ON
← Natrag na feed
Putin predložio Trumpu trostruki samit s Xi Jinpingom u Kini i najavio prvu pošiljku ruskog dizela u SAD
World🏛️ PolitikaSredinaprije 12 h

Putin predložio Trumpu trostruki samit s Xi Jinpingom u Kini i najavio prvu pošiljku ruskog dizela u SAD

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je američkom posebnom izaslaniku Steveu Witkoffu potencijalni trostruki samit u kojem bi sudjelovali američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping tijekom predstojećeg sastanka APEC-a u Shenzhenu u studenom. Dvosatni sastanak u Sankt Peterburgu imao je za cilj ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini, koji su bili u zastoju od veljače, iako je Moskva izrazila rezerve prema prijedlozima Kijeva i njegovih saveznika. Osim toga, Rusija je najavila isporuku svog prvog cisterne koja je nosila 40.000 tona dizela u Sjedinjene Države, što je označilo početnu isporuku u skladu s trgovinskim sporazumom postignutim između Putina i Trumpa u listopadu. Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da se Kina priprema uključiti trilateralni sastanak u dnevni red APEC-a ako okolnosti to dopuste, istaknuvši da je Washington podijelio praktična razmatranja za razgovore. Iako je Trump pokazao spremnost za sudjelovanje, naglasio je da će njegov primarni cilj biti unapređenje pregovora o nuklearnom razoružavanju s Kinom, a ne izravno rješavanje rata u Ukrajini.

Russian President Vladimir Putin has proposed a high-level trilateral summit with US President Donald Trump and Chinese President Xi Jinping, which would take place on the sidelines of the Asia-Pacific Economic Cooperation forum in Shenzhen, China. The meeting is currently being considered for November 18 and 19, 2026. Crucially, the proposed format excludes Ukrainian President Volodymyr Zelensky and representatives from the European Union. The initiative emerged from diplomatic exchanges following a recent agreement between Washington and Moscow regarding Russian diesel exports and the temporary suspension of certain US sanctions against Russia. The proposal originated during a telephone conversation between Putin and Trump on October 9, according to reporting from the Wall Street Journal. This call resulted in a deal allowing Russian diesel shipments to the United States. During subsequent meetings, Putin formally extended the invitation to hold a three-way discussion in Shenzhen. Kremlin aide Yury Ushakov stated on October 21 that Moscow had conveyed practical considerations regarding the negotiation content to Washington. Ushakov noted that Chinese authorities, acting as hosts for the APEC summit, are already preparing logistics and could include the trilateral session in the event schedule if circumstances permit. Trump responded positively to the idea on October 20, stating he would accept the invitation. However, he downplayed the conflict in Ukraine as the primary driver for the meeting. Speaking in Washington, Trump remarked that Russia had behaved well regarding Ukraine and had not done much recently, despite ongoing Russian air strikes and civilian casualties. Instead, Trump emphasized that the summit would primarily address nuclear weapons and denuclearization. When pressed by reporters on whether Ukraine would be discussed, Trump said he would do whatever he could to end the war. A senior US official told the Wall Street Journal that while Trump had not formally agreed to the summit, he remained receptive to the concept. The exclusion of Kyiv from the negotiations has drawn sharp criticism from Ukraine and its allies. Ukrainian Foreign Minister Andrii Sybiha stated that a trilateral meeting among the leaders of Russia, China, and the United States would only encourage Putin to continue the war. Sybiha described Putin as a war criminal rather than a global leader. During a visit to Oslo on October 20, Zelensky reiterated that any talks concerning the future of his country are unacceptable unless Ukraine has a seat at the table. Zelensky accused Trump of seeking Ukraine’s capitulation and alleged that the US was delaying the delivery of interceptor missiles for Patriot systems that had already been paid for by European nations. European skepticism toward the proposal is rooted in historical parallels. Critics in Berlin and elsewhere view the Shenzhen format as a return to imperial politics, comparing it to the 1945 Yalta Conference where great powers determined the fate of smaller states without their consent. The Wall Street Journal reported that Putin views the proposed gathering as a modern equivalent of Yalta. For the Kremlin, the summit offers prestige, transforming Russia from an isolated actor into an initiator of major-power diplomacy. Analysts suggest Moscow hopes that any agreement reached by the three leaders will force the White House to pressure Ukraine and the EU into accepting terms favorable to Russia, particularly regarding territorial concessions. China’s role in the proposed summit remains ambiguous. While Beijing has not publicly commented on the specific trilateral format, Chinese officials indicated through diplomatic channels that they would not object if Trump participated. Researcher Temur Umarov of the Carnegie Russia Eurasia Center in Berlin suggests that Beijing would likely act as a symbolic partner rather than an active mediator. China has previously resisted trilateral arms control talks due to disparities in nuclear arsenals, though the Kremlin has supported the need for a new disarmament treaty while highlighting the nuclear stockpiles of France and the United Kingdom. The diplomatic shift occurs against a backdrop of strained relations between Washington and Kyiv. Trump recently signed an executive order temporarily suspending a broad package of congressional sanctions against Russia, a move intended to keep the Kremlin engaged in peace negotiations. This decision has generated concern among US lawmakers, including members of Trump’s own party. The US administration has increased pressure on Kyiv and its European partners while offering concessions to Moscow. Meanwhile, trade data indicates a severe decoupling between Europe and Russia. German imports from Russia dropped by 96.4 percent in the first half of 2026 compared to pre-war levels, falling from 15 billion euros to just over 500 million euros. Direct flights between Germany and Russia have effectively ceased, with passenger numbers dropping by nearly 96 percent since 2019. Despite the diplomatic maneuvering, substantive progress remains elusive. Kremlin spokesperson Dmitry Peskov acknowledged that the topic of a hypothetical meeting had been mentioned but stated that no substantive proposals or agreements regarding the agenda had been finalized. Putin has repeatedly ruled out meeting directly with Zelensky until a final peace deal is drafted, questioning the Ukrainian president’s authority to sign such a document given the expiration of his term under martial law. Trump has echoed this sentiment, suggesting it is time for another person to negotiate on behalf of Ukraine. The first shipment of 40,000 tons of Russian diesel departed for the US market on Thursday, October 22, fulfilling the initial phase of the bilateral energy deal. Russian Vice Prime Minister Alexander Novak assured that further shipments would follow, aiming to cover American demand within Russia’s capabilities.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 5 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

5 izvještaja

Deutsche Welle (English) logoDeutsche Welle (English)Državni / javniSredinaČinjenice 95Objektivnost 85prije 12 h
Trump, Putin i Xi za jednim stolom, bez Ukrajine. Što Moskva želi od prijedloga i zašto bi se Peking mogao složiti.

Američka administracija pod predsjednikom Donaldom Trumpom pojačala je diplomatske napore da ponovno pokrene pregovore o ratu u Ukrajini, vršeći pritisak na Kijev i nudeći Moskvi ustupke, poput ublažavanja sankcija i trgovinskih sporazuma. Nakon sastanka u Sankt Peterburgu 21. listopada, Kremlj je potvrdio da će se pregovori s Ukrajinom na tehničkom nivou nastaviti nakon 10. studenog, potencijalno u Abu Dabiju. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je zaseban trostrani samit koji uključuje njega, Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga na marginama sastanka APEC-a u Shenzhenu, izričito isključujući Ukrajinu i EU. Prema izvještajima, Putin želi osigurati mirovni sporazum pod uvjetima koji su povoljni za Rusiju, gledajući na sastanak kao na moderni ekvivalent konferencije iz Jalte. Kineski dužnosnici su signalizirali da se neće protiviti ovom formatu ako Trump sudjeluje, dok je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izrazio zabrinutost zbog rasprava o budućnosti Ukrajine koja se odvija bez izravnog sudjelovanja.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnotežen pregled diplomatskih manevara, navodeći specifične akcije SAD-a, Rusije i Kine. Stoga je Komisija zaključila da je u skladu s člankom 3. stavkom 1. Dok naslov naglašava isključivanje

Zašto činjenice (95): This article provides detailed, verifiable specifics such as the date of the Witkoff-Putin meeting (Oct 21), the location (St. Petersburg), the specific timeline for resuming talks (after Nov 10), and the potential venue for the next round (Abu Dhabi). It cites specific sources (WSJ, Kremlin aide Us

Zašto objektivnost (85): The tone is largely journalistic and neutral. While phrases like 'stepped up diplomatic efforts' and 'in no hurry' offer slight characterization, they are grounded in the described actions (concessions vs. delayed talks). The piece presents multiple perspectives (US pressure, Kremlin stance, Beijing

20minutos logo20minutosNeovisanSredinaČinjenice 90Objektivnost 80prije 18 h
Putin predložio Trumpu trostruki samit s Xi Jinpingom u Kini i najavio prvu pošiljku ruskog dizela u SAD

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je američkom posebnom izaslaniku Steveu Witkoffu potencijalni trostruki samit u kojem bi sudjelovali američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping tijekom predstojećeg sastanka APEC-a u Shenzhenu u studenom. Dvosatni sastanak u Sankt Peterburgu imao je za cilj ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini, koji su bili u zastoju od veljače, iako je Moskva izrazila rezerve prema prijedlozima Kijeva i njegovih saveznika. Osim toga, Rusija je najavila isporuku svog prvog cisterne koja je nosila 40.000 tona dizela u Sjedinjene Države, što je označilo početnu isporuku u skladu s trgovinskim sporazumom postignutim između Putina i Trumpa u listopadu. Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da se Kina priprema uključiti trilateralni sastanak u dnevni red APEC-a ako okolnosti to dopuste, istaknuvši da je Washington podijelio praktična razmatranja za razgovore. Iako je Trump pokazao spremnost za sudjelovanje, naglasio je da će njegov primarni cilj biti unapređenje pregovora o nuklearnom razoružavanju s Kinom, a ne izravno rješavanje rata u Ukrajini.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja činjenično izvješće o diplomatskom razvoju između velikih sila, citirajući specifične izjave ruskih dužnosnika i detaljno opisujući logistiku predložene konferencije i isporuke energije. Uključuje perspektive iz više strana, kao što je stav Kremlja o Ukrajini,

Zašto činjenice (90): Accurately reports the key facts: the proposal for a trilateral summit during APEC in Shenzhen, the announcement of the first diesel shipment to the US, and the timeline for resuming talks around Nov 10. Details match Article 1 closely. Minor discrepancy: states the meeting lasted 'three hours,' whi

Zašto objektivnost (80): Generally neutral reporting. Uses standard journalistic phrasing ('evidenció el acercamiento'). There is minimal editorializing. The description of the meeting as showing a 'approach' between the Kremlin and White House is a reasonable inference based on the reported interactions, maintaining a bala

Frankfurter Allgemeine (FAZ) logoFrankfurter Allgemeine (FAZ)Neovisan🔒SredinaČinjenice 80Objektivnost 65jučer
Vrh velikih sila: Šenžen prijeti povratkom imperijalističke politike

U članku se raspravlja o prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trumpa za samit koji će uključivati njega, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji bi se mogao održati u Shenzhenu tijekom sastanka APEC-a. To dolazi nakon što je Trump suspendirao sankcije protiv Rusije nakon dizelskog sporazuma između Washingtona i Moskve. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izrazio je podršku ozbiljnim pregovorima, ali ne u Moskvi. Međutim, on bi prisustvovao takvom samitu ako se održi u Miamiju. Njemačka je i dalje skeptična u vezi Putina koji će prisustvovati samitu na Floridi, dok je Kina pokazala nevoljnost prema pregovorima o nuklearnom razoružanju zbog neravnoteže u vojnim sposobnostima. Ukrajinska vlada se protivi ideji, bojeći se da bi to moglo ohrabriti Putina da nastavi rat. U međuvremenu, Trump tvrdi da se Rusija dobro ponašala u vezi s Ukrajinom i naglašava razgovore o nuklearnom oružju.

Procjena pristranosti (Sredina): U članku su predstavljena različita gledišta, a da se ne favorizira nijedna strana. Uključuje citate različitih ličnosti poput Trumpa, Zelenskog i ukrajinskih dužnosnika, pružajući uravnotežen pogled na situaciju i potencijalne ishode predloženog samita.

Zašto činjenice (80): The article accurately reports Trump's comments about Russia's performance in the war and the proposed G20 summit. However, it lacks specific details about the outcomes of the discussions and relies on secondary sources.

Zašto objektivnost (65): The article shows a moderate bias by emphasizing Trump's perspective and using language that suggests Russia has performed well in the war despite the human toll.

n-tv logon-tvNeovisanSredinaČinjenice 10Objektivnost 50prije 22 h
Sankcije djeluju: Njemačka gotovo ništa više ne kupuje u Rusiji i malo izvozi

Njemačka je značajno smanjila trgovinu s Rusijom od početka rata u Ukrajini, prema podacima Saveznog statističkog ureda. U prvoj polovici 2026. godine Njemačka je uvezla 96,4% manje robe iz Rusije u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, a uvoz je pao s 15 milijardi EUR na oko 500 milijuna EUR. Izvoz u Rusiju također je pao za 73%, s gotovo 13 milijardi EUR na više od 3 milijarde EUR. Priroda trgovine se promijenila, jer su hrana, hrana za životinje, metali i kemikalije sada glavni ruski uvoz, dok farmaceutski proizvodi dominiraju njemačkim izvozom u Rusiju. U skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. Nasuprot tome, broj poduzeća u njemačkom vlasništvu u Rusiji smanjen je s 481 na 290 tijekom istog razdoblja, a njihov godišnji promet opao je za dvije trećine. Direktni letovi između Njemačke i Rusije praktički su nestali zbog zabrana, a migracijski tokovi su se preokrenuli, s više Rusa koji napuštaju Njemačku nego što dolaze.

Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja statističke podatke i činjenične promjene u trgovinskim i migracijskim obrascima između Njemačke i Rusije, bez da otvoreno favorizira bilo koju političku perspektivu. U izvještaju se ističe da je EU-a, kao i druge države članice, bilo potrebno osigurati da se sankcije primjenjuju u skladu s međunarodnim standardima.

Zašto činjenice (10): This article discusses German-Russia trade statistics and sanctions effectiveness, citing data from H1 2026. This content is entirely unrelated to the main event covered by the other three articles (the proposed Putin-Trump-Xi trilateral summit). Therefore, it fails to address the subject matter of

Zašto objektivnost (50): Within its own topic, the tone is neutral and data-driven, presenting statistical changes in trade volumes. However, because it does not engage with the central event of the dataset, its objectivity relative to the prompt's scope is irrelevant, though the writing style itself remains dispassionate.

Le Monde logoLe MondeNeovisan🔒ProgresivnoČinjenice: nije otkriven službeni izvor/dokumentObjektivnost 40prije 23 h
Vladimir Putin, ohrabren Donaldom Trumpom, sanja o "novi" Jalti s SAD i Kinom

U članku se govori o želji ruskog predsjednika Vladimira Putina da održi novi samit "Jalta" u kojem sudjeluju Sjedinjene Države i Kina, potencijalno tijekom predstojećeg sastanka APEC-a u Kini. Putin se nada da bi to moglo pružiti priliku da razgovara o situaciji u Ukrajini sa svojim kolegama. Međutim, ni SAD ni Kina nisu potvrdili svoje sudjelovanje ili pristanak na takve rasprave. Članak naglašava Putinovu percepciju popustljivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Rusiji kao potencijalnog čimbenika koji potiče ovu diplomatsku inicijativu.

Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se Putinove ambicije prikazuju u kritičkom svjetlu, sugerirajući da on pokušava iskoristiti uočenu slabost SAD-a pod Trumpom kako bi potaknuo geopolitičko resetiranje. Ovaj okvir implicira skepticizam prema Putinovim namjerama i naglašava nedostatak podrške drugih velikih sila, što se poklapa s

Zašto činjenice: nije otkriven službeni izvor/dokument

Zašto objektivnost (40): The headline uses highly charged and subjective language ('enhardi par la complaisance', 'rêve'), implying that Trump is being naive or complicit and that Putin is scheming. This framing introduces significant bias and editorializing, reducing neutrality compared to the more descriptive tones of the

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče