1. kolovoza 2026. godine, sudac Vrhovnog suda Ujjal Bhuyan izrazio je zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u postupku imenovanja sudaca, naglašavajući da građani imaju pravo znati kako su sudije odabrani.
Sudija Bhuyan je u svojim primjedbama naveo slučaj bivšeg sudaca Visokog suda u Allahabadu koji je tijekom govora navodno govorio o manjinskoj zajednici kao ants.
Kolegij, odgovoran za preporučivanje sudskih imenovanja, dugo je radio pod Memorandumom o postupku (MoP), okvirom uspostavljenim kroz presudne odluke Vrhovnog suda poznate kao slučajevi tri suca.
Unatoč tim pozivima, proces reformi ostaje neriješen, a trenutni postupci još uvijek su obuhvaćeni tajnom. Pravosudni Bhuyan također se obratio problemu uživo emitiranja sudskih postupaka, istaknuvši naredbu koju je 24. srpnja izdao sudski sud pod vodstvom glavnog suca Indije Surya Kant. U naredbi je pojasnjeno da, iako uživo emitiranje promoviše transparentnost, mora se pažljivo upravljati kako bi se spriječilo zlouporaba snimljenih razmjena. Sud je izrazio zabrinutost zbog cirkulacije dekontextualiziranih komada dijaloga, često praćenih senzacionalnim naslovnicama, što bi moglo dovesti u zabludu javnost i oštetiti ugled sudaca, odvjetnika i parničara.
Sud je naglasio da je uživo emitiranje postalo jedno od najznačajnijih napretka u pravosudnoj transparentnosti tijekom posljednjeg desetljeća. Ponovio je da su otvoreni sudovi od suštinskog značaja za održavanje povjerenja javnosti u pravosuđe.
Sudija Bhuyan je primijetio da otvoreni sudovi omogućuju javnosti da oblikuje obrazložena mišljenja o funkcioniranju pravosuđa, čime se jača načelo otvorene pravde.
Kako pravosuđe nastavlja prolaziti kroz složenost suvremene uprave, izazov leži u osiguravanju da transparentnost ne ugrozi pravednost i neovisnost pravosudnog sustava.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj