ON
← Natrag na feed
Većina ljudi misli da je srednja klasa. Brojke govore drugačije.
Slovenia📈 GospodarstvoProgresivnoZanemareno kod konzervativnih

Većina ljudi misli da je srednja klasa. Brojke govore drugačije.

Nove studije ekonomista Judith Niehues i Maximilian Stockhausen iz Instituta za ekonomska istraživanja (IW Cologne) analiziraju podatke o dohotku u Njemačkoj kako bi definirali pragove siromaštva, srednje klase i bogatstva. Istraživanje pokazuje da pojedinac koji zarađuje više od 6.050 eura neto mjesečno pripada gornjim četiri posto zarađenih, dok oni koji zarađuju između 1.940 i 3.630 eura spadaju u središnju srednju klasu. Rezultati pokazuju da mnogi Nijemci svoje financijsko stanje doživljavaju drugačije od objektivnih mjera jer se prvenstveno uspoređuju s vršnjacima, a ne s općom populacijom. Sastav kućanstva značajno utječe na te pragove, pri čemu parovi bez djece zahtijevaju više od 9.070 eura neto mjesečnog dohotka da bi se smatrali bogatima u usporedbi s približno 12.700 eura za parove s dvoje male djece. Osim toga, studija naglašava snažnu korelaciju između visokog obrazovanja i prihoda, napominjući da pojedinci s visokim obrazovanjem obično zarađuju oko 3.140 eura neto mjesečno, što ih stavlja u gornju trećinu stanovništva.

Nova studija koju su proveli ekonomisti Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja, poznatog kao IW Cologne, otkriva značajnu razliku između načina na koji Nijemci percipiraju svoje financijsko stanje i njihovu stvarnu poziciju unutar nacionalne raspodjele dohotka. Istraživači Judith Niehues i Maximilian Stockhausen analizirali su podatke o prihodima i životnom standardu kako bi odredili specifične pragove za siromaštvo, pripadnost srednjem sloju i relativno bogatstvo. Njihovi rezultati pokazuju da, iako se većina ljudi identificira kao dio srednjeg sloja, objektivni ekonomski pokazatelji ih često svrstavaju u druge kategorije.

Analiza pokazuje da osoba koja mjesečno zarađuje 3.500 eura neto prihoda još uvijek pripada srednjem sloju društva, dok se prava relativna imovina počinje ostvarivati tek na puno višim razinama. Metodologija korištena u istraživanju definira relativnu siromaštvo za pojedinu osobu u Njemačkoj kao neto mjesečni prihod manji od 1.450 eura. Osnovni dio srednjeg sloja definiran je kao osobe s neto mjesečnim prihodom između 1.940 eura i 3.630 eura. Prema ovom okviru, pojedina osoba mora zarađivati više od 6.050 eura neto mjesečno kako bi ušla u prvih četiri posto najbogatijih u zemlji.

Ova granica označava granicu između srednje i više klase te relativne imućnosti. Istraživači su primijetili da ove brojke osporavaju uobičajena pretpostavke, jer mnogi pojedinci sa plaćama oko 3.500 eura vjeruju da su bogati, unatoč statističkim podacima koji ih jasno svrstavaju u srednji sloj. Niehues je objasnio da se ova razlika u percepciji javlja jer ljudi rijetko usporeduju svoju financijsku situaciju s cijelom populacijom. Umjesto toga, uspoređuju se s okolinom, uključujući kolege, prijatelje i susjede. Ova lokalizirana usporedba stvara iskrivljenu sliku vlastitog položaja, što dovodi do toga da mnogi osjećaju da je netko uvijek bogatiji.

Iako su istraživači priznali da je takav način razmišljanja razumljiv, upozorili su da on može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti ili nesigurnosti u vezi s stvarnim ekonomskim položajem. Studija sugerira da bi širi pogled na raspodjelu nacionalnog dohotka omogućio točniju procjenu vlastitog položaja. Sastav kućanstva značajno utječe na ove pragove prihoda zbog ekonomije obujma. Paru bez djece je potreban kombinirani neto mjesečni prihod veći od 9.070 eura kako bi se klasificirao kao relativno imućan. Za par sa dvoje djece mlađe od četrnaest godina, taj prag se povećava na približno 12.700 eura mjesečno.

Porast nije linearan u odnosu na veličinu kućanstva, jer članovi obitelji dijele troškove stanovanja, režije i druge fiksne troškove. Istraživači su primijenili metodološku korekciju kako bi uzeli u obzir ove zajedničke troškove, prepoznajući da dodatni članovi kućanstva ne udvostruče potrebni prihod za održavanje sličnog životnog standarda. Razina obrazovanja snažno je povezana s razinom prihoda u podacima istraživanja. Osobe s diplomom sveučilišta imale su prosječni mjesečni neto prihod od otprilike 3.140 eura, što ih već svrstava u gornju trećinu populacije. Više od dvije trećine onih koji su klasificirani kao relativno bogati posjeduju diplome višeg obrazovanja.

Štoviše, više od 70 posto pripadnika ove imućne skupine živi u vlastitim kućama ili stanovima, što ukazuje na povezanost između visokih prihoda, razine obrazovanja i vlasništva nekretnina. Ove statistike naglašavaju strukturalne prednosti koje su povezane s akademskim kvalifikacijama na njemačkom tržištu rada. Suprotno tome, prema rezultatima istraživanja, pojedinci ostaju demografska skupina koja je najranjivija s financijske strane. Medijan neto mjesečnog prihoda za pojedince iznosi 1.950 eura. Gotovo trećina ove skupine živi u riziku od siromaštva. Slična ranjivost pogađa starije osobe koje žive same, pri čemu je otprilike 30 posto izloženo riziku od siromaštva.

Ovi rezultati su u skladu s općim europskim istraživanjima koja sugeriraju da financijska sigurnost ne ovisi samo o bruto prihodu, već i o životnom stilu, veličini obitelji i u kojoj mjeri pojedinac mora samostalno pokrivati troškove. Samohodna kućanstva nemaju prednosti zajedničkog podijeljivanja troškova koje imaju obitelji ili parovi, što ih čini osjetljivijima na ekonomske šokove. Paralelne analize koristeći podatke Europske unije pružaju komparativni pogled na zahtjeve za prihodom za komforan život. Procjena, temeljena na definicijama OECD-a, podijelila je srednji sloj stanovništva u tri podgrupe na temelju ekvivalentnog raspoloživog prihoda u odnosu na nacionalni medijan.

Kućanstva koja ostvaruju prihod između 75 i 100 posto od prosječnog prihoda spadaju u niži srednji sloj, dok ona koja ostvaruju prihod između 100 i 150 posto čine srednji sloj. Gornji dio srednje klase obuhvaća kućanstva koja ostvaruju prihod između 150 i 200 posto od prosječnog prihoda. Godine 2025., prosječni ekvivalentni raspoloživi prihod u EU iznosio je 22.939 eura godišnje, ili otprilike 1.912 eura mjesečno. Na temelju ovog prosjeka, pojedina osoba u EU bi trebala imati neto mjesečni prihod od oko 2.867 eura kako bi dostigla gornju granicu srednjeg prihoda, definiranu kao 150 posto od prosjeka. U Sloveniji, ta granica se izračunava na 2.552 eura neto mjesečno.

Postoje značajne razlike između europskih zemalja. Sjeverna Makedonija ima najniže zahtjeve za jednu osobu, s 603 eura, dok Švicarska ima najviše, s 6.491 eurom. Među državama članicama EU, Rumunjska ima najniži prag, od 1.023 eura, u usporedbi s Luksemburgom koji iznosi 6.256 eura. Ostale zemlje koje zahtijevaju više od 4.000 eura uključuju Norvešku, Austriju, Dansku, Irske i Nizozemsku. Unutar četiri najveće ekonomije EU, Njemačka ima najveću prepreku za ulazak u viši srednji sloj, postavljenu na 3.611 eura. Francuska slijedi s 3.307 eura, Italija s 2.758 eura, a Španjolska ima najniži iznos, od 2.546 eura.

Razlika između Njemačke i Španjolske premašuje 1.000 eura mjesečno. Struktura obitelji utječe na ove izračune na sličan način diljem Europe. Par bez djece treba otprilike 1,5 puta veći prihod od pojedinca, što u prosjeku EU iznosi oko 4.301 euro. Obiteljska zajednica s dvoje male djece zahtijeva multiplikator od 2,1, što rezultira potrebom za prihodom od otprilike 6.021 euro. Ovi podaci ilustriraju da postizanje stabilnog i udobnog životnog standarda značajno varira ovisno o geografskoj lokaciji i obiteljskim okolnostima.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 3 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

3 izvještaja

Cekin logoCekinNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 90
Većina ljudi misli da je srednja klasa. Brojke govore drugačije.

Nove studije ekonomista Judith Niehues i Maximilian Stockhausen iz Instituta za ekonomska istraživanja (IW Cologne) analiziraju podatke o dohotku u Njemačkoj kako bi definirali pragove siromaštva, srednje klase i bogatstva. Istraživanje pokazuje da pojedinac koji zarađuje više od 6.050 eura neto mjesečno pripada gornjim četiri posto zarađenih, dok oni koji zarađuju između 1.940 i 3.630 eura spadaju u središnju srednju klasu. Rezultati pokazuju da mnogi Nijemci svoje financijsko stanje doživljavaju drugačije od objektivnih mjera jer se prvenstveno uspoređuju s vršnjacima, a ne s općom populacijom. Sastav kućanstva značajno utječe na te pragove, pri čemu parovi bez djece zahtijevaju više od 9.070 eura neto mjesečnog dohotka da bi se smatrali bogatima u usporedbi s približno 12.700 eura za parove s dvoje male djece. Osim toga, studija naglašava snažnu korelaciju između visokog obrazovanja i prihoda, napominjući da pojedinci s visokim obrazovanjem obično zarađuju oko 3.140 eura neto mjesečno, što ih stavlja u gornju trećinu stanovništva.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvješćuje o socioekonomskoj statistici i ekonomskoj klasifikaciji temeljenoj na akademskim istraživanjima. Ona ne zagovara određene političke politike, ne kritizira političke stranke ili ne prikazuje ekonomske podatke kroz partijsku leću. Sadržaj je i dalje usmjeren na definiranje kategorija prihoda

Zašto činjenice (85): The article accurately reflects the findings of the IW Cologne study by Niehues and Stockhausen regarding income thresholds for poverty, middle class, and wealth in Germany. The specific figures cited (e.g., >6,050 EUR for top 4%, <1,450 EUR for relative poverty) align with recent economic analyses

Zašto objektivnost (90): The tone is informative and neutral. It presents the statistical data clearly and explains the psychological aspect of self-perception versus reality without injecting personal opinion or emotional bias. The framing is balanced, acknowledging both the objective numbers and the subjective human exper

Slovenske novice logoSlovenske noviceNeovisanSredina
Koliko mora zaraditi Slovenac za komforan život? To pokazuju europski podaci.

Ovaj članak analizira prihod koji je potreban za komforan život u Sloveniji, koristeći podatke iz Euronews Businessa, koji izračunava prag za ulazak u viši srednji sloj društva. Taj prag je definiran kao 150 posto nacionalnog medijanog raspoloživog prihoda, prema klasifikacijama OECD-a, gdje ovaj raspon predstavlja viši segment srednje klase. U 2025. godini, medijan ekvivalentnog raspoloživog prihoda u EU iznosio je otprilike 1.912 eura mjesečno, što znači da pojedinačna osoba treba otprilike 2.867 eura neto mjesečno prihoda kako bi dostigla taj status u cijeloj Europi. Konkretno za Sloveniju, izračunata potreba iznosi 2.552 eura neto mjesečno, što je niže od europskog prosjeka, ali i dalje znatno više od mnogih pojedinačnih prihoda. U članku se ističu značajne razlike između zemalja, napominjući da Švicarska ima najviši prag, od 6.491 euro, dok Sjeverna Makedonija ima najniži, od 603 eura. Unutar EU, Luksemburg je na vrhu liste s 6.256 eura, u usporedbi s Rumunijom koja ima 1.023 eura, što ilustrira veliku ekonomsku razliku između zemalja članica.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se isključivo oslanja na statističke podatke i definicije OECD-a, bez korištenja tendencioznog jezika ili pristranih interpretacija.

Delo logoDeloNeovisan🔒Progresivno
Luka Dončić, 900.000 stanova, a na stolu su kalašnjikovi

Ovaj informativni bilten iz časopisa Delo naglašava nekoliko važnih tema vezanih za gospodarsko i društveno stanje Slovenije. U njemu se analizira rast životnih troškova, navodeći da je održavanje standarda života srednje klase danas skupo i da to otprilike košta 2,2 milijuna eura tijekom cijelog života, iznos koji je dostupan samo malom broju zaposlenih. Tržište nekretnina je opisano kao disfunkcionalno, unatoč tome što postoji 900.000 stanova za dva milijuna ljudi, pri čemu je petina stanova prazna, a srednja cijena u Ljubljani iznosi 5.600 eura po kvadratnom metru. U članku se također istražuje pad velikih domaćih tvrtki prehrambene industrije, poput Mercatora i Kolinske, koje su preuzete od strane stranih grupacija, postavljajući pitanje može li Slovenija i dalje stvarati regionalne lidera. Osim toga, predstavljen je Mladen Milanović-Kaja, poduzetnik povezan s različitim komercijalnim interesima i donacijama, uključujući nedavni projekt izgradnje pravoslavne crkve u Kopru. Na kraju, raspravlja se o zastoju procesa pridruživanja Srbije Europskoj uniji, napominjući da, iako je predsjednik Aleksandar Vučić podnio ostavku, Bruxelles i dalje insistira na strogom poštivanju demokratskih standarda.

Procjena pristranosti (Progresivno): Okvir ovog teksta naglašava sistemske propuste, kao što su "privilegije" srednje klase i gubitak nacionalne industrijske samostalnosti, koristeći kritičan jezik prema političkoj bezvoljnosti i dominaciji stranih korporacija.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče