Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, crna rupa u središtu naše galaksije, Sagittarius A, pokazala je znakove da je poslušnija nego što se ranije mislilo.* Posmatranja ukazuju na to da se ovaj masivni objekt, koji se nalazi otprilike 26.000 svjetlosnih godina daleko u sazviježđu Strijelca, ponaša manje nasilno nego što su to predviđali raniji modeli.
Objekt je otkriven tijekom istraživanja s ciljem otkrivanja udaljenih galaksija, ali su njegove neobične karakteristike privukle pozornost istraživača. Pojavljuje se kao vrlo svijetla i crvenkasta točka u svemiru, emitirana kada je svemir imao otprilike 660 milijuna godina. Početna tumačenja sugerirala su da bi to mogla biti mlada galaksija, ali daljnja analiza dovela je do druge hipoteze. Tim, predvođen Rohanom Naiduom sa Sveučilišta Hawai'i, otkrio je da se svjetlost iz MoM-BH*-1 ponaša drugačije nego što se očekivalo. Iako se u početku smatralo mogućim objašnjenjem crvene boje prašine, detaljna spektralna analiza otkrila je da obrazac emisije objekta ne odgovara tipičnim prašnjavim objektima.
Umesto toga, oni predlažu da svjetlost potječe iz gustog, bezprašnog plinskog omotača koji okružuje kompaktno jezgro, možda supermasivnu crnu rupu. Ova interpretacija sugerira da bi objekt mogao biti "zvijezda crne rupe", pojam koji se koristi za opisivanje objekta koji spolja sliči zvijezdi, ali je napajan središnjom crnom rupom, a ne nuklearnom fuzijom. Ovo otkriće moglo bi pomoći u objašnjenju tajanstvenih "malenih crvenih točaka" uočenih u ranim slikama svemira koje je uhvatio teleskop James Webb.
Tim napominje da se ovi objekti često pojavljuju u ranim opažanjima svemira, ali nestaju kako svemir stari, što ukazuje na jedinstvenu fazu u njihovoj evoluciji. MoM-BH*-1 se ističe jer emitira svjetlost na način koji je u skladu s vrlo energetskim procesom koji uključuje crnu rupu. Njegova svjetlost i spektar sugeriraju da stvara energiju daleko iznad onoga što bi se očekivalo od obične zvijezde.
Istraživački tim također ističe da teoretski modeli podržavaju ideju da crne rupe mogu brzo rasti u gustim okruženjima bez prašine. MoM-BH*-1 nalazi se u blizini svjetlije galaksije, što povećava mogućnost da bi se obje mogle spojiti u sljedećih 100 milijuna godina. Takva bi spajanja mogla igrati ulogu u stvaranju kvazara, aktivnih galaktičkih jezgara koja emitiraju velike količine energije. Ako se potvrdi, to bi pružilo jasniju sliku o tome kako se supermasivne crne rupe razvijaju i utječu na svoje galaktike domaćine.
Dok znanstvena zajednica nastavlja analizirati podatke iz James Webb teleskopa, identifikacija MoM-BH*-1 nudi potencijalni put za rješavanje dugogodišnjih pitanja o porijeklu i evoluciji supermasivnih crnih rupa.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj