Dugotrajna suša i ekstremna vrućina izazvale su ozbiljne izazove za sustave proizvodnje električne energije u središnjoj i jugoistočnoj Europi, prema izvještajima lokalnih medija.
U Sloveniji, nuklearna elektrana Krško i dalje radi punim kapacitetom, iako koristi dodatne tornjeve za hlađenje kako bi se osigurala usklađenost s ekološkim propisima.
Međutim, niska protoka i povećanje temperature predstavljaju stalne rizike, što potiče na korištenje trećeg rashladnog kruga kroz rashladne tornjeve. To povećava vlastitu potrošnju električne energije u postrojenju i neznatno smanjuje učinkovitost sekundarnog kruga, što dovodi do smanjenja količine električne energije isporučene u mrežu.
Za održavanje sigurnih radnih uvjeta, postrojenje mora nastaviti pratiti i prosječnu dnevnu temperaturu i stopu povećanja temperature uz rijeku Savu. Ako se ovi pragovi prekorače, postoji mogućnost smanjenja proizvodnje reaktora, što bi potencijalno moglo dovesti do postupnog zatvaranja operacija. U međuvremenu, hidroelektrane ostaju neovisne o trenutnim hidrološkim uvjetima, jer su razine rezervoara u regiji u normalnim rasponima za ovo doba godine.
Unatoč tim mjerama, situacija ostaje nesigurna, posebice u Srbiji, gdje vlasti opisuju energetske uvjete kao ozbiljne i izazovne. U Srbiji, učinci suše postaju sve vidljiviji, posebice u regiji Vojvodine, gdje je pod prijetnjom navodnjavanje iz sustava Dunav-Tisza-Dunav. Tri općine proglasile su vanredno stanje, a hidrolozi predviđaju daljnje padove razine vode do 15 centimetara u narednim danima.
U Hrvatskoj su snimci dronova koje je objavio Associated Press otkrili predmete skrivene ispod korita rijeke, uključujući ostatke brodova iz Drugog svjetskog rata, oružje, pa čak i potopljene automobile. U Mađarskoj je Paks nuklearna elektrana bila prisiljena zaustaviti rad prvi put u 44 godine, što je značajan pomak u energetskoj strategiji zemlje. Premijer Péter Magyar najavio je da je proizvodnja pala s 2.000 na samo 240 megavata prije nego što je elektrana potpuno zatvorena.
Za rješavanje krize, mađarske vlasti su provele nekoliko mjera, uključujući privremeno obustavljanje prometa teretnih vlakova u vrhunskim satima i poticanje radnika javnog sektora da rade na daljinu.
Više od 100 vojnika i 16 tehničkih jedinica bilo je raspoređeno za provođenje operacije, koja je uključivala kontrolirano podvodno eksplozivanje kako bi se otvorio put za povećanje opskrbe vodom.
Slično tome, u Bugarskoj su istraživači otkrili ono što izgleda kao ostatke mamuta, dok su u Mađarskoj iz korita rijeke izašli brojni brodolomi i drugi artefakti koji pružaju uvid u složenu povijest tog područja.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj