ON
← Natrag na feed
Počinje kampanja uoči referenduma o hitnom zakonu
Slovenia🏛️ PolitikaBliže konzervativnom

Počinje kampanja uoči referenduma o hitnom zakonu

Službena kampanja za zakonodavni referendum o Zakonu o mjerama intervencije u Sloveniji započinje 6. studenog, a birači će 6. prosinca odlučiti hoće li potvrditi ili odbiti zakon koji je parlament usvojio u svibnju. Referendum je pokrenut od strane sindikata koji su prikupili više od 42.000 potpisa, osporavajući odredbe koje uključuju smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode i energiju, promjene u oporezivanju za samostatne djelatnike te prilagodbe sustavima zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja. Prilikomnici, uključujući vladajuću koaliciju i organizacije poslodavaca, tvrde da će te mjere povećati raspoloživi prihod, poboljšati konkurentnost poduzeća i osigurati dugoročnu ekonomsku stabilnost. Protivnici, uglavnom sindikati, upozoravaju da će smanjenje poreza nesrazmjerno koristiti bogatijim građanima, istovremeno ugrožavajući javne financije i osnovne društvene usluge. Fiskalni savjet procjenjuje da bi zakon mogao povećati državni deficit za otprilike 1,2 milijarde eura do 2027. godine, a tu cifru osporava Ministarstvo financija, navodeći pozitivne ekonomske učinke.

Slovenci će 6. prosinca glasati kako bi odlučili o sudbini sveobuhvatnog zakonskog paketa poznatog kao Zakon o hitnim mjerama za razvoj Slovenije. Ovo je peti nacionalni referendum ove godine. Službena kampanja prije referenduma započela je u petak, 6. studenog, čime je započet jednogodišnji period političke aktivnosti. Trgovački sindikati su pokrenuli postupak referenduma nakon što su uspješno prikupili 42.694 potpisa birača, čime su premašili zahtijevani prag od 40.000 potpisa.

Zakon, koji je Nacionalna skupština usvojila 11. svibnja tijekom tranzicije prema desničarskoj vladi, mijenja deset postojećih zakona koji obuhvaćaju sektore koji uključuju zdravstvo, mirovine, poslovanje, stanovanje i turizam. Predviđeno je rano glasanje od 1. do 3. prosinca, a konačno glasanje održat će se na standardnim biralištima 6. prosinca. Glavna točka sporenja je predloženo ograničenje doprinosa za socijalno osiguranje za osobe s visokim primanjima. Prema nacrtu zakona, svaka bruto mjesečna plaća koja premašuje 7.500 eura bila bi oslobođena doprinosa za socijalno osiguranje, i za zaposlenike i za poslodavce.

Vladini predstavnici i predstavnici poslovne zajednice tvrde da je ova mjera ključna za zadržavanje i privlačenje vrhunskih stručnjaka, tvrdeći da trenutna poslovna politika i previsoke porezne stope doveli su do toga da Slovenija zaostaje za ranije uspješnijim ekonomijama. Glavni poslovni udruženja su se po prvi put ujedinili kako bi aktivno zastupali zakon, smatrajući ga temeljnim korakom prema novom ekonomskom modelu koji ima za cilj potaknuti inovacije, produktivnost i dugoročnu stabilnost socijalnog blaga.

Suprotno tome, sindikati, lijevo orijentirane oporbene stranke i nevladine organizacije tvrde da ta zakonska regulativa prvenstveno koristi visokorangiranim menadžerima, a ne kvalificiranim stručnjacima, kao što su inženjeri. Oni upozoravaju da će gubitak prihoda koji će nastati oslabiti socijalnu državu i narušiti javne usluge, prisiljavajući većinu stanovništva da snosi financijsko opterećenje. Osim ograničenja doprinosa, taj sveobuhvatni zakon uključuje još nekoliko značajnih promjena. Predlaže se smanjenje stopa poreza na dodanu vrijednost za osnovne prehrambene proizvode i određene izvore energije. Za mala poduzeća i obrtnike, zakon uvodi posebne porezne olakšice.

U sektoru zdravstva, zakon bi ukinuo zabranu koja sprječava liječnike zaposlene u javnim ustanovama da rade za privatne pružatelje usluga. Što se tiče mirovina, zakon propisuje automatsko umirovljenje po ispunjavanju uvjeta, iako bi pojedincima i dalje bilo dopušteno nastaviti raditi, primajući punu mirovinu i plaću. Osim toga, zakon ima za cilj smanjiti odgovornost poslodavaca za štete povezane s ozljedama zaposlenika ili profesionalnim bolestima. Također, zakon ukida ograničenja za iznajmljivanje nekretnina koja je uvela prethodna vlast i smanjuje poreze na prihode od najma. Doprinos za dugotrajnu skrb, koji trenutno plaćaju umirovljenici i samozaposleni koji rade s polnim radnim vremenom, bio bi ukinut.

Financijske projekcije o utjecaju zakona značajno se razlikuju između njegovih zagovornika i kritičara. Fiskalni savjet, neovisno nadzorno tijelo, procjenjuje da će provedba zakona povećati deficit opće države za približno 1,2 milijarde eura, što je ekvivalentno 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2027. godine. Ministarstvo financija prezentira znatno nižu procjenu, predviđajući manjak od 647 milijuna eura, ili nešto više od 0,8 posto BDP-a. Ministar financija, Andrej Šircelj, izjavio je da će pozitivni ekonomski učinci koje će donijeti reforme djelomično nadoknaditi gubitak javnih prihoda.

On je uvjeravao javnost da neće doći do smanjenja usluga zdravstvene zaštite i da će isplate mirovina ostati sigurne. Ministarstvo tvrdi da ta zakonska regulativa povećava konkurentnost i raspoloživi prihod, čime se podržava fiskalni okvir. Materijali za kampanju koje je objavila stranka Freedom Movement, koja podržava inicijativu za referendum, izazvali su pažnju zbog načina prezentacije podataka. Ta stranka je pokrenula online kalkulator pod nazivom "Što dobivam od ovoga?" kako bi ilustrirala potencijalne uštede. Na prosječnim razinama plaća, alat pokazuje da nema direktne koristi od ograničenja doprinosa, jer se izuzeće primjenjuje samo iznad praga od 7.500 eura.

Međutim, na sučelju je istaknuto ime Blaža Brodnjaka, predsjednika upravnog odbora banke NLB, zajedno s iznosom koji pokazuje da bi on godišnje imao 186.619 eura više neto prihoda. Kritičari kampanje primijetili su da se taj iznos temelji na javno objavljenim podacima o nagradama rukovodstva za 2025. godinu, koji uključuju odgođene bonuse i financijske instrumente za razdoblje od 2019. do 2021. godine. Godišnji izvještaj NLB-a pojasnio je da su te isplate bile veće zbog odgođenih sustava bonusa, što sugerira da bi ta usporedba mogla krivo predstavljati uobičajene godišnje prihode.

Osim toga, kampanja je istaknula imena direktora u tvrtkama GEN Energija i HSE, napominjući da su neki od navedenih pojedinaca preuzeli dužnost u kolovozu ili listopadu 2026. godine, što znači da podaci o plaćama za 2025. godinu nisu nužno odražavali njihovu osobnu naknadu. Što se tiče uštede za potrošače, izračuni pokreta Freedom pokazuju da bi pojedina odrasla osoba mogla uštedjeti do 3,95 eura mjesečno na prehrambenim proizvodima za koje se primjenjuje smanjenje PDV-a s 9,5 posto na 5 posto. Ovaj izračun temelji se na studiji minimalnih životnih troškova iz 2025. godine, prema kojoj 96,19 eura od ukupnih 172,69 eura mjesečne potrošnje za hranu predstavlja robu na koju se primjenjuje smanjenje poreza.

Za kućanstvo koje broji četiri osobe, potencijalna godišnja ušteda procjenjuje se na oko 190 eura, a za obitelj od šest osoba na 285 eura, uz pretpostavku da su obrasci potrošnje u skladu s referentnom košaricom. U vezi s troškovima energije, kampanja koristi primjer računa za kućanstvo od 72,29 eura mjesečno, temeljenog na godišnjoj potrošnji od 4.035 kilovat-sati i prosječnoj cijeni od 0,215 eura po kilovat-satu, zabilježene u drugom kvartalu 2026. godine. Smanjenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na električnu energiju s 22 posto na 9,5 posto rezultiralo bi mjesečnom uštedom od 7,41 eura za takvo kućanstvo, uz uvjet da vlada donese odgovarajuću uredbu i da dobavljači u potpunosti proslijede popust potrošačima.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 3 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

3 izvještaja

Družina logoDružinaStranački povezanSredinaČinjenice 95Objektivnost 95
Počinje kampanja uoči referenduma o hitnom zakonu

Službena kampanja za zakonodavni referendum o Zakonu o mjerama intervencije u Sloveniji započinje 6. studenog, a birači će 6. prosinca odlučiti hoće li potvrditi ili odbiti zakon koji je parlament usvojio u svibnju. Referendum je pokrenut od strane sindikata koji su prikupili više od 42.000 potpisa, osporavajući odredbe koje uključuju smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode i energiju, promjene u oporezivanju za samostatne djelatnike te prilagodbe sustavima zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja. Prilikomnici, uključujući vladajuću koaliciju i organizacije poslodavaca, tvrde da će te mjere povećati raspoloživi prihod, poboljšati konkurentnost poduzeća i osigurati dugoročnu ekonomsku stabilnost. Protivnici, uglavnom sindikati, upozoravaju da će smanjenje poreza nesrazmjerno koristiti bogatijim građanima, istovremeno ugrožavajući javne financije i osnovne društvene usluge. Fiskalni savjet procjenjuje da bi zakon mogao povećati državni deficit za otprilike 1,2 milijarde eura do 2027. godine, a tu cifru osporava Ministarstvo financija, navodeći pozitivne ekonomske učinke.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnoteženu strukturu, posvetivši jednaku pažnju argumentima pristalica o ekonomskom rastu i zabrinutostima protivnika vezanim za fiskalnu održivost, navodeći konkretne podatke kako od Fiskalnog vijeća, tako i od Ministarstva financija.

Zašto činjenice (95): The article contains precise factual details, such as the exact number of signatures collected (42,694) and the specific dates for early voting. These specifics add credibility and align with the broader narrative of the referendum process described in the English-language source. No inaccuracies de

Zašto objektivnost (95): The structure is strictly balanced, dedicating distinct sections to 'Supporters' and 'Opponents.' The language used to describe both sides is professional and descriptive rather than evaluative, maintaining a high degree of journalistic neutrality.

The Slovenia Times logoThe Slovenia TimesNeovisanSredinaČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 95
Kampanja je u tijeku uoči važnog referenduma

Slovenija se priprema za referendum koji je zakazan za 6. prosinca i koji se odnosi na sveobuhvatni zakon koji uvodi značajne smanjenja poreza i izmjene deset postojećih zakona koji pokrivaju zdravstvo, mirovine i poslovne regulative. Zakon, koji je usvojen u svibnju tijekom tranzicije na desnu vladu, susreće se s otporom sindikata koji tvrde da on podriva socijalnu državu, dok vlada i poslovni sektor tvrde da je on ključan za ekonomsku konkurentnost. Ključne odredbe uključuju smanjenje PDV-a na osnovne proizvode, ograničavanje doprinosa za socijalno osiguranje za osobe s visokim primanjima, čiji bruto mjesečni prihod premašuje 7.500 eura, te omogućavanje liječnicima iz javnog sektora da privatno obavljaju posao. Referendum je omogućен nakon što je Ustavni sud poništio pokušaj Nacionalne skupštine da blokira glasanje, pozivajući se na zabrane održavanja referenduma o pitanjima poreza. Procjene ukazuju da bi fiskalni utjecaj zakona bio između 650 milijuna i 1,2 milijarde eura, što je izazvalo intenzivne ideološke rasprave o budućem ekonomskom smjeru zemlje.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja argumente kako vlade/poslovnog sektora, tako i opozicije/trudbenih sindikata, koristeći uravnotežen pristup i bez zauzimanja strana.

Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument

Zašto objektivnost (95): The writing is highly neutral and balanced. It presents arguments from both the government/business sector and the opposition/trade unions equally, using objective language ('argue,' 'say,' 'estimate'). There is no editorializing or loaded language.

Zanima.me logoZanima.meNeovisanKonzervativnoČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 65
Vama, gospodine Brodnjaku, 186.619 eura "svake godine"? Provjerili smo kako stranka Svoboda računa pred referendumom.

Članak analizira online kalkulator koji je politički pokret Gibanje Svoboda koristio uoči referenduma o zakonu koji regulira poreze i doprinose. U članku se tvrdi da, iako kalkulator točno pokazuje da prosječni radnici nemaju nikakve izravne koristi od ograničenja doprinosa, on na zavodljiv način uspoređuje njihovu zaradu s primanjima glavnog izvršnog direktora NLB-a, Blaža Brodnjaka, za 2025. godinu, koja su uključivala odgođene bonuse i financijske instrumente, a ne standardnu godišnju plaću. Članak dalje kritizira pokret zbog navođenja plaća za 2025. godinu pod imenima direktora koji su preuzeli svoje dužnosti 2026. godine, što stvara lažnu poveznice između trenutnih lidera i prošlih primanja. Osim toga, članak primjećuje da se navedena mjesečna ušteda od 3,95 eura odnosi na svakog odraslog pojedinca, što znači da bi četveročlana obitelj godišnje uštedjela otprilike 190 eura, pod uvjetom da trgovci u potpunosti proslijede smanjenje PDV-a.

Procjena pristranosti (Konzervativno): Članak predstavlja prezentaciju podataka oporbenog pokreta kao obmanjujuću i faktografski netočnu, koristeći izraze poput "zavaravajuće" i "izobličene brojke" kako bi se dovela u pitanje vjerodostojnost političkog aktera lijevog spektra.

Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument

Zašto objektivnost (65): While factually grounded, the tone is somewhat polemical and biased against the 'Gibanje Svoboda' party. Phrases like 'playing on envy,' 'misleading practice,' and 'distorted figure' reflect a critical stance rather than a neutral reporting style. It frames the issue as a case of deliberate deceptio

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče