Umrla je Slavenka Drakulić, jedna od najvećih hrvatskih spisateljica.

Slavenka Drakulić, jedna od najprepoznatljivijih suvremenih hrvatskih pisateljica, umrla je u 77. godini, tek nakon objavljivanja svojih devet knjiga *Zakaj se nisam naučila kuhati*, izvještavaju hrvatski mediji.

Njezin rad osvetljava turbulentno prethodno razdoblje u regiji, što je omogućilo izdavanje njezine knjige na više od dvadeset jezika, uključujući i američki založbo Penguin.

Njena karijera započela je kao novinarka, s člancima u reviji *Start*, *Danas* u *NIN*. Iako je bila vrlo aktivna u javnom mišljenju, često je i sudjelovala u kritici.

Drakulićeva je u sodobno književnost vpeljala ženski avtobiografski diksurz. V začetku devetdesetih let prejšnjega stoljeća je bila zajedno s štirimi avtoricami Jeleno Lovrić, Rado Iveković, Vesno Kesić in Dubravko Ugrešić tarča mizoginega in nacionalističkog verbalnega napada, ko so jih v besedilu z naslovom *Čarovnice iz Ria*, objavljenem v zagrebškem tedniku *Globus*, obtožili izdajstva. Kljub tem kritikam ni ustavila svoje ustvarjalnosti, kar je pokazal njen nadaljnji razvoj.

Sljedećih godina objavila je niz važnih knjiga, među kojima su "Kako smo preživjeli", "Café Europa", "Balkan Express", "Bajke o komunizmu" u "Spet v kavarni Europa" i članci u mnogim svjetskim časopisima, kao što su "The New York Times", "Frankfurter Allgemeine Zeitung", "La Repubblica" u "El Mundo".

Njezin rad je imao ogroman utjecaj na političko i kulturno raspravu u regiji. Založba Fraktura, koja je izdala njezinu novu knjigu *Zakaj se nisam naučila kuhati*, je izvijestila, da su njezine knjige prevedene u više deset jezika, što je pokazalo njezinu mehanički utjecaj na međunarodno književno društvo. Založba Beletrina, koja je izdala više njezinih prevoda, je cijenila, da su njezini publicistički deli uključivali teme, kao što su feminizam, komunizam u postkomunizmu, da je također napisala više izuzetno uspješnih romana, tako da je bila poznata mnogim kritičkim književnicima u svijetu.

Reakcije su bile vrlo snažne, posebno među hrvatskim književnicima i akademskim svijetom. Njegova smrt je bila proglašena kao veliki udarac u hrvatskoj književnosti, jer je bila jedna od najpoznatijih uticajnih pisaca. Njegove knjige su ostale u sjećanju, ali su njegove misli u izrazu i dalje utjecale na suvremeno razmišljanje o spolnim pitanjima u političkom okviru. Njegovi radovi su ostali u skladu, što je utjecalo na buduće generacije pisaca i istraživača.