U suvremenom životu, gdje redovni obroki više nisu zagarantirani dio dnevne rutine, grickalice su preuzele sve važnu ulogu. Međutim, ova uloga može brzo postati komplicirana. Između onoga što bi trebalo biti razumna pauza u sredini obroka i onoga što je samo automatsko grickanje iz navike, postoji značajna razlika. Kao što naš stručnjak za ishranu Mojca Cepuš naglašava, razumijevanje svrhe grickalice je ključno. Granica je tamo gdje grickalica gubi svoj smisao. Ako je jedemo jer smo istinski gladni ili trebamo energiju za rad ili trening, to je razumno. Središnji princip suvremenog prehrambenog savjeta je tretirati svaku grickalicu kao dio ukupnog plana obroka.
"Čak i tekuće grickalice nisu iznimka", upozorava stručnjakinja. "Kada grickalice postanu sastavni dio prehrane, lakše ih je planirati i učinkovitije ih sastavljati". "Zdravlje ne znači samo ublažavanje gladi, nego i hranjenje tijela". "Mora sadržavati makro hranjive tvari, vitamine, minerale i druge korisne tvari. Idealno bi bilo da je ona što jednostavnija, sirova i napravljena od što cjelovitijih sastojaka", dodaje ona. "Zbog toga su voće, orašasti plodovi, sjemenke, jogurt ili jednostavna salata s listnatim povrćem bolji izbor od industrijski prerađenih namirnica". "Što je hrana bliža svom prirodnom stanju, to je zdraviji izbor", objašnjava ona. "Grickalice na putu često uključuju žurne odluke".
Iako benzinske stanice, kioski i automatski prodavaonici nude širok raspon grickalica, nisu sve jednako pogodne za održavanje energije i dobrobiti tijekom putovanja. "Najčešća greška je impulzivan izbor, bez razmišljanja o tome zašto jedemo", kaže nutricionist. "Često vjerujemo da smo gladni, ali u stvarnosti smo možda pod stresom, umorni ili jednostavno žudimo za nečim slatkim". Za duže putovanja i izlete, nutricionist preporučuje jednostavne grickalice koje se mogu pripremiti kod kuće ili kupiti unaprijed.
To pomaže u izbjegavanju naglih padova koncentracije i umora, koji često slijede za slatkim užicima. Pri odabiru energetskih ili proteinskih barova potrebna je određena opreznost. Ako su napravljeni od valjanog ovsa, oraha, datuma i kvalitetnih izvora proteina, oni mogu poslužiti kao zamjena za manji obrok. Međutim, veličina porcije je važna, obično su potrebne dvije porcije, objašnjava stručnjak.
Na etiketi, prve stavke trebaju biti orašasti plodovi, sjemenke, voće ili izvor kvalitetnog proteina. Porcija treba biti umjerena, a užina treba jesti zbog stvarne gladi ili energetskih potreba, a ne zbog navike ili dosade. Oznaka služi kao pouzdan vodič, dok kraći popis sastojaka obično ukazuje na bolji izbor.
Ako je u paru s malom količinom sušenog voća, užina pruža uravnoteženu energiju, pružajući tijelu vlakna, zdrave masti i stabilne razine šećera u krvi. 5 grama proteina, 17-18 grama masti, 16-18 grama ugljikohidrata i više od 3 grama vlakana.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj