Europska unija je 1. srpnja 2026. donijela odluku o radikalnoj reformi svoje carinske politike u odnosu na željezničke luke. Dosadašnje bescarinske uvozne kvote su prepolovljene, tako da se u EU može uvoziti najviše 18,3 milijuna tona čelika godišnje bez carinske tarife. To je pad od oko 47 posto u odnosu na stare norme. Istodobno, carine na količine koje leže izvan kvota udvostručene su na 50 posto. Ova mjera ima za cilj ograničiti uvoz jeftine čelika i time zaštititi europsku željezničku industriju.
Odluka slijedi sve veći višak kapaciteta u globalnoj proizvodnji čelika. Prema podacima Europske komisije, trenutni globalni višak kapaciteta iznosi 620 milijuna tona, a do 2027. porast će na 721 milijun tona. To je gotovo pet puta više od godišnje potrošnje čelika u EU. Situacija je dodatno otežana povećanjem američkih carina na uvoz čelika prošle godine, što je dodatno opterećilo europsko tržište. Bolji čelik dolazi prije svega iz zemalja poput Kine, Indije i Turske, čija proizvodnja često ima koristi od niskih cijena energije i državne potpore.
Europska industrija čelika (Eurofer) pozdravlja novu regulativu, ali naglašava da je to samo prvi korak.Upozorio je da europska industrija mora ostati konkurentna na međunarodnoj razini, dok istodobno dovršava preobrazbu na klimatski neutralnu proizvodnju.Eurofer očekuje povratak do 15 milijuna tona proizvodnje u EU, jer će nova pravila vjerojatno povećati potrošnju proizvodnih kapaciteta.
Nova uredba predviđa da je polovica dostupne bescarinske kvote rezervirana za čelik iz zemalja koje imaju sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om. Prema provedbenoj uredbi, 80 posto ukupnog uvoza čelika u EU dolazi iz takvih zemalja. Među njima su, na primjer, Velika Britanija, Turska i Ukrajina. Druga polovica kvote, također 9,15 milijuna tona, dostupna je svim proizvođačima, neovisno o tome imaju li njihove zemlje sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om ili ne. Kina, koja nema takav sporazum, stoga ostaje izvan ove kategorije.
EU je treći najveći svjetski proizvođač čelika, a oko 300.000 ljudi izravno je zaposleno u toj industriji. Učinkovitost novih pravila provjerava se svake tri godine kako bi se osiguralo da su učinkovita i da zadovoljavaju potrebe industrije.
Wirtschaftsvereinigung Stahl naglašava da je novi instrument neophodan, ali zahtijeva dodatne mjere. Ona želi da se područje primjene propisa proširi na sve proizvode od čelika i na proizvode koji su intenzivno vezani za čelik. Osim toga, zahtijeva se uvođenje dokaza za topljenje i livenje, koji utvrđuje podrijetlo čelika prema mjestu njegova topljenja i oblikovanja. Hauptgeschäftsführerin Kerstin Maria Rippel naglašava da carinske kvote trebaju biti obračunate prema stvarnoj zemlji proizvodnje čelika kako bi se spriječila manipulacija.
2 izvještaja
Die ZeitNeovisanSredinaČinjenice 98Objektivnost 88prije 3 dana Industrija: EU prepolovljuje uvoz čelika bez carineEuropska unija implementirala je stroža pravila za zaštitu svoje industrije čelika smanjenjem količine uvoza čelika bez carine dozvoljenog u blok. Počevši od 1. srpnja 2026. godine, samo 18,3 milijuna tona čelika godišnje može ući bez carina, otprilike polovica prethodne granice. EU je također udvostručio carinu na čelik koji prelazi ovu kvotu na 50 posto, s ciljem sprečavanja velikih uvoza jeftinijeg čelika. Njemačka, dom najveće industrije čelika u EU-u, posebno je pogođena. Globalni višak kapaciteta u proizvodnji čelika iznosi 620 milijuna tona, za koje se očekuje da će porasti na 721 milijuna tona do 2027. godine. Zemlje poput Kine, Indije i Turske izvoze jeftiniji čelik zbog nižih troškova energije i državne potpore. Europsko udruženje čelika (Eurofer) očekuje da bi nove mjere mogle vratiti 15 milijuna tona izgubljenog proizvodnog kapaciteta, ali naglašava potrebu za daljnjim reformama, uključujući smanjenje troškova energije i postizanje nove klimatske neutralnosti.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja odluku EU-a o ograničavanju uvoza čelika kao uravnoteženo izvješće, navodeći kako razloge politike (zaštita domaćih industrija) tako i zabrinutosti predstavnika industrije.
Zašto ove ocjene (Činjenice 98 · Objektivnost 88): The article provides detailed and accurate information on the EU's new rules reducing free steel imports and increasing tariffs. It cites specific figures and quotes from Eurofer officials, maintaining factual consistency. The tone remains neutral despite the implications for the industry.
taz – die tageszeitungNeovisanLijevoČinjenice 95Objektivnost 85prije 4 dana Transformacija industrije čelika: Zeleni čelik je čvrst, ali treba ga zaštititiU članku se raspravlja o izazovima s kojima se suočava njemačka industrija čelika prilikom tranzicije na proizvodnju zelenog čelika, koja koristi vodonik dobiven iz obnovljivih izvora energije. Dva profesora ekonomije povezana s njemačkom sindikalnom fondacijom Hans-Böckler tvrde da država mora pružiti veću potporu putem subvencija i političkih okvira kako bi osigurala da industrija ostane konkurentna.
Procjena pristranosti (Lijevo): U članku se naglašava potreba za državnom intervencijom i subvencijama kao ključnim za zaštitu industrije čelika, što je u skladu s progresivnim ekonomskim politikama koje se zalažu za zaštitu okoliša i dobrobit radnika.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 85): The article accurately reports on the study by economists from the University of Mannheim commissioned by the Hans-Böckler Foundation, discussing the need for state support for green steel production. It presents the findings without clear bias but uses emotionally charged terms like 'hart' and 'sch
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj