ON
← Natrag na feed
Sedimenti na sjeveroistočnoj obali Brazila otkrivaju iznenadne promjene prijenosa toplote u Atlantiku
World🏛️ PolitikaBliže progresivnom

Sedimenti na sjeveroistočnoj obali Brazila otkrivaju iznenadne promjene prijenosa toplote u Atlantiku

Studija koju su vodili brazilski i njemački istraživači otkriva da bi atlantska meridionalna prevrtajuća cirkulacija (AMOC), koja prenosi toplinu preko Atlantskog oceana, mogla doživjeti iznenadne promjene intenziteta zbog klimatskih promjena, čak i kada je već oslabljena. AMOC igra ključnu ulogu u regulaciji globalne klime transportom tople vode iz tropskih područja na višim geografskim širinama. Prethodna istraživanja sugerirala su da bi AMOC mogao ostati u oslabljenom stanju tisuće godina, ali ova nova studija ukazuje da bi mogao biti dinamičniji, zahtijevajući da se društva pripreme za više naglih klimatskih promjena. Analiza morskih sedimenata pokazala je dva slučaja intenziviranja AMOC-a tijekom Heinrich Stadial 1, razdoblja obilježenog ukupnim slabljenjem cirkulacije. Ovi nalazi osporavaju prethodne pretpostavke o stabilnosti AMOC-a i sugerišu da se može naglo ojačati čak i kada je oslabljena.

Šumski požari koji su ovog ljeta zahvatili cijelu Europu otkrili su skriveno i opasno naslijeđe: neeksplodirane bombe i mine iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Neki od tih oružja detonirali su se u ekstremnoj vrućini, a o eksplozijama izvještava se u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Tim za uklanjanje bombi bio je raspoređen kako bi pregledao šumu u blizini povijesno značajnog bojišta u nizozemskoj provinciji Limburg, gdje su se 1944. dogodile žestoke borbe. Požari, potaknuti klimatskim promjenama, otkrili su sve veću zabrinutost za hitne intervencije.

Prema riječima Sare Njeri, stručnjaka za mir i sukobe na londonskoj školi za orijentalne i afričke studije, "klimatska sreća" kontinenta se smanjuje. Ranije su stabilne temperature i predvidljiva kiša držale zakopano oružje u mirovanju. Sada, porast temperature i nepredvidljivi vremenski obrasci mijenjaju tu stabilnost. Ova sezona požara pogoršana je obilnim kišama u siječnju, što je dovelo do povećanog rasta vegetacije. Kad je stigla ljetna vrućina, vegetacija se pretvorila u gorivo za vatru. Istraživanje koje je proveo World Weather Attribution group pokazalo je da je kombinacija visoke temperature, suše, niske vlažnosti i jakih vjetrova stvorila idealno okruženje za šumske požare.

U jugozapadnoj Francuskoj, ogromni požar izvan grada Bordeaux otkrio je ono što se vjeruje da je municija iz Drugog svjetskog rata. U istočnoj belgijskoj provinciji Liège, guverner Hervé Jamar spomenuo je da se nedavno čulo "nekoliko sporadičnih eksplozija". Hitne službe su se prilagodile prisutnosti zakopane municije u pogođenim područjima. Iako nijedan vatrogasac nije bio ugrožen, lokalni mediji su podijelili slike vatrogasaca koji rukuje hrđavom bombom. Požar u Visokim ogradima, regiji koja se prostire preko granice s Njemačkom, gori na bojnom polju gdje su se nacističke snage sukobljavale s savezničkim trupama tijekom bitke za Bulge.

Ovo područje je također blizu mjesta dvije manje poznate bitke duž grebena Elsenborn i u šumi Hurtgen, koja je trajala 88 dana i rezultirala tisućama žrtava. Bernard Collard, lokalni povjesničar i kustos Muzeja Truschbaum u blizini njemačke granice, često skenira bivša ratna polja pomoću detektora metala. Otkrio je predmete od granata i mitraljeza do osobnih stvari kao što su kutije od cigareta, pa čak i ljudski kostur. "Nikad ne znaš što ćeš naći", rekao je Collard, naglašavajući nepredvidljivost terena. Collard često surađuje s belgijskim timom za deminiranje. "To je dio naše povijesti. Živimo s tim", primijetio je.

Neeksplodirana municija predstavlja dodatni rizik za vrijeme požara, jer toplina može izazvati eksplozije. Jonas Tepe, glasnogovornik pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija u Njemačkoj, istaknuo je tu opasnost. Belgijsko ministarstvo obrane redovito prima zahtjeve za pomoć u razoružavanju eksploziva u regiji, iako to područje ne klasifikuje kao "želu točku" u usporedbi s drugim dijelovima Belgije. Međutim, sve češća učestalost takvih incidenata naglašava postojeće izazove koje povijesna municija predstavlja u svjetlu suvremenih promjena u okolišu.

Istraživanja pokazuju da bi do kraja stoljeća u Europi moglo doći do značajnog povećanja površine pogođene šumskim požarima, čak i uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelima, prvenstveno spaljivanjem fosilnih goriva, glavni je pokretač povećanog rizika od požara. Znanstvenici upozoravaju da se Europa suočava s izazovnom budućnošću zbog sve većih prijetnji od šumskih požara, unatoč naporima u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju požara. Nedavni šumski požari zapalili su preko 2.000 kvadratnih milja, što je više nego dvostruko više od 20-godišnjeg prosjeka. Ovi požari su prouzročili veliku štetu i utjecali na milijune ljudi zbog izloženosti nezdravim razinama dima iz šumskih požara.

Evakuacije su se dogodile u više regija, uključujući Francusku i Hrvatsku, s stotinama tisuća raseljenih. Priroda ovih šumskih požara bez presedana naglašava hitnu potrebu za smanjenjem emisija i poboljšanjem strategija upravljanja požarima. Kako se klima i dalje zagrijava, ravnoteža između prilagođavanja i ublažavanja postaje sve kritičnija.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 11 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (18)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

12 izvještaja

Tagesschau (ARD) logoTagesschau (ARD)Državni / javniProgresivnoČinjenice 95Objektivnost 97
Šumske požare u Europi: gdje gori

U istočnoj Belgiji, blizu njemačke granice, požar je uništio najmanje 1.600 hektara vegetacije u prirodnom rezervatu Hohes Venn, a pojačanje je poslato iz Belgije i Njemačke. U sjeveroistočnoj Španjolskoj, požari su uništili više od 15.000 hektara zemlje i prijetili nekoliko sela, prisiljavajući više od 1.000 stanovnika na bijeg. U Velikoj Britaniji, požari su oštetili zgrade, osobito u Stourbridgeu, gdje je premijer Andy Burnham naglasio potrebu za rješavanjem klimatskih promjena i ubrzanjem prijelaza na čistu energiju.

Procjena pristranosti (Progresivno): Članak naglašava utjecaj šumskih požara diljem Europe i uključuje izravne citate političkih ličnosti poput britanskog premijera Andyja Burnhama, koji izričito povezuje krizu s klimatskim promjenama i poziva na hitno djelovanje o čistoj energiji.

Zašto činjenice (95): The article provides specific details such as 1.580 Hektar in southwest France, 650 people evacuated, and the fire re-emerging at around 4:30 AM. These figures align with typical reporting styles and are not contradicted by other sources. The cause of the fire remains unknown, which is standard in s

Zašto objektivnost (97): The article presents the information in a neutral manner, using direct quotes from officials and providing clear descriptions of events without apparent bias. It avoids emotional language and focuses on factual reporting of the situation.

Inside Climate News logoInside Climate NewsNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 80
Europa se suočava s rastućom prijetnjom šumskih požara, pokazuju nova istraživanja

Novo istraživanje pokazuje da bi šumski požari u Europi mogli utjecati na do 39% više zemljišta do kraja stoljeća, čak i ako se emisije stakleničkih plinova znatno smanje. Studija, objavljena u Global Change Biology, naglašava da, iako poboljšana prevencija požara, rano otkrivanje i napori za gašenje požara mogu ublažiti neku štetu, Europa ne može u potpunosti suprotstaviti rastućim rizicima koje predstavljaju klimatske promjene. Vodeći autor Maik Billing napominje da bi čak i relativno skromno zagrijavanje od 1,8 ° C moglo dovesti do značajnog povećanja spaljenih područja, osobito u Sredozemlju i dijelovima zapadne i središnje Europe.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode znanstvena otkrića i mišljenja stručnjaka, a ne favorizira se nikakva politička stajališta, raspravlja se o utjecaju klimatskih promjena na šumske požare i naglašava potrebu za smanjenjem emisija i poboljšanjem upravljanja požarima, te se te točke predstavljaju neutralno, bez ideološke pristranosti.

Zašto činjenice (85): The article accurately reports on the research conducted by Maik Billing and aligns with the primary source document. It mentions the projected increase in burned area, the role of emissions reduction, and the impact of climate change on wildfire patterns. The quotes from Maik Billing and Matthew Fo

Zašto objektivnost (80): The article presents the findings in a balanced manner, discussing both the potential for increased wildfires and the importance of emissions reduction. However, it uses emotionally charged language such as 'worsening climate' and 'tremendous fires,' which may slightly skew the tone towards concern

Phys.org logoPhys.orgNeovisanProgresivnoČinjenice 85Objektivnost 78
Većina šumskih požara nije "divlja". Ljudi su ih pokrenuli i učinili ih opasnijima

Šumski požari se često pogrešno smatraju događajima koji se prirodno događaju, unatoč dokazima koji pokazuju da su gotovo svi započeti od strane ljudi. U Europi, više od 97% šumskih požara počinje od čovjeka, ali mediji i službeni izvještaji često koriste izraze poput "šumskih požara", što implicira nedostatak ljudskog sudjelovanja.

Procjena pristranosti (Progresivno): Članak naglašava nesrazmjernu ulogu ljudske aktivnosti u izazivanju šumskih požara i kritizira tendenciju medija da te događaje prikazuju kao prirodne katastrofe, čime se pažnja sklanja s ljudske odgovornosti i sistemskih pitanja poput klimatskih promjena.

Zašto činjenice (85): The article presents data from a 2024 parliamentary briefing stating that nearly all UK wildfires are human-started, citing a high percentage of human ignitions. It also references studies on fire terminology and discusses the implications of using 'wildfire' as a term that may obscure human causati

Zašto objektivnost (78): The article takes a clear stance that 'wildfire' often hides human responsibility, suggesting a critical view of media terminology. While informative, it frames the issue in a somewhat polemic manner, implying that the term itself is misleading rather than presenting a balanced discussion of differe

Breitbart News logoBreitbart NewsNeovisanSredinaČinjenice 85Objektivnost 72
Šumski požari otkrivaju - i detoniraju - zakopane bombe iz Prvog i Drugog svjetskog rata

Šumski požari diljem Europe ovog ljeta razotkrili su i pokrenuli zakopane bombe i mine iz vremena Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata, što predstavlja nove opasnosti za vatrogasce i zajednice. Ovo oružje, često skriveno u šumama i tresetnim močvarama, počelo je eksplodirati zbog ekstremne vrućine i suhih uvjeta pogoršanih klimatskim promjenama. U regijama kao što su Francuska, Belgija, Njemačka i Nizozemska, vlasti su morale rasporediti timove za uklanjanje bombi kako bi se suočile s rizicima. Povjesničari napominju da su ova područja bila teško osporavana tijekom oba svjetska rata, ostavljajući za sobom opasno nasljeđe. Klimatski faktori, uključujući jake zimske kiše praćene dugotrajnim ljetnim sušama, stvorili su idealne uvjete za šumske požare, koji su pak otkrili i ponovo aktivirali ove dugo mirne municije.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene činjenične informacije o utjecaju klimatskih promjena na otkrivanje povijesne municije, citirajući stručnjake i povijesne podatke bez da otvoreno favorizira bilo koju političku perspektivu.

Zašto činjenice (85): The article reports on wildfires exposing unexploded ordnance from WWI and WWII, citing multiple locations including France, Belgium, Germany, and the Netherlands. It references expert opinion from Sarah Njeri and mentions a study by the World Weather Attribution group. While no primary source is av

Zašto objektivnost (72): The article presents the issue with some urgency and uses phrases like 'potentially deadly threat' and 'lethal legacy,' which may lean toward alarmist framing. It includes expert commentary but does not present opposing viewpoints or alternative explanations for the phenomenon.

la Repubblica logola RepubblicaNeovisan🔒SredinaČinjenice 85Objektivnost 70
Ovo je najtoplija godina u povijesti.

U članku se govori o rekordnoj vrućini u Europi tijekom srpnja, pozivajući se na podatke iz programa Copernicus.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljene činjenične informacije temeljene na znanstvenim podacima iz programa Copernicus i upozorenjima stručnjaka o budućim klimatskim uvjetima.

Zašto činjenice (85): The article reports that July 2026 was the hottest month ever recorded in Europe according to Copernicus, and mentions that experts warn conditions will worsen by 2027 due to greenhouse gas emissions. These claims align with the general scientific consensus on climate change trends, though specific

Zašto objektivnost (70): The tone is alarmist, using phrases like 'l’allarme clima non finisce più' and emphasizing the severity of the situation. While the information is presented as factual, the language leans towards urgency and concern, which may influence reader perception.

Delo logoDeloNeovisan🔒SredinaČinjenice 85Objektivnost 70
Miris budućnosti

U članku se govori o sve većoj učestalosti i intenzitetu šumskih požara širom svijeta, naglašavajući utjecaj ekstremnih vrućina i suša. Navodi se nekoliko zemalja pogođenih velikim požarima, uključujući Zambiju, Ukrajinu, Indoneziju, Rusiju, Peru, Brazil, Kinu, Portugal, Francusku, Boliviju, Hrvatsku i druge.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak pruža činjenični pregled globalnih trendova požara i njihovih utjecaja na okoliš, bez da zauzima jasan ideološki stav.

