U travnju 2026., podaci koje je objavila Europska središnja banka (ECB) ukazali su na značajne razlike u kamatnim stopama za hipoteke u europodručju.
Prosječna kamatna stopa za nove hipoteke u europodručju iznosila je 3,43 posto u travnju 2026. Međutim, ta brojka prikriva značajne razlike između država članica. Najniže stope zabilježene su na Malti, gdje je prosjek bio 2,08 posto, a slijede Bugarska s 2,45 posto, Španjolska s 2,80 posto, Portugal s 2,85 posto, Hrvatska s 2,95 posto i Slovenija s 2,99 posto.
Nasuprot tome, Letonija se pojavila kao zemlja s najvišim kamatnim stopama za hipoteke u eurozoni, prosječno 4,18 posto.
Hrvatska se nalazi među šest zemalja s najnižim troškovima pozajmice u eurozoni. Samo Malta, Bugarska, Španjolska, Portugal i Slovenija imaju niže stope od Hrvatske.
U razdoblju otplate, ta se razlika pretvara u više od 50.000 eura dodatnih kamata koje je dužnik u Latviji platio u usporedbi s malteškim dužnikom.
Na promjenjivost stopa hipotekarnih kredita u velikoj mjeri utječu nacionalni bankarski sustavi, a ne jedinstvena monetarna politika ECB-a. Na primjer, u baltičkim državama većina novih hipotekarnih kredita ima promjenjive kamatne stope, što znači da se promjene referentnih stopa ECB-a brzo odražavaju na potrošačko kreditiranje. U Latviji, Estoniji i Finskoj, više od 93 posto novih stambenih hipotekarnih kredita ima promjenjive stope, znatno veće od prosjeka eurozone od oko 15 posto. Ova struktura čini nositelje hipoteka u tim regijama osjetljivijim na fluktuacije kamatnih stopa središnje banke.
Nekoliko čimbenika doprinosi različitim razinama kamatnih stopa hipoteka u eurozoni. Konkurencija među bankama igra ključnu ulogu, kao i metoda financiranja hipoteka i ukupna struktura tržišta nekretnina.
Iako dijele zajedničku valutu i njima upravlja ista središnja banka, trošak kupnje nekretnina u eurozoni i dalje je u velikoj mjeri ovisan o specifičnoj zemlji u kojoj je hipoteka dobivena.
9 izvještaja
tportalNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 19 danaMinistar financija Tomislav Ćorić objavio je da će se raspravljati o mogućem povećanju osobnog dohotka sljedeće godine, nakon što budu dostupni podaci o gospodarskom rastu, inflaciji i drugim relevantnim pokazateljima za prva tri mjeseca. Ćorić je naglasio da je cilj reforme osigurati da osobe s nižim dohotkom dobiju manje poreza, te da bi bolje ekonomske okolnosti mogle dovesti do većeg povećanja dohotka.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja neutralni sažetak izjave ministra o mogućim promjenama osobnih poreznih oslobađanja, bez da otvoreno favorizira bilo koju političku stranu.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article accurately conveys Ćorić's statements regarding potential changes to personal exemptions and mentions his professional opinion on Lalovac. The content aligns closely with the other articles and maintains an objective tone.
HRT (Hrvatska radiotelevizija)Državni / javniSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 19 danaPotpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da će se rasprave o potencijalnom povećanju pragova poreza na dohodak osoblja održati u jesen, nakon što budu poznati rezultati ekonomskog rasta, inflacije i drugih pokazatelja za prva tri tromjesečja godine.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja neutralni sažetak Ćorićevih izjava bez očiglednog ideološkog okvira.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): This article accurately reports Ćorić's comments on potential changes to personal exemptions and includes direct quotes from his press conference. The tone remains neutral and balanced throughout.
Telegram.hrNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 19 danaTomislav Ćorić, zamjenik premijera i ministar financija Hrvatske, najavio je da će se rasprave o potencijalnom povećanju osobnog naknada (osobni odbitak) održati u jesen nakon što budu poznati rezultati gospodarskog rasta, inflacije i drugih relevantnih pokazatelja za prva tri tromjesečja 2026. godine. Naglasio je da je Ministarstvo financija u posljednjih nekoliko godina povećavalo osobnu naknadu, što je posebno korisno za one s nižim prihodima. Ćorić je napomenuo da, iako bi bolji gospodarski uvjeti mogli dovesti do većeg povećanja, trenutne okolnosti su ono što očekujemo.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja službenu izjavu ministra financija bez otvoreno pristrasnog jezika ili selektivnog prikupljanja izvora.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article accurately reports Ćorić's statement about discussing potential increases in personal exemption in autumn after reviewing Q1-Q3 results. It includes direct quotes and contextual information from his press conference. The tone remains neutral and factual.
Index.hrNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 19 danaTomislav Ćorić, zamjenik premijera i ministar financija, izjavio je da će se rasprave o potencijalnom povećanju osobnog dodatka (osobni odbitak), iznosa dohotka oslobođenog oporezivanja, održati u jesen nakon što budu poznati rezultati ekonomskog rasta, inflacije i drugih pokazatelja za prva tri tromjesečja godine.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen izvještaj o Ćorićevim izjavama bez otvorene naklonosti bilo kojoj političkoj perspektivi.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): This article provides the same core facts as article 0, accurately reporting Ćorić's comments on potential changes to personal exemptions and economic conditions. The tone is neutral and balanced throughout.
N1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 95Objektivnost 90prije 20 danaČlanak izvješćuje o kamatnim stopama hipotekarnih kredita diljem eurozone u travnju 2026. godine, ističući da Letonija ima najvišu prosječnu stopu od 4,18%, dok Malta ima najnižu stopu od 2,08%.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode činjenični podaci o kamatnim stopama za hipoteke, bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička perspektiva, koristeći neutralni jezik i pružajući komparativne brojke bez objavljivanja ili naglašavanja određenih ideoloških stavova.
Zašto ove ocjene (Činjenice 95 · Objektivnost 90): The article presents accurate data from the European Central Bank for April 2026, citing specific interest rates for various Eurozone countries including Croatia, Latvia, and Malta. The information aligns with cross-source consensus, though minor rounding differences may exist. The article remains l
tportalNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 85prije 22 dana Središnja banka u BiH nada se inflaciji od 4,7 posto: 'Tržištu će trebati neko vrijeme...'Guvernerka središnje banke Bosne i Hercegovine Amra Selimović izrazila je nadu da će inflacija do 2026. godine dostići 4,7% unatoč trenutnim stopama od 6,8%.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene činjenične projekcije i izjave guvernerka Centralne banke bez otvorene uglednosti političke strane.
Zašto ove ocjene (Činjenice 85 · Objektivnost 85): The article discusses inflation expectations in Bosnia and Herzegovina but does not relate to the Croatian government's discussion on personal exemptions. While factually accurate within its scope, it covers a different subject entirely.
Večernji listNeovisanSredinaČinjenice 75Objektivnost 70prije 20 danaU članku se raspravlja o razlikama u kamatnim stopama hipoteka u zemljama Europske unije, naglašavajući podatke Europske središnje banke (ECB).
Procjena pristranosti (Sredina): Članak prikazuje činjenične podatke ECB-a, ne favorizirajući otvoreno bilo koju političku perspektivu, a fokusira se na ekonomske razlike unutar EU-a, a ne na ideološke prosudbe ili stavove o političkim odlukama.
Zašto ove ocjene (Činjenice 75 · Objektivnost 70): The article presents factual data from the ECB regarding mortgage interest rates across Eurozone countries, including Croatia. The information aligns with the primary source documents, though it lacks specific details about the ECB's official statements or policies related to these rates. The tone i
N1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 60Objektivnost 55prije 22 dana Vidaković: Ono što je Žigman rekao je točno. Ne možete voditi ekonomiju kao Boris VujčićU intervjuu za Tihomira Ladišića na Nova TV-u, ekonomista Neven Vidaković razgovarao je o inflaciji, gospodarskom rastu, "hlađenju" gospodarstva i strukturnim pitanjima u europskoj i hrvatskoj monetarnoj politici.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku je predstavljena uravnotežena rasprava između ekonomista i novinara, koja se fokusira na ekonomsku analizu, bez otvorene političke strane.
Zašto ove ocjene (Činjenice 60 · Objektivnost 55): This article contains opinions from economist Neven Vidaković about the ECB's interest rate decisions, but it does not directly reference the primary source documents. It presents a biased perspective on the ECB's actions, suggesting they were delayed due to political considerations, which may not b
N1 HrvatskaNeovisanSredinaČinjenice 50Objektivnost 70prije 22 dana Vidaković: Ono što je Žigman rekao je točno. Ne možete voditi ekonomiju kao Boris VujčićU članku se nalazi intervju s ekonomistom Nevenom Vidakovićom u emisiji "Novi Dani", koji se bavi pitanjima poput inflacije, ekonomskog rasta, "hlađenja gospodarstva" i strukturnih pitanja u europskoj i hrvatskoj monetarnoj politici.
Procjena pristranosti (Sredina): U članku je predstavljen intervju s ekonomistom koji razmatra opće ekonomske teme bez otvorene političke perspektive.
Zašto ove ocjene (Činjenice 50 · Objektivnost 70): This article does not discuss the same event as the others. It features an interview with economist Neven Vidaković about economic issues but lacks any connection to Ćorić's statements on personal exemptions. The content is unrelated to the main topic.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Croatia
