Sporo okretanje može objasniti zašto planete postaju paklene.

Znanstvenici upozoravaju da bi spori okret planeta mogao igrati ključnu ulogu u određivanju postaju li ekstremnim, nenaseljivim okruženjima ili ostaju dovoljno umjereni da podržavaju život.

Istraživanje, koje je vodio planetarni astrofizičar Stephen Kane sa Sveučilišta Kalifornije, Riverside, naglašava izazove s kojima se suočavaju astronomi koji pokušavaju izmjeriti brzine rotacije egzoplaneta.

Svakog 243 zemaljskih dana vrši jednu potpunu rotaciju oko svoje osi, ali njegova gornja atmosfera kruži oko planeta za samo četiri dana. Ova razlika znači da bi promatrači mogli pogrešno zaključiti da se Venera brzo okreće, znatno precijeneći njenu brzinu rotacije.

Kane naglašava da atmosferski uzorci vjetrova ne odražavaju uvijek osnovnu rotaciju samog planeta. Da bi to riješio, predlaže korištenje opažanja s više valnih duljina, osobito u infracrvenom rasponu, kako bi prodrli dublje u atmosferu planeta i pratili varijacije brzine vjetra. Na Veneri, na primjer, brzine vjetra opadaju blizu površine, što znanstvenicima omogućuje izgradnju modela koji razlikuju između atmosferske aktivnosti i istinskog rotacijskog kretanja.

Ova misija, opremljena s 26 visoko osjetljivih kamera, će istraživati ogromne dijelove neba za planete koji prolaze ispred svojih zvijezda domaćina. Njena dugoročna strategija promatranja omogućit će joj da otkrije planete s dužim orbitalnim razdobljima, nudeći uvid u širi raspon planetarnih sustava.

Otkrivanjem brojnih planeta sličnih Veneri, znanstvenici će dobiti pristup velikom, raznovrsnom skupu podataka koji se mogu koristiti za usporedbu i kontrast planetarnih uvjeta, što će na kraju poboljšati naše razumijevanje načina na koji različiti faktori utječu na svjetsko okruženje.