Hrvatska još uvijek ne priznaje djecu rođenu kao rezultat ratnog seksualnog nasilja, gotovo tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata, prema raspravi s stručnjakom za ljudska prava Irisom Kneževićem.
Nedostatak pravnog priznanja proizlazi iz više čimbenika, uključujući upornu društvenu stigmu koja okružuje ratno seksualno nasilje i odsustvo institucionalnih okvira osmišljenih za rješavanje specifičnih izazova s kojima se ova skupina suočava.
Ključno pitanje je neuspjeh hrvatskih institucija da pruže odgovarajuće sustave podrške prilagođene potrebama tih osoba. Prema Kneževiću, pravni okvir zemlje, osobito Zakon o zaštiti preživjelih, dodjeljuje određena prava preživjelima ratnih trauma, ali ne pruža tu zaštitu djeci rođenoj kao rezultat takvog nasilja.
Knežević je naglasila da rad nije samo njezin, već kolektivni napor usmjeren na zagovaranje pravnog priznanja i institucionalne potpore za ovu marginaliziranu grupu.
Kao što je Knežević istaknuo, takvo nasilje nije samo zločin, nego i alat etničkog čišćenja, koji se namjerno koristi za destabilizaciju zajednica i brisanje identiteta.
Knežević je priznao da je, iako je postignut napredak u nekim područjima, kao što je usvajanje zakonodavstva usmjerenog na preživjele, odsustvo sveobuhvatnih politika koje se bave potrebama djece rođene u ratu i dalje ostaje kritičan propust.
2 izvještaja
N1 HrvatskaNeovisanProgresivnoČinjenice 82Objektivnost 74jučerU članku se raspravlja o pravnom statusu djece rođene kao rezultat ratnog seksualnog nasilja u Hrvatskoj, naglašavajući da ta djeca ostaju nepriznata u nacionalnom pravu unatoč međunarodnom priznanju njihovih prava. Iris Knežević, stručnjak za ljudska prava i koautor vodiča pod nazivom 'Nevidljiva djeca', objašnjava da se ta djeca suočavaju s institucionalnim zanemarivanjem zbog stigme i nedostatka odgovarajućih sustava potpore.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se problem opisuje kao sistemski neuspjeh hrvatskih institucija da prepoznaju i zaštite ranjivu grupu, naglašavajući institucionalno zanemarivanje i poziva na pravnu reformu.
Zašto činjenice (82): This article provides more detailed quotes from the expert, confirming the lack of legal recognition and the social stigma surrounding these children. It includes specific mentions of international and regional developments, which align with known trends in human rights law. The content is more comp
Zašto objektivnost (74): While the article remains largely factual, it contains some emotive language when discussing the challenges faced by these individuals. There is also a clear call to action, which may reflect the author’s perspective rather than purely presenting facts.
N1 HrvatskaNeovisanProgresivnoČinjenice 75Objektivnost 68jučer Tko su nevidljiva djeca? "Govorimo o ljudima koji imaju 30 godina, a nitko o njima nije nikada pričao"U članku se raspravlja o pravnom statusu djece rođene kao rezultat ratnog seksualnog nasilja u Hrvatskoj, naglašavajući da zemlja još uvijek nije zakonski priznala te djecu unatoč više od tri desetljeća od Domovinskog rata.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se pitanje predstavlja kao značajan problem socijalne pravde, naglašavajući sustavno zanemarivanje ranjive skupine.
Zašto činjenice (75): The article reports on the legal status of children born as a result of wartime sexual violence in Croatia, referencing a discussion with an expert. It aligns with the cross-source consensus that Croatia has not legally recognized these children, though no primary source was available. The informati
Zašto objektivnost (68): The tone is informative but leans slightly towards advocacy, emphasizing the need for institutional support and legal recognition. While factual, there is some editorializing in the concluding statements about the importance of action.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Croatia