Zašto činjenice (85): The article reports on recent wildfires in multiple countries including Croatia, citing specific locations like Omiš. It provides general information about rising temperatures and fire spread, aligning with broader climate change narratives. While no primary source is available, the details match cr

Zašto objektivnost (70): The tone is somewhat alarmist, using phrases like 'nova normalnost' and emphasizing the severity of the situation. The article presents the issue as urgent but does not provide counterpoints or alternative perspectives, leaning towards a more concerned and dramatic framing.

Phys.org logoPhys.orgNeovisanSredinaČinjenice 75Objektivnost 70
Sedimenti na sjeveroistočnoj obali Brazila otkrivaju iznenadne promjene prijenosa toplote u Atlantiku

Studija koju su vodili brazilski i njemački istraživači otkriva da bi atlantska meridionalna prevrtajuća cirkulacija (AMOC), koja prenosi toplinu preko Atlantskog oceana, mogla doživjeti iznenadne promjene intenziteta zbog klimatskih promjena, čak i kada je već oslabljena. AMOC igra ključnu ulogu u regulaciji globalne klime transportom tople vode iz tropskih područja na višim geografskim širinama. Prethodna istraživanja sugerirala su da bi AMOC mogao ostati u oslabljenom stanju tisuće godina, ali ova nova studija ukazuje da bi mogao biti dinamičniji, zahtijevajući da se društva pripreme za više naglih klimatskih promjena. Analiza morskih sedimenata pokazala je dva slučaja intenziviranja AMOC-a tijekom Heinrich Stadial 1, razdoblja obilježenog ukupnim slabljenjem cirkulacije. Ovi nalazi osporavaju prethodne pretpostavke o stabilnosti AMOC-a i sugerišu da se može naglo ojačati čak i kada je oslabljena.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se predstavljaju znanstvena otkrića o AMOC-u i njegovom potencijalnom utjecaju na klimatske promjene, bez da se otvoreno favorizira bilo koja politička perspektiva.

Zašto činjenice (75): The article accurately summarizes the study's findings about centennial-scale AMOC intensifications during HS1, citing the sediment core analysis and model simulations. However, it omits specific time ranges (16.5-15.8 ka and ~15.4 ka) and does not mention the link to CO2 outgassing in the Southern

Zašto objektivnost (70): The article uses slightly alarmist language like 'sudden changes' and 'radically alter the climate,' suggesting urgency without explicitly stating the study's neutral conclusions. It frames the findings as relevant to modern climate change without clearly distinguishing between past and present cont

CBS News (US) logoCBS News (US)NeovisanSredinaČinjenice 75Objektivnost 65
Ljeto ekstremnih vremenskih prilika

U srpnju su susjedne Sjedinjene Države doživjele najtopliji mjesec u povijesti, nadmašujući prethodni rekord iz doba prašine. Ovaj razvoj naglašava tekući trend globalnog zatopljenja i njegov utjecaj na ekstremne vremenske obrasce.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama i raspravlja o njegovim učincima bez da otvoreno favorizira bilo koji određeni politički stav.

Zašto činjenice (75): The article references July being the hottest month in the Lower 48 States and mentions the Dust Bowl record, which aligns with general climate trends described in the primary source document. However, it lacks direct citation to the Carbon Emissions Study and does not reference specific data points

Zašto objektivnost (65): The tone suggests concern about climate change impacts, using phrases like 'hotter, more dangerous planet' and 'increasing the likelihood that extreme weather events... will become more common and more extreme.' This leans toward alarmist framing, though it remains within reasonable bounds of scient

The Age logoThe AgeNeovisanSredinaČinjenice 65Objektivnost 70
Znanstvenici upozoravaju da se trava širi po dijelovima Antarktika

Australski istraživači analizirali su više skupova podataka i otkrili ukupno povećanje populacije trave u zagrijavajućoj antarktičkoj regiji. Ovaj razvoj mogao bi dovesti do značajnih ekoloških promjena, jer je trava zapaljivija od druge lokalne vegetacije.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja znanstvene nalaze o promjenama okoliša u regiji Antarktika, s naglaskom na širenje trave i rizik od šumskih požara.

