Vrijeme u budućnosti neće prognozirati samo meteorolozi - nego i građani

U Hrvatskoj, građani će igrati ključnu ulogu u oblikovanju budućih vremenskih prognoza, prelazeći van tradicionalne domene meteorologa. Ovaj prelazak je potaknut rastućom mrežom promatranja u stvarnom vremenu koje su napravili obični ljudi, uz podršku napredne tehnologije i alata za analizu podataka. Koncept, poznat kao predviđanje zasnovano na gomili ili "crowdnowcasting", evoluirao je od teorijske ideje u praktičan pristup s potencijalom za značajno poboljšanje lokalnog praćenja vremena i sustava ranog upozoravanja. Inicijativa je započela prije više od deset godina, kada je hrvatski istraživač razvio ideju korištenja javnih izvještaja kao dio šire meteorološkog sustava promatranja.

Danas, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, velikim skupovima podataka i povećanoj povezanosti, ova vizija postaje stvarnost. S obzirom na to da gotovo svaki građanin nosi pametni telefon opremljen GPS-om, kamerama i stalnim pristupom internetu, sada postoji ogroman potencijal za izvještavanje o vremenu u stvarnom vremenu. Ovi doprinosi mogu pružiti vrijedne uvide u lokalizirane vremenske pojave koje konvencionalni sustavi mogu propustiti. Tradicionalne meteorološke mreže oslanjaju se na automatizirane stanice, radare, satelite i numeričke modele kako bi generirale točne prognoze. Iako ovi sustavi nude visokokvalitetne podatke, oni su ograničeni u svojoj sposobnosti da uhvate svaki lokalni događaj.

Na primjer, ljetna kiša mogla bi utjecati na jedno selo dok bi ostalo suho samo nekoliko kilometara daleko. Slično tome, oluje mogu uništiti jedan voćnjak, ali ostaviti susjedna polja netaknuta. U takvim slučajevima, ljudski promatrači postaju presudni. Kada više osoba izvještava o sličnim uvjetima, kao što je početak kiše, munje ili jaki vjetrovi, ova promatranja mogu stvoriti vrlo detaljne karte atmosferskih promjena. Ponekad, ovi izvještaji stižu brže nego što službeni sustavi mogu potvrditi isti fenomen. Ova sposobnost omogućuje preciznije i pravovremene ažuriranja, posebno u područjima gdje je infrastruktura rijetka ili gdje se ekstremni vremenski događaji neočekivano javljaju.

Budućnost meteorologije bit će dvosmjerna, s građanima koji doprinose podacima i primaju prefinjene prognoze i upozorenja zauzvrat. Međutim, pojedinačni izvještaji sami po sebi nisu dovoljni. Oni moraju biti potvrđeni u odnosu na radarske podatke, satelitske slike, mjerenja stanica i prediktivne modele. Umjetna inteligencija ovdje igra ključnu ulogu, pomažući u identifikaciji nepouzdanih ili lažnih izvještaja i razlikovanju onih koji se poklapaju s stvarnim atmosferskim uvjetima. Hrvatsko nacionalno meteorološko središte služilo bi kao središnji čvor ovog evoluirajućeg sustava.

To bi uključivalo različite izvore informacija, uključujući izvješća građana, radarske podatke, satelitske informacije, automatske meteorološke stanice, sustave za otkrivanje oluja, numeričke modele, IoT senzore povezani na internet, analize društvenih medija i algoritme vođeni umjetnom inteligencijom. Ovi IoT uređaji, mali, automatizirani instrumenti koji mjere temperaturu, vlažnost, tlak, oborinu, brzinu vjetra ili vlažnost tla, već se koriste u poljoprivredi, pametnim gradovima, vinogradima, voćnjacima, privatnim meteorološkim stanicama i industrijskim okruženjima.

Ovaj sveobuhvatan sustav bi prevazišao trenutne mogućnosti, nudeći dinamičke vizualizacije atmosferskih promjena minutu po minutu. Posebno bi poboljšao rano upozorenje na teške vremenske događaje kao što su grmljavice, obilne kiše, poplave, gradina, gusta magla i druge lokalne opasnosti. Nacionalna hidrometeorološka služba (DHMZ) smatra se najlogičnijim entitetom za vođenje razvoja takvog središta, s obzirom na postojeće resurse i stručnost u radu radara i automatiziranih vremenskih sustava.