Učenici u zemljama OECD-a svojim su rezultatima na PISA testu dosegnuli najniži ikad zabilježeni prosjek

Hrvatski studenti poboljšavaju u dva područja Prema PISA 2025 Rezultati Hrvatski studenti postigli su bolje rezultate u matematičkoj i znanstvenoj pismenosti u anketi PISA 2025 u usporedbi s prethodnim ciklusom, osiguravši 33. mjesto među 91 zemljom, uz zadržavanje 29. mjesta u pismenosti u čitanju, prema Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Hrvatska je na 33. mjestu u znanstvenoj pismenosti, što je poboljšanje u odnosu na 36. mjesto u prethodnom ciklusu. U matematičkoj pismenosti zemlja je zauzela 36. mjesto, u odnosu na 40. mjesto u prethodnom ciklusu.

U usporedbi s vršnjacima iz drugih zemalja OECD-a, hrvatski studenti vjeruju da mogu pozitivno utjecati na promjene, podržavati kolektivnu akciju protiv ekoloških izazova, usvojiti održivo ponašanje i spremniji su djelovati. Ovi rezultati pružaju vrijedan uvid u to kako mladi u Hrvatskoj vide svoju ulogu u zaštiti okoliša i koliko su spremni aktivno sudjelovati u rješavanju ekoloških izazova", navodi se u ministarstvu. Ministar Fuchs se također obratio sve važnijoj temi tehnologije i umjetne inteligencije u školama.

Prema rezultatima studije PISA 2025, hrvatski studenti izvješćuju o relativno niskom nivou digitalne distrakcije u usporedbi s učenicima u mnogim drugim zemljama koje sudjeluju u programu PISA. Rezultati studije PISA nude širu sliku o iskustvima, stavovima i ponašanju učenika, što ih čini ključnim izvorom podataka za oblikovanje budućih obrazovnih politika i poboljšanje kvalitete obrazovanja.

Međunarodni rezultati PISA 2025 pokazuju pad uspješnosti u zemljama OECD-a Studenti u zemljama OECD-a dostigli su najniže ikada zabilježene prosječne rezultate u PISA testovima za 2025. godinu, prema dodatnoj pokrivenosti.

U zemljama koje nisu članice OECD-a, ocjena u čitanju je pala za 16 bodova, a ocjena u matematici je pala za osam bodova. U zemljama OECD-a, učenici s povoljnijim društveno-ekonomskim pozadinama imali su 85 bodova više u znanosti od onih s manje povoljnim pozadinama. Međutim, jaz se smanjio uglavnom zato što su učenici s povoljnijim pozadinama bili lošiji, a ne zbog poboljšanja među onima s manje povoljnim pozadinama.

Najuspješniji obrazovni sustavi usredotočuju se na manje područja koja su obuhvaćena dublje, ulažu u nastavnike, uključuju roditelje i pružaju ciljnu potporu učenicima i školama kojima je to najviše potrebno, rekao je generalni tajnik OECD-a Mathias Cormann. "Tehnologija i umjetna inteligencija mogu poboljšati učenje i pomoći pripremiti mlade za budućnost, ali samo ako se koriste svrsishodno, a ne kao zamjena za pozornost, trud i razumijevanje", dodao je. PISA 2025 pokazuje da bi umjetnu inteligenciju i digitalne alate trebalo koristiti oprezno i umjereno.

Procjenjuje se da su učenici koji nisu koristili alate umjetne inteligencije nadmašili svoje kolege za oko 20 bodova, postižući rezultate koji odgovaraju jednoj dodatnoj godini školovanja. Četvrtina učenika izvijestila je da su ih digitalni uređaji razrednika ometali tijekom većine ili svih časova znanosti, što je dovelo do slabijih rezultata, nižeg sudjelovanja u učenju i osjećaja manje povezanosti s školom. Međutim, učenici koji su koristili umjetnu inteligenciju kako bi pomogli u učenju i mogli procijeniti kvalitetu informacija koje je generirala umjetna inteligencija obično su postigli bolje rezultate od drugih.

Italijski studenti su premašili prosjek OECD-a u nekoliko područja prema rezultatima PISA 2025. u znanosti, talijanski studenti su dobili 483 bodova, nadmašujući prosjek OECD-a od 482. u čitanju, oni su dobili 474 bodova, znatno više od prosjeka OECD-a od 461. u matematici, oni su dobili 468 bodova, nadmašujući prosjek OECD-a od 463.

Globalna zabrinutost zbog opadanja obrazovnih rezultata Rezultati PISA 2025. ističu globalnu zabrinutost zbog opadanja obrazovnih rezultata, osobito u čitanju i matematici. Između 2015. i 2025. godine, vještine čitanja u zemljama OECD-a smanjene su za 28 bodova, a rezultati iz matematike smanjeni su za 22 bodova. Gotovo trećina studenata OECD-a sada se klasificira kao "nizko uspješni", koji se bore s osnovnim zadaćama kao što su tumačenje podataka, pronalaženje informacija u jednostavnim tekstovima i razumijevanje odnosa između jedinica i cijena.

To je otprilike jednako izgubljenoj godini učenja. Među zemljama OECD-a, najteži pad zabilježen je na Islandu i Sloveniji, s rezultatima koji su pali za više od 50 bodova. Rezultati u čitanju poboljšani su u pet zemalja, iako se specifična imena nisu spominjala u izvorima. Utjecaj tehnologije i digitalne distrakcije Utjecaj tehnologije i digitalne distrakcije na učinak studenata sve je veća briga istaknuta u više izvještaja. Dok neki studenti imaju koristi od učinkovite uporabe alata umjetne inteligencije, drugi se suočavaju s distrakcijama od digitalnih uređaja, što utječe na njihovu uključenost i akademske rezultate.