Zašto činjenice (65): The article discusses grass spreading in Antarctica due to climate change and warns of potential wildfires, which aligns with broader climate change impacts mentioned in the primary source. However, it does not directly reference the 2024 heatwave or the specific temperature anomalies described in t

Zašto objektivnost (70): The article presents the issue of increasing grass and wildfire risk in a concerned tone, emphasizing the implications of climate change. While it does not overtly take sides, the emphasis on 'human-caused climate change' and the potential for 'dramatically and rapidly changing Antarctic region' sug

The Sydney Morning Herald logoThe Sydney Morning HeraldNeovisanSredinaČinjenice 55Objektivnost 60
Antarktička trava je zlokobni znak globalnog zagrijavanja.

Australski znanstvenici otkrili su dokaze o invazivnim travama koje se šire po dijelovima Antarktika zbog klimatskih promjena uzrokovanih čovjekom. Ovaj razvoj izaziva zabrinutost zbog potencijalnih šumskih požara u regiji, kao što se vidi u nedavnim požarima na otoku Amsterdamu i otoku Bird. Iako Antarktik nije ujednačeno 'zelenje', lokalni ekosustavi doživljavaju različite utjecaje klimatskih promjena, uključujući promjene u temperaturama i obrascima padavina. Članak ističe šire događaje vezane uz klimu, kao što su toplinski valovi u Europi i predstojeći fenomen El Nino, naglašavajući hitnu potrebu za globalnim djelovanjem protiv klimatskih promjena. Uloga Australije u ovom nastojanju opisana je kao mješovita, s obzirom na to da je zemlja značajan izvoznik fosilnih goriva i napreduje u odvajanju emisija od ekonomskog rasta.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja znanstvena otkrića i raspravlja o implikacijama globalnih klimatskih promjena bez da otvoreno favorizira jednu političku perspektivu.

Zašto činjenice (55): The article discusses the spread of grass in Antarctica as an indicator of climate change, citing specific examples like wildfires on Amsterdam Island and Bird Island. However, it does not reference the primary source document about AI and fossil fuels, nor does it connect the topic to broader energ

Zašto objektivnost (60): The tone is alarmist, using phrases like 'ominous sign' and 'live option,' which convey concern rather than neutrality. While the article presents findings from researchers, it frames the issue in a way that emphasizes urgency and potential ecological disruption, which could be seen as emotionally c

France 24 (English) logoFrance 24 (English)Državni / javniSredinaČinjenice 50Objektivnost 30
Europa: Divlji požari spaljuju velike dijelove kontinenta

Šumski požari divljaju po velikim dijelovima Europe, uzrokujući značajnu štetu i zabrinutost. Situacija je potaknula hitne odgovore pogođenih regija, s naporima usredotočenim na suzbijanje požara i zaštitu zajednica. Dim i pepeo utjecali su na kvalitetu zraka, što je dovelo do zdravstvenih savjeta u nekoliko područja.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak se fokusira na ekološka pitanja povezana s šumskim požarima, koja su prvenstveno znanstvene i ekološke prirode.

Zašto činjenice (50): The article provides a general statement about raging wildfires in Europe but lacks specific details, sources, or data to support the claim. It references a video and image but does not provide any primary source documentation or detailed information about the extent, causes, or impact of the fires.

Zašto objektivnost (30): The article has a sensational tone with phrases like 'raging wildfires' and uses emotionally charged language. It also appears to prioritize promotional content (e.g., YouTube video) over objective reporting. There is no attempt to present multiple perspectives or contextual information, making it h

Bild logoBildNeovisanSredinaČinjenice 45Objektivnost 30
Nesvjesna opasnost!: Stručnjaci za šumske požare upozoravaju na požare koji će dovesti do svjetskog rata

U članku se ističu upozorenja stručnjaka za šumske požare o sve većoj opasnosti od šumskih požara, uspoređujući njihov opseg i intenzitet s onima koji su viđeni tijekom Prvog svjetskog rata. Ti stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene i ljudske aktivnosti doprinose češćim i ozbiljnijim požarima, koji predstavljaju značajne prijetnje ekosustavima, zajednicama i infrastrukturi.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku se navode upozorenja stručnjaka o šumskim požarima, bez da se otvoreno favorizira neki određeni politički stav.

Zašto činjenice (45): The article uses alarmist language such as 'Ungeahnte Gefahr!' (Unknown danger) and refers to 'Weltkriegs-Feuern' (World War fires), which suggests a comparison to historical wartime fires. This framing lacks specific evidence and appears sensationalized. Without a primary source, factuality is judg

Zašto objektivnost (30): The tone is highly alarmist and emotionally charged, using dramatic headlines and hyperbolic language. The article presents a warning without providing context or supporting data, suggesting a biased or fear-mongering approach rather than a neutral analysis.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče