Sedamdeset godina je prošlo od osnivanja Pokreta nesvrstanih, ali se njegova zagovaranje danas tumači kao podrška Vladimiru Putinu. Pokret, koji se pojavio kao odgovor na napetosti Hladnog rata, prvobitno je zamišljen kao put za Jugoslaviju da se odupre sovjetskom utjecaju i vodi neovisnu vanjsku politiku. Njegovo porijeklo potječe iz konferencije u Bandungu 1955. godine, gdje su se lideri iz Azije i Afrike okupili kako bi promovirali antikolonijalizam i kolektivnu sigurnost. To je postavilo temelje za formiranje Pokreta nesvrstanih, s prvim konferencijom održanom u Beogradu 1961. godine.
Početni uspjeh pokreta potaknuo je Josip Broz Tito, koji je imao viziju održive alternative zapadnom i istočnom bloku, što je omogućilo Jugoslaviji da prođe hladnim ratom uz održavanje suvereniteta. Pokret nesvrstanih je stekao zamah kroz ključne ličnosti poput indijskog premijera Jawaharlala Nehrua i egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera, koji su dijelili slične težnje za neovisnošću i nemješanjem.
Deklaracija je naglasila važnost međusobnog poštovanja i suradnje među narodima, načela koja su vodila pokret tijekom njegove povijesti. Pokret nesvrstanih podržao je antikolonijalne borbe diljem svijeta, uključujući borbu za neovisnost Alžira. Također je podržao nacionalizaciju Sueckog kanala od strane Egipta pod Nasserom, pokazujući svoju predanost samoodređenju. Unatoč tome što je uglavnom sastavljen od ljevičarskih država, pokret se opirao sovjetskim pokušajima da dominira svojim politikama. Dosljedno je zagovarao Kinu umjesto Tajvana u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i promovirao politiku mirnog suživota.
Međutim, taj je utjecaj počeo opadati nakon Beogradske konferencije 1989. godine, najpoznatije po kontroverznom pojavljivanju Muammara Gadafija. Kako se Jugoslavija raspala u ratove, Pokret nesvrstanih izgubio je veliki dio svoje važnosti. Danas, pokret još uvijek postoji, iako je njegov utjecaj značajno smanjen. U suvremenoj politici, naslijeđe Pokreta nesvrstanih često se zanemaruje ili pogrešno tumači.
Događaji kao što su tribune s bivšim vođom Budimirom Lončarom, zajedno s predavanjima političkog znanstvenika Tvrtka Jakovina, nisu uspjeli ostvariti trajno priznanje. Čak ni dva predsjednička mandata pod Stipe Mesićom, koji je nastojao podići Pokret nesvrstanih kao dio hrvatske političke povijesti, nisu puno promijenili ovaj trend. Slično tome, Srbija je preuzela kontrolu nad narativom pokreta, naglašavajući ulogu Beograda u njegovom osnivanju dok umanjuje Titov doprinos.
To je bilo očito tijekom konferencije u Beogradu 2021. godine, gdje se fokus pomaknuo prema srpskom vodstvu, a Lončar je isključen iz sudjelovanja unatoč aktivnoj promociji njegove biografije koju je napisao Jakovin.
1 izvještaja
Telegram.hrNeovisanProgresivnoČinjenice 85Objektivnost 70jučer Sedamdeset je godina od osnutka Nesvrstanih. Zagovaranje neutralnosti danas znači podršku PutinuU članku se obilježava 70. obljetnica osnivanja pokreta "Nesvrstani", koji je bio dio jugoslavenske vanjske politike nesvrstanih tijekom Hladnog rata.
Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se opisuje povijest pokreta "Nesvrstani" kao progresivna alternativa zapadnoj i sovjetskoj dominaciji, usklađena s lijevim vrijednostima antikolonijalizma i neovisnosti, te se kritizira trenutna hrvatska politika zbog zanemarivanja te baštine, što implicira širi ideološki pomak.
Zašto činjenice (85): The article provides a detailed historical account of the Non-Aligned Movement, mentioning key events such as the 1961 conference in Belgrade, the Bandung Conference in 1955, and the Brijuni Declaration of 1956. These facts align with general historical knowledge of the Non-Aligned Movement. However
Zašto objektivnost (70): The article presents itself as a historical reflection but includes a subtle implication that current neutrality aligns with Putin’s position, which introduces a potential bias. The tone is generally respectful and reflective, though it leans slightly toward a specific interpretation of neutrality i
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj