Prema riječima Silvije Zagorec, zamjenika gradonačelnika Varaždinske županije, tvrtka je bila zakonski ovlaštena za rukovanje neopasnim otpadom na temelju dvije odvojene dozvole izdane 2015. i 2019. godine. Dozvole su dodijeljene nakon podnošenja svih potrebnih dokumenata, uključujući operativnu dozvolu od grada Varaždina, koji je sudjelovao u postupku odobrenja.
Projekt, koji je započeo u lipnju, trebao bi trajati 170 dana, a javnom nabavom upravljao je Državni inspektorat.Situacija je izazvala kritike Miroslava Markovića, zamjenika gradonačelnika Varaždina i člana Socijaldemokratske stranke (SDP).Otužio je vlasti da nisu adekvatno nadgledali poslovanje Tipos Resursa, unatoč ponovljenim inspekcijama koje su otkrile nepravilnosti.Marković je istaknuo da je tijekom jedne takve inspekcije otkriveno oko 6.500 tona otpada, što znatno premašuje dopušteni kapacitet od 5.000 tona.
Iako je početna dozvola odbijena u siječnju 2019. zbog tih kršenja, u veljači iste godine izdana je nova dozvola koja je omogućila veći kapacitet od 10.000 tona. Marković je tvrdio da je ovo proširenje postalo moguće bez odgovarajućeg nadzora, što je dovelo do nastavka nezakonite prakse odlaganja.
Marković je naglasio da je otpad ostao na mjestu do 2024. godine, skriven iza privremenih prepreka koje su sprečile javnu vidljivost. Opisao je operaciju kao oblik kontrolisanog skrivanja, sugerišući da je tvrtka poduzela namjerne korake kako bi izbjegla provjeru. Marković je pozvao na neovisnu analizu otpada koji se trenutno nalazi na mjestu, pozivajući glavnog državnog tužitelja da objavi nalaze istrage. Tvrdio je da je nedostatak transparentnosti i odgovornosti unutar sustava omogućio da se problem nastavi godinama.
Ministarka Marija Vučković, odgovorna za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, oštro je odgovorila na navode o dezinformacijama.
Vučković je istakla širi kontekst izazova upravljanja otpadom na nacionalnom nivou, navodeći više mjesta širom Hrvatske pogođenih nezakonitim bacanjem.
Iako lokalne vlasti tvrde da su dozvole izdane zakonito, kritičari tvrde da je nedovoljni nadzor omogućio da se kršenja nastave neprovjereno. Dok se čišćenje nastavlja, ostaju pitanja o djelotvornosti postojećih kontrola i odgovornosti lokalnih i nacionalnih agencija u osiguravanju usklađenosti s ekološkim standardima.
Rezultati tekućih istraga i buduće reforme politika vjerojatno će oblikovati način na koji se ti slučajevi rješavaju u budućnosti.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj