As another wave of extreme heat sweeps across Europe, authorities are scrambling to implement new strategies to protect public health while addressing the growing reliance on air conditioning systems. The World Health Organization (WHO) has issued warnings about the dangers posed by prolonged periods of dangerously high temperatures, which could lead to life-threatening conditions over the coming weeks. In Spain, the State Meteorological Agency (AEMET) has issued a red alert for regions such as Aragon, Catalonia, and Valencia, where temperatures could reach 42 degrees Celsius. Portugal and France also anticipate temperatures exceeding 40 degrees, with forecasts indicating an increase in tropical nights—periods when temperatures remain above 20 degrees Celsius throughout the night. These conditions have already led to wildfires sweeping across parts of Europe, forcing thousands into evacuation and prompting organizers of the Tour de France to ban spectators from certain stages due to safety concerns.
The rising temperatures, attributed largely to climate change driven by fossil fuel combustion, have intensified calls for greater investment in cooling infrastructure. While air conditioning provides immediate relief during heatwaves, the European Union has raised concerns about its long-term viability. Air conditioners consume significant amounts of energy, strain the already overloaded power grid, contribute to greenhouse gas emissions, and exacerbate the urban heat island effect by releasing hot air into densely built environments. As a result, cities are increasingly turning to alternative cooling methods, particularly district cooling systems, which offer a more sustainable approach to managing thermal comfort in urban areas.
District cooling involves producing chilled water at a central plant and distributing it through underground piping networks to buildings. This system reduces energy consumption compared to individual air conditioners and can utilize renewable energy sources such as seawater, river water, geothermal energy, or waste heat. Under the Energy Efficiency Directive, cities with populations exceeding 45,000 residents must develop local heating and cooling plans, accelerating the adoption of such infrastructure. In Marseille, for example, the city has already implemented two separate networks using seawater for both heating and cooling, significantly reducing carbon dioxide emissions by approximately 80 percent compared to traditional fossil fuel-based systems. With the rapid expansion of data centers, which require substantial cooling, Marseille is now exploring ways to repurpose waste heat from these facilities for winter heating.
Paris has also taken a leading role in developing large-scale district cooling systems. Its network, known as Fraîcheur de Paris, spans around 120 kilometers and delivers cooled water from the Seine River to nearly 850 buildings, including iconic landmarks like the Louvre. This initiative has reduced electricity consumption by 35 percent and cut carbon dioxide emissions by half. Similarly, Barcelona has connected 192 buildings to a centralized cooling network, achieving a remarkable reduction in energy usage from fossil fuels by 96 percent. The city’s efforts include integrating public cooling shelters during heatwaves and expanding its distribution capabilities to accommodate future demand.
In Vienna, the Wien Energie company has been continuously expanding its district cooling network since 2007, investing an additional €90 million by 2030. Director Michael Strebl emphasized that as summers grow hotter, the need for energy-efficient cooling solutions becomes ever more urgent. His comments reflect a broader trend among European cities seeking to balance public health protection with environmental sustainability. The shift towards district cooling aligns with the EU’s push for greener urban planning and reflects a growing awareness of the limitations of conventional air conditioning in the face of escalating climate challenges.
Meanwhile, the WHO has called for improved preparedness against extreme heat, highlighting that less than half of European countries have national action plans for protecting public health during heatwaves. Regional director Hans Kluge stressed that effective responses require coordinated efforts between health services, social care, emergency management, and urban planners. He noted that well-prepared nations know who should take responsibility for specific measures, identify vulnerable groups, and activate appropriate responses based on temperature thresholds. Such preparation can mean the difference between timely interventions that save lives and delayed actions that fail to prevent harm.
Despite progress, many European countries still lack comprehensive strategies to address the increasing frequency and intensity of heatwaves. Kluge pointed out that slow bureaucratic processes often delay the declaration of heat emergencies, hampering swift responses from healthcare providers. Additionally, marginalized groups—including the elderly, homeless individuals, and socially isolated citizens—are frequently overlooked in protective measures. The recent summit organized by the WHO brought together representatives from 41 European countries, the European Commission, and civil society organizations to review past experiences and agree on more effective measures for the future. The discussions highlighted successful models such as Italy’s real-time mortality tracking during heatwaves, Spain’s public communication campaigns, and Austria’s updated national heatwave response plan.
As the continent faces yet another wave of intense heat, the debate over sustainable cooling solutions continues to gain momentum. District cooling systems represent a promising alternative to traditional air conditioning, offering lower energy consumption, reduced emissions, and better integration with renewable resources. However, their widespread implementation requires continued investment, regulatory support, and public awareness. For cities like Marseille, Paris, and Barcelona, these initiatives are not just about mitigating the effects of climate change—they are essential steps toward building resilient, environmentally conscious urban environments capable of enduring the challenges ahead.
9 izvještaja
Žurnal24NeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 8 danaEuropa je nedavno doživjela ekstremni toplinski val, za koji Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je tek početak češćih i ozbiljnijih kriza povezanih s klimatskim promjenama. Regionalni direktor za Europu Hans Kluge opisao je trenutni toplinski val kao "opće" upozorenje za buduća ljeta, naglašavajući da ti događaji postaju sve češći, intenzivniji i produljeniji. Toplotni val doveo je do značajnog povećanja poziva u hitnim slučajevima, a u nekim područjima je zabilježen i do 50% porast zahtjeva za hitnu medicinsku pomoć. U Londonu su hitne službe zabilježile svoj najveći broj životno opasnih situacija u jednom danu. Španjolska je navodno zabilježila oko 300 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen izvještaj o upozorenjima WHO-a o utjecajima klimatskih promjena, navodeći specifične podatke i primjere iz više europskih zemalja.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): Well-researched study with clear methodology and data from reputable scientific journal. Presents facts neutrally, discussing global trends in heat stress without political or emotional framing.
MladinaNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 9 danaSvjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da se Europa suočava s sve ozbiljnijim toplinskim valovima u nadolazećim godinama, a mnoge zemlje nisu pripremljene za te izazove. Regionalni direktor Hans Kluge naglasio je da su nedavne ekstremne temperature samo pregled budućih uvjeta, napominjući da toplinski valovi postaju češći, intenzivniji i dulji.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnoteženo izvješće o upozorenjima SZO-a o zdravstvenim rizicima povezanima s klimatskim promjenama, navodeći specifične podatke i primjere iz više zemalja, bez da otvoreno favorizira bilo koji politički stav.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article provides a detailed analysis of the extreme heat in Europe, linking it directly to climate change. It cites specific temperature records and expert opinions, maintaining a clear and objective tone throughout.
Večernji listNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 85prije 10 danaToplotni val širom Europe uzrokovao je više od 1300 smrtnih slučajeva u samo tjedan dana, a Francuska je posebno pogođena. Bolnice i mrtvačnice su preplavljene, a očekuje se daljnji porast broja smrtnih slučajeva. Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je o više od 1300 smrtnih slučajeva povezanih s toplinom od 21. lipnja, a samo Francuska bilježi više od 1000 smrtnih slučajeva više od uobičajenog.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične informacije o utjecaju toplinskog talasa, pozivajući se na službene izvore poput Svjetske zdravstvene organizacije i pozivajući se na znanstvena upozorenja o klimatskim promjenama.
Zašto ove ocjene (Činjenice 90 · Objektivnost 85): Accurately reports the death toll and heatwave details aligning closely with the BBC source. Maintains a neutral tone and provides context without bias.
The NationNeovisanProgresivnoČinjenice 50Objektivnost 40prije 6 danaNedavni smrtonosni toplinski val u Europi, koji je srušio rekordne temperature, povezan je s klimatskim promjenama putem studije Svjetske vremenske atribucije. Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije izjavio je da su takvi toplinski valovi 'jednom u generaciji' sada gotovo godišnji zbog globalnog zatopljenja. Najmanje 1.300 smrtnih slučajeva prvobitno je prijavljeno, iako procjene sugeriraju da bi pravi broj mogao biti mnogo veći. Slični ekstremni toplinski uvjeti utječu na Sjevernu Ameriku, gdje se 250 milijuna ljudi suočava s opasnim visokim temperaturama. U Aziji su zemlje poput Indije prošle godine zabilježile 97 od 100 najtoplijih gradova na svijetu, a milijuni su radili u industrijama izloženim toplini. Stručnjaci upozoravaju da se smrtni slučajevi povezani s toplinom često ne računaju jer nemaju vidljive znakove, što zahtijeva detaljnu istragu kako bi se utvrdile točne stope smrtnosti.
Procjena pristranosti (Progresivno): Članak naglašava ulogu klimatskih promjena u izazivanju ekstremnih vrućina i naglašava ljudske troškove, uključujući smrtne slučajeve i ranjive populacije pogođene porastom temperatura.
Zašto ove ocjene (Činjenice 50 · Objektivnost 40): The article emphasizes the human toll of heatwaves but lacks specific data on ocean temperatures or heat content. It presents a strongly alarmist tone without balancing scientific context.
tportalNeovisanSredinaprije 4 hNovi toplotni val se stvara nad Europom, s temperaturama do 42 stupnjeva Celzijusa u dijelovima Španjolske, i preko 40 stupnjeva u Portugalu i Francuskoj. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na opasne toplinske uvjete koji traju tjednima. To dolazi usred povećanja šumskih požara diljem Europe, što dovodi do evakuacija i poremećaja kao što je otkazivanje gledatelja na jednoj fazi Tour de Francea. Kako se klimatske promjene intenziviraju, postoji sve veća potražnja za klima uređajima, ali Europska unija upozorava da tradicionalni sustavi hlađenja nisu održivi zbog visoke potrošnje energije i povećane emisije stakleničkih plinova. Kao odgovor, gradovi se okreću ka sustavima za daljnje hlađenje, koji centralizirano proizvode hlađenu vodu i distribuiraju je kroz podzemne cijevi u zgrade. Ti sustavi su energetski učinkovitiji, smanjuju emisije i mogu koristiti obnovljive izvore poput morske vode, riječne vode, geotermalne energije ili otpadne topline.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja informacije o klimatskim izazovima i tehnološkim odgovorima bez očitog ideološkog uokvirenja.
N1 HrvatskaNeovisanSredinajučerNovi toplotni val se stvara preko Atlantika, a Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na potencijalno smrtonosne tjedne pred nama u Europi. Španjolska meteorološka agencija izdala je crveno upozorenje za ekstremnu vrućinu, predviđajući temperature do 42 ° C u regijama poput Aragona, Katalonije i Valencije. Portugal i Francuska se također pripremaju za temperature iznad 40 ° C, uz sve češće "tropske noći" gdje temperature ostaju iznad 20 ° C tijekom dana i noći. To dolazi usred raširenih šumskih požara diljem Europe, prisiljavajući evakuacije i čak dovodeći do sigurnosnih ograničenja na Tour de Franceu. Kako klimatske promjene nastavljaju podići temperature, pozivi za povećanim ulaganjima u rashladne sustave su postali glasniji. Međutim, Europska unija upozorava da tradicionalno klima uređenje nije održivo rješenje zbog visoke potrošnje energije, opterećenja na električnim mrežama i povećane emisije stakleničkih plinova.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se uravnoteženo raspravlja o izazovima koji predstavljaju porast temperature i utjecaj tradicionalne klimatizacije na okoliš.
N1 HrvatskaNeovisanSredinajučer "Stari kontinent" se prži, iz WHO-a poručuju: Europa i dalje nespremna za ekstremne vrućineSvjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da je Europa i dalje neadekvatno pripremljena za ekstremne toplinske valove, koji bi mogli dovesti do smrtonosnih posljedica u narednim tjednima. Novi toplinski val se stvara preko Atlantika, a u dijelovima Portugala i južne Španjolske se očekuje da će temperature doseći do 43°C, dok se Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju za još jedan val visokih temperatura. Regionalni direktor za Europu u WHO-u, Hans Kluge, istaknuo je da manje od polovice europskih zemalja ima nacionalne akcijske planove za zaštitu javnog zdravlja tijekom toplinskih valova. Ti planovi bi trebali uključivati sustave ranog upozorenja, mjere za zaštitu ranjivih populacija i koordinaciju između zdravstvenih usluga, socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja na radu, stambenog sektora i urbanog planiranja. Preliminarni podaci iz Zapadne Europe ukazuju na to da su iznimno visoke temperature u lipnju povezane s više od 4.000 smrtnih slučajeva, što je dovelo do značajnog pritiska na zdravstvene sustave. Kako bi se spriječili scenariji, WHO je organizirao hitan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 europskih zemalja, europskih organizacija i Komisije, kako bi se dogovorili o učinkovitim iskustvima za zaštitu tijekom toplinskih valova.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen izvještaj o upozorenjima WHO-a o nedostatku pripreme Europe za ekstremnu vrućinu, navodeći konkretne primjere i nedostataka i najboljih praksi.
Net.hrNeovisanSredinaprekjučerNovi toplotni val se formira preko Atlantika, s temperaturama koje bi ove nedjelje mogle dostići 43 ° C u Portugalu i južnoj Španjolskoj. Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, dr Hans Henri P. Kluge, upozorio je da dijelovi srednje Azije već doživljavaju temperature iznad 40 ° C. Kao odgovor na ovu situaciju, Kluge je sazvao hitni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici iz 41 države članice EU-a, Europske komisije i organizacija civilnog društva. Na sastanku je istaknut napredak u tretiranju ekstremne vrućine kao krize javnog zdravlja, a ne samo vremenske prognoze. Međutim, Kluge je naglasio da polovica zemalja u europskoj regiji nema nacionalne akcijske planove za zaštitu javnog zdravlja od ekstremne vrućine.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak izvješćuje o globalnom zdravstvenom problemu povezanom s ekstremnom toplinom i međunarodnim odgovorom WHO-a.
Telegram.hrNeovisanSredinaprekjučerEuropa se suočava s još jednim ekstremnim toplinskim valom, s temperaturama koje bi ove nedjelje mogle doseći do 43 ° C u Portugalu i južnoj Španjolskoj. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sazvala je hitni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici iz 41 države članice Europske unije, Europske komisije i civilnih organizacija kako bi se pozabavili rastućom prijetnjom zdravstvenim rizicima povezanih s toplinom. Na sastanku je istaknuta važnost akcijskih planova za zaštitu javnog zdravlja tijekom toplinskih valova, uključujući jasno definirane odgovornosti, ranjive skupine i mjere izazvane visokim temperaturama. Međutim, manje od polovice zemalja EU-a još uvijek nema nacionalne planove zaštite od vrućine, a mnogi građani ne prepoznaju svoj osobni rizik čak i kada se izdaju crvena meteorološka upozorenja. Osjetljiva populacija kao što su osobe u ustanovama za dugotrajnu njegu, beskućnici i socijalno izolirane starije osobe ostaju nedovoljno zaštićene.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenične informacije o hitnom sastanku WHO-a u vezi s toplinskim valom, naglašavajući kako izazove, tako i napredak u rješavanju tog pitanja.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
