Komisija za socijalnu sigurnost i zdravlje Švicarske nacionalne zajednice (SGK-N) predložila je ograničavanje pristupa javno financiranom psihološkom psihoterapiji, zahtijevajući od pacijenata da se prvo konsultuju s psihijatrom prije nego što dobiju liječenje. Prijedlog, odobren s 16 glasova za 9, ima za cilj suzbiti rastuće troškove zdravstvene zaštite i poboljšati skrb za osobe s teškim mentalnim bolestima. Prema Komisiji, troškovi za psihološku terapiju gotovo su se udvostručili od 2022. godine, dostižući gotovo jednu milijardu franaka u 2024 u odnosu na prethodnu godinu. Ovo povećanje poklapa se s prelaskom na model delegacije, koji omogućuje nespecijalističkim liječnicima da propisuju takve tretmane.
Prijedlog nalaže da psihijatrijska dijagnoza mora prethoditi psihološkoj terapiji. SGK-N tvrdi da bi ova mjera smanjila nepotrebne tretmane i osigurala usmjeravanje resursa na ozbiljnije slučajeve. Drugi prijedlog, koji je usvojen s 13 glasova za i 9 protiv, poziva na uspostavljanje nacionalne baze podataka za praćenje učestalosti poremećaja mentalnog zdravlja. Kritičari sugeriraju da trenutne prakse omogućuju općim liječnicima, od kojih mnogi nemaju specijalizirano osposobljavanje u psihijatriji, da naruče psihološku terapiju, što potencijalno dovodi do prekomjernog propisivanja.
Oni tvrde da savezna vlada nije prepoznala rastuću ulogu liječnika koji nisu psihijatri u propisivanju psihoterapije.
Odluka Komisije dolazi usred sve većeg pritiska na racionalizaciju usluga i sprečavanje otpada, posebno s obzirom na to da javna sredstva za zdravstvenu zaštitu nastavljaju rasti. Predložene promjene zahtijevale bi promjenu u načinu pružanja zdravstvene zaštite. Trenutno se psihološka terapija može pristupiti izravno preko osiguravajućih društava, često bez prethodnog psihijatrijskog savjetovanja. Prema novim pravilima, pacijenti će trebati formalnu dijagnozu prije nego što budu kvalificirani za liječenje. Ova bi promjena mogla utjecati na tisuće osoba koje traže pomoć za anksioznost, depresiju i druga stanja, ovisno o tome ispunjavaju li njihovi simptomi kriterije za psihijatrijski poremećaj.
Ovaj potez izazvao je rasprave među medicinskim stručnjacima i grupama za zagovaranje pacijenata. Neki stručnjaci podržavaju inicijativu, tvrdeći da bi stroži nadzor mogao spriječiti zlouporabu resursa. Drugi se plaše da bi zahtjev mogao stvoriti prepreke za one koji se bore za pravovremenu dijagnozu.
Ako se politika provede, mogla bi značajno promijeniti način na koji se uslugama za mentalno zdravlje upravlja u okviru državnog osiguranja u zemlji. U međuvremenu, poziv za nacionalnu bazu podataka naglašava interes Komisije za boljim razumijevanjem opsega problema mentalnog zdravlja s kojima se suočava stanovništvo.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
CH
