Samit G7 održan u Évian-les-Bains, Francuska, obilježio je još jedno poglavlje u tekućim geopolitičkim i ekonomskim složenostima koje oblikuju svijet. Kao posljednji veliki događaj francuskog šestomjesečnog predsjedništva, samit je okupio čelnike sedam najvećih svjetskih naprednih ekonomija - Sjedinjenih Država, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije, Japana i Kanade. Međutim, razgovori su malo pomogli u rješavanju hitnih pitanja kao što su globalne trgovinske neravnoteže, sigurnosne zabrinutosti ili evoluirajuća dinamika između velikih sila. Umjesto toga, sastanak je u velikoj mjeri smatran simboličkim okupljanjem, nudeći malo opipljivog napretka usprkos prisutnosti visokog profila, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Samit, koji je prvobitno trebao početi u nedjelju, ali je odgođen zbog proslava Trumpovog 80. rođendana u Washingtonu, održan je tijekom tri dana. Središnja tema rasprava bila je implikacije nedavnog sporazuma između Sjedinjenih Država i Izraela o okončanju neprijateljstava protiv Irana, koji je službeno potpisan u Švicarskoj.
Međutim, širi geopolitički krajolik je ostao napet, s napetostima koje traju između Rusije i članica NATO-a, a rat u Ukrajini ne pokazuje znakove neposrednog rješenja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je predsjedavao samitom, naglasio je potrebu za suradnjom u pogledu gospodarske stabilnosti, otpornosti lanca opskrbe i reformi međunarodnog financijskog sustava.
Jedan od spornijih aspekata samita bio je odnos između Sjedinjenih Država i Kanade. Kanadski premijer Justin Trudeau, kojeg je zastupao njegov kolega Mark Carney, pokušao je ojačati veze s europskim partnerima, naglašavajući važnost solidarnosti među srednjim zemljama. Carney je tvrdio da bi manje zemlje trebale izbjegavati natjecanje za utjecaj i umjesto toga surađivati kako bi uravnotežile dominaciju većih sila.
Takve napetosti naglašavaju krhku prirodu transatlantskih odnosa i rastuću složenost globalnih saveza.
U međuvremenu, protesti su izbili izvan mjesta održavanja samita, odražavajući široko rasprostranjeno nezadovoljstvo G7 u perpetuaciji nejednakosti i degradacije okoliša. Demonstranti u Ženevi ciljali su simbole korporativne moći, uključujući vozila Tesle, i pozvali na veću potporu palestinskim pravima.
Kako se samit približavao kraju, očekivanja od konkretnih rezultata ostala su niska. Dok su se lideri bavili fotografijama i razmjenjivali ljubaznost, postignuto je malo značajnih sporazuma. Nedostatak značajnog napretka odražavao je ukorijenjene podjele unutar G7, pogoršane promjenama prioriteta i različitim nacionalnim interesima. Budući da će se sljedeće predsjedavanje G7 rotirati u Japanu, budućnost multilateralne suradnje ostaje neizvjesna, ostavljajući mnoge da se pitaju može li grupa ikada doista služiti kao ujedinjena snaga za globalno upravljanje.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj