbila je ponudu za posao koja bi zahtijevala da se stalno prati putem web kamere i snima svakih deset minuta tijekom daljinskog rada. Incident je izazvao raspravu o privatnosti zaposlenika i opsegu nadzora poslodavca u fleksibilnim radnim aranžmanima. Kandidatka, poznata kao Gurleen, podijelila je svoje iskustvo na društvenim mrežama nakon nedavnog razgovora za posao. Opisala je uvjete kao neprihvatljive.

Gurleen je izrazila frustraciju zbog onoga što je nazvala kulturom mikromanažmenta. "Takva ograničena kultura i mikromanažment nikada mi neće dopustiti da se razvijem", napisala je. "Ova vrsta praćenja čak je stroža od uredskog okruženja".

Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije, objavljenim u listopadu 2025. godine, rad na daljinu među pojedincima u dobi od 15 do 65 godina je niži od europskog prosjeka za dva postotka.

Mnogi su se pitali jesu li takve mjere prešle na neetičko područje, posebice kada su potkopavale osobnu autonomiju i privatnost.

U kontekstu radnih odnosa, članci 46. i 48. Zakona o radnim odnosima (ZDR-1) navode da poslodavci mogu prikupljati i obrađivati podatke o zaposlenicima samo ako je to potrebno za ispunjavanje obveza iz radnog odnosa ili ako je to propisano zakonom. Poslodavci moraju poštivati dostojanstvo i zaštititi privatnost svojih zaposlenika. Europski sud za ljudska prava naglasio je da zaposlenici imaju opravdano očekivanje privatnosti na poslu. To uključuje definiranje pravila o tome što, kada i u kojoj mjeri može doći do praćenja i unaprijed obavještavati zaposlenike o tim pravilima.

S obzirom na specifično pitanje da li poslodavac može zahtijevati od zaposlenika da stalno drži aktivnu web kameru, Povjerenik za informacije pojasnio je da je video nadzor na radnom mjestu dozvoljen samo u iznimnim slučajevima. Takav nadzor dozvoljen je samo kada je potrebno zaštititi ljudski život, imovinu ili povjerljive poslovne informacije i kada manje invazivna sredstva ne mogu postići namjeru. Kao odgovor na slučaj, Povjerenik za informacije naglasio je da, iako poslodavci mogu provesti određene alate praćenja, oni ne bi trebali kršiti temeljna prava zaposlenika.

Ravnoteža između produktivnosti i privatnosti i dalje je ključni izazov u suvremenim radnim okruženjima na daljinu.