Putin se boji da će biti obješen zbog neuspjeha u Ukrajini i planira eskalaciju rata, tvrdi insajder usred upozorenja Kremlja da je Britanija u središtu pozornosti.

Šef američke Centralne obavještajne agencije, John Ratcliffe, posjetio je Moskvu ovog tjedna usred povećanih napetosti zbog potencijalnih ruskih akcija protiv članica NATO-a u istočnoj Europi. Prema izvještajima iz više medija, sastanak je imao za cilj upozoriti ruske dužnosnike da ne pokrenu napad na baltičke države, Estoniju, Letoniju i Litvaniju, koje leže direktno na zapadnoj granici Rusije.

Iako izvješće ne ukazuje na neizbježan potpuni rat, sugerira mogućnost ograničenog upada osmišljenog kako bi se testirala kohezija saveza. Takva bi operacija ostala ispod praga otvorenog sukoba, ali bi i dalje mogla predstavljati ozbiljan izazov za jedinstvo NATO-a. Vrijeme putovanja direktora CIA-e naglašava rastuću zabrinutost o tome kako bi Rusija mogla eskalirati svoju strategiju kao odgovor na tekuće izazove. Ruske vlasti odbacile su ova upozorenja kao pretjerana.

Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da je većina trenutnih izvještaja "materijal za zastrašivanje" koji nije povezan s stvarnim ruskim namjerama.

Latvijski premijer Andris Kulbergs naglasio je da, iako postoji spremnost za potencijalne prijetnje, nema naznaka neposredne opasnosti. Slično tome, estonsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se njegove procjene prijetnje nisu promijenile. Međutim, baltički čelnici dosljedno su izražavali zabrinutost zbog ruskih provokacija, uključujući nedavne incidente s bespilotnim letjelicama i navodne operacije lažne zastave.

To je u skladu s tvrdnjama ruskog veleposlanika u Ujedinjenim narodima, koji je tvrdio da je Moskva imala obavještajne podatke koji ukazuju na to da Ukrajina planira takve poteze. Osim toga, u regiji je pronađeno nekoliko bespilotnih letjelica nepoznatog podrijetla, što dodatno komplicira sigurnosni krajolik.

Letonski ministar vanjskih poslova nedavno je istaknuo sve veće rizike povezane s tim netradicionalnim oblicima ratovanja, napominjući da bi oni mogli biti od kibernetičkih upada do fizičkih djela uništenja. Nedavni incidenti, poput paljenja skladišta streljiva i sumnjivih požara na političke ličnosti, ilustriraju evoluirajuću prirodu prijetnji s kojima se suočavaju baltičke zemlje.

Kako se situacija razvije, fokus će se vjerojatno prebaciti na razumijevanje motiva koji stoje iza tih akcija i procjenu širih implikacija za regionalnu stabilnost